Razlika između inačica stranice »Internetski protokol«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{IP Model}} | |||
IP, što je kratica engleskog izraza '''Internet Protocol''', je [[mrežni protokol|mrežni]] [[Protokol (računarstvo)|protokol]] za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne [[komunikacije]] preko [[računalne mreže]]. | IP, što je kratica engleskog izraza '''Internet Protocol''', je [[mrežni protokol|mrežni]] [[Protokol (računarstvo)|protokol]] za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne [[komunikacije]] preko [[računalne mreže]]. | ||
Trenutačna izmjena od 05:12, 9. ožujka 2022.
| Sloj | Protokol |
|---|---|
| Aplikacijski | DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, … |
| Transportni | TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP, |
| Mrežni | IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, … |
| Podatkovni | Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, … |
IP, što je kratica engleskog izraza Internet Protocol, je mrežni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže.
Podatci u IP mreži se šalju u blokovima koji se nazivaju paketi ili datagrami. Specifično je da se prilikom slanja paketa između izvorišta i odredišta unaprijed ne određuje točan put preko mreže kojim će podatci prijeći, te u tom smislu govorimo o IP mreži kao o paketskoj mreži.
IP protokol osigurava relativno nepouzdanu uslugu prijenosa podataka na modelu usluge koji se često naziva najboljom mogućom (ili u engleskom originalu best effort), što znači da nema gotovo nikave garancije da će poslani paket ili datagram zaista i doći do odredišta nakon što je poslan. Sam paket se u procesu prijenosa može promijeniti, može se promijeniti redoslijed paketa u odnosu na ona redoslijed kojim su poslani s izvorišta, može se duplicirati ili potpuno izgubiti tijekom prijenosa. Ako aplikacija zahtijeva pouzdanost, koriste se drugi mehanizmi ili protokoli, najčešće na sloju iznad samog IP protokola.
Uređaji koji usmjeravaju pakete na njihovom putu kroz računalnu mrežu nazivaju se usmjerivači (eng. router). S obzirom da je sam koncept IP protokola oslobođen mehanizama koji osiguravaju pouzdanost, i sam proces usmjeravanja paketa je relativno brz i jednostavan. To znači da usmjerivači povremeno mogu presložiti redoslijed, promijeniti ili čak izgubiti pakete, što se dobro slaže s modelom najbolje moguće, ali da u konačnici to ne utječe previše na samu uslugu.
IP protokol je standard na najvećoj računaloj mreži danas - Internetu. Najraširenija verzija protokola koja je de facto standard Interneta je IP verzija 4 (IPv4), dok je najizglednija sljedeća verzija IP verzija 6 (IPv6). Pojedine verzije se razlikuju u načinu adresiranja, ali i brojnim drugim detaljima. Tako npr. IPv4 koristi 32-bitnu IP adresu, dok recimo IPv6 koristi 128-bitnu adresu. Ostale verzije također postoje, ali nisu u široj uporabi: verzije od 0 do 3 su uglavnom bile rezervirane za posebne namjene ili nekorištene, verzija 5 je eksperimentalna verzija tzv. stream protokola, itd.
IP grupa protokola - TCP/IP
Sam IP protokol definira samo osnovne parametre razmjene paketa u IP mrežama, kao što su adresiranje, izgled paketa i drugo. Za specifične namjene pojedinih aplikacija ili drugih potreba koriste se brojni drugi protokoli, koji se jednim imenom često nazivaju IP grupa protokola (engl. Internet Protocol suite) odnosno označavaju kraticom TCP/IP, i to prema dva najvažnija protokola iz te skupine: TCP (od engleskog Transmission Control Protocol) i sam IP protokol.