Razlika između inačica stranice »Atal I.«

Inačica od 09:10, 9. ožujka 2022.

Atala I., oko 200. pr. Kr.
(Pergamski muzej, Berlin)

Atal I. (grč. Ἄτταλος), poznat po nadimkom Soter (grč. Σωτὴρ), što bi značilo "Spasitelj"; (269. – 197. pr. Kr.)^[1] bio je vladar, a kasnije i kralj Pergama, od 241. do 197. pr. Kr.

Gal na samrti

Bio je rođak i usvojeni sin prethodnog vladara Eumena I.,^[2] odnosno prvi član Atalidske dinastije koji se proglasio kraljem (238. pr. Kr.)^[3]^[4]^[5] Bio je sin Atala i Antiohide, seleukidske sirijske princeze. Atal je poznat po tome što je izvojevao veliku pobjedu nad Galaćanima - keltskim plemenima koja su se bila iz Trakije naselila u Maloj Aziji, te pljačkala, pustošila i ucjenjivala maloazijske države i polise. Pobjeda, koja je inspirirala znamenitu statuu "Gal na samrti", Atalu je dala nadimak "Soter" (spasitelj). Atal je kasnije postao poznat i kao vjeran i efikasan saveznik Rimljana te po ulozi koju je igrao u prvom i drugom makedonskom ratu boreći se protiv Filipa V. Vodio je brojne pomorske operacije protiv makedonskih ciljeva na Egeju, anektiravši Pergamu otoke Eginu u prvom i Andros u drugom makedonskom ratu.

Umro je godine 197. pr. Kr. nedugo prije završetka drugog makedonskog rata, u dobi od 72 godine, nekoliko mjeseci nakon što je doživio moždani udar obraćajući se beotijskom ratnom vijeću. Imao je sretan obiteljski život sa suprugom i četiri sina. Naslijedio ga je sin Eumen II.

Izvori

↑ Hansen, Esther V. (1971). The Attalids of Pergamon. Cornell University Press. ISBN 0-8014-0615-3, str. 26; Livije, 33.21–22, navodi da je Atal umro u dobi od 72 godine nakon 44 godine vladavine. Polibije, 18.41, također navodi da je živio 72 godine i vladao 44 godine. Strabon, 13.4.2, navodi da je vladao 43 godine.(engl.)
↑ Strabon, 13.4.2, navodi da je bio rođak Eumena. Pauzanija, 1.8.1, vjerojatno sljedeći Strabona, navodi isto. Ali moderni pisci su zaključili da je Strabon preskočio generaciju; vidi Hansen, str.26.(engl.)
↑ Strabon, 13.4.2; Polibije, 18.41; Hansen, str.28.(engl.)
↑ Austin, M.M. (2006). "The Attalids of Pergamum". The Hellenistic World from Alexander to the Roman Conquest. Cambridge University Press. ISBN 0-521-82860-0. str.396.(engl.)
↑ Kosmetatou, Elizabeth (2003). "The Attalids of Pergamon". In Erskine; Andrew. A Companion to the Hellenistic World. Oxford: Blackwell, ISBN 1-4051-3278-7, str.161.(engl.)

[1] Hansen, Esther V. (1971). The Attalids of Pergamon. Cornell University Press. ISBN 0-8014-0615-3, str. 26; Livije, 33.21–22, navodi da je Atal umro u dobi od 72 godine nakon 44 godine vladavine. Polibije, 18.41, također navodi da je živio 72 godine i vladao 44 godine. Strabon, 13.4.2, navodi da je vladao 43 godine.(engl.)

[2] Strabon, 13.4.2, navodi da je bio rođak Eumena. Pauzanija, 1.8.1, vjerojatno sljedeći Strabona, navodi isto. Ali moderni pisci su zaključili da je Strabon preskočio generaciju; vidi Hansen, str.26.(engl.)

[3] Strabon, 13.4.2; Polibije, 18.41; Hansen, str.28.(engl.)

[4] Austin, M.M. (2006). "The Attalids of Pergamum". The Hellenistic World from Alexander to the Roman Conquest. Cambridge University Press. ISBN 0-521-82860-0. str.396.(engl.)

[5] Kosmetatou, Elizabeth (2003). "The Attalids of Pergamon". In Erskine; Andrew. A Companion to the Hellenistic World. Oxford: Blackwell, ISBN 1-4051-3278-7, str.161.(engl.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Atal I.'''-->[[Datoteka:AtaloPergamo.jpg|mini|Atala I., oko 200. pr. Kr.<br />([[Pergamski muzej]], [[Berlin]])]]
-'''Atal I.''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἄτταλος), poznat po nadimkom '''Soter''' ([[Grčki jezik|grč.]] Σωτὴρ), što bi značilo "Spasitelj"; (269. – 197. pr. Kr.)<ref>Hansen, Esther V. (1971). The Attalids of Pergamon. Cornell University Press. {{ISBN|0-8014-0615-3}}, str. 26; [[Livije]], [http://mcadams.posc.mu.edu/txt/ah/Livy/Livy33.html 33.21–22], navodi da je Atal umro u dobi od 72 godine nakon 44 godine vladavine. [[Polibije]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plb.+18.41 18.41], također navodi da je živio 72 godine i vladao 44 godine. [[Strabon]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2], navodi da je vladao  43 godine.{{engl}}</ref> bio je vladar, a kasnije i kralj [[Pergam]]a, od 241. do 197. pr. Kr.
+'''Atal I.''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἄτταλος), poznat po nadimkom '''Soter''' ([[Grčki jezik|grč.]] Σωτὴρ), što bi značilo "Spasitelj"; (269. – 197. pr. Kr.)<ref>Hansen, Esther V. (1971). The Attalids of Pergamon. Cornell University Press. {{ISBN|0-8014-0615-3}}, str. 26; [[Livije]], [http://mcadams.posc.mu.edu/txt/ah/Livy/Livy33.html 33.21–22], navodi da je Atal umro u dobi od 72 godine nakon 44 godine vladavine. [[Polibije]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plb.+18.41 18.41], također navodi da je živio 72 godine i vladao 44 godine. [[Strabon]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2], navodi da je vladao  43 godine.{{Eng oznaka}}</ref> bio je vladar, a kasnije i kralj [[Pergam]]a, od 241. do 197. pr. Kr.
 [[Datoteka:Dying gaul.jpg|mini|Gal na samrti]]
-Bio je rođak i usvojeni sin prethodnog vladara [[Eumen I.|Eumena I.]],<ref>Strabon, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2], navodi da je bio rođak Eumena. [[Pauzanija (zemljopisac)|Pauzanija]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Paus.+1.8.1 1.8.1], vjerojatno sljedeći Strabona, navodi isto. Ali moderni pisci su zaključili da je Strabon preskočio generaciju; vidi Hansen, str.26.{{engl}}</ref> odnosno prvi član [[Atalidska dinastija|Atalidske dinastije]] koji se proglasio kraljem (238. pr. Kr.)<ref>Strabon, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2]; Polibije, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plb.+18.41 18.41]; Hansen, str.28.{{engl}}</ref><ref>Austin, M.M. (2006). "The Attalids of Pergamum". The Hellenistic World from Alexander to the Roman Conquest. Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-82860-0}}. str.396.{{engl}}</ref><ref>Kosmetatou, Elizabeth (2003). "The Attalids of Pergamon". In Erskine; Andrew. A Companion to the Hellenistic World. Oxford: Blackwell, {{ISBN|1-4051-3278-7}}, str.161.{{engl}}</ref> Bio je sin Atala i Antiohide, [[Seleukidsko Carstvo|seleukidske sirijske]] princeze.
+Bio je rođak i usvojeni sin prethodnog vladara [[Eumen I.|Eumena I.]],<ref>Strabon, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2], navodi da je bio rođak Eumena. [[Pauzanija (zemljopisac)|Pauzanija]], [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Paus.+1.8.1 1.8.1], vjerojatno sljedeći Strabona, navodi isto. Ali moderni pisci su zaključili da je Strabon preskočio generaciju; vidi Hansen, str.26.{{Eng oznaka}}</ref> odnosno prvi član [[Atalidska dinastija|Atalidske dinastije]] koji se proglasio kraljem (238. pr. Kr.)<ref>Strabon, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+13.4.2 13.4.2]; Polibije, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Plb.+18.41 18.41]; Hansen, str.28.{{Eng oznaka}}</ref><ref>Austin, M.M. (2006). "The Attalids of Pergamum". The Hellenistic World from Alexander to the Roman Conquest. Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-82860-0}}. str.396.{{Eng oznaka}}</ref><ref>Kosmetatou, Elizabeth (2003). "The Attalids of Pergamon". In Erskine; Andrew. A Companion to the Hellenistic World. Oxford: Blackwell, {{ISBN|1-4051-3278-7}}, str.161.{{Eng oznaka}}</ref> Bio je sin Atala i Antiohide, [[Seleukidsko Carstvo|seleukidske sirijske]] princeze.
 Atal je poznat po tome što je izvojevao veliku pobjedu nad [[Galatija|Galaćanima]] - [[Kelti|keltskim]] plemenima koja su se bila iz [[Trakija|Trakije]] naselila u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], te pljačkala, pustošila i ucjenjivala maloazijske države i [[polis]]e. Pobjeda, koja je inspirirala znamenitu statuu "Gal na samrti", Atalu je dala nadimak "Soter" (spasitelj). Atal je kasnije postao poznat i kao vjeran i efikasan saveznik [[Rimska Republika|Rimljana]] te po ulozi koju je igrao u prvom i drugom [[Makedonski ratovi|makedonskom ratu]] boreći se protiv [[Filip V. Makedonski|Filipa V.]] Vodio je brojne pomorske operacije protiv makedonskih ciljeva na [[Egejsko more|Egeju]], anektiravši Pergamu otoke [[Egina (otok)|Eginu]] u prvom i [[Andros (otok)|Andros]] u drugom makedonskom ratu.