Imotsko polje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Imotsko polje'''-->'''Imotsko polje''' je [[krško polje]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]]. Prirodno je najvrjedniji dio [[Imotska krajina|Imotske krajine]].
'''Imotsko polje''' je [[krško polje]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]]. Prirodno je najvrjedniji dio [[Imotska krajina|Imotske krajine]].


Poznato je i kao ''Imotsko-bekijsko polje'', po Imotskom i [[Bekija|Bekiji]], u zapadnoj Hercegovini.
Poznato je i kao ''Imotsko-bekijsko polje'', po Imotskom i [[Bekija|Bekiji]], u zapadnoj Hercegovini.

Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 07:10

Imotsko polje je krško polje u Dalmaciji i Hercegovini. Prirodno je najvrjedniji dio Imotske krajine.

Poznato je i kao Imotsko-bekijsko polje, po Imotskom i Bekiji, u zapadnoj Hercegovini.

Najveće naselje je Imotski, po kojem je polje dobilo ime.

Zemljopis[uredi]

Površine je 95 km², dugo je 33,3 kilometara i široko 1-6 kilometara. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Od 95 km², 45 km² nalazi se u Hrvatskoj, a 50 km² nalazi se u BiH.

Sastoji se od Gornjeg polja (22,8 km²) i Donjeg polja (72,2 km²). Donje je najčešće poplavljeno, a u jugoistočnom dijelu može se izdvojiti manje polje, Grudsko polje (10 km²).

Kroz polje teče nekoliko rijeka: Ričina, Vrljika i Grudski potok, a na zapadu polja se nalazi Prološko blato.

Dno polja je od dolomita, nalazi se na 260 metara nadmorske visine i najniže je područje u Imotskoj krajini [1].

Urušavanjem vapnenačkih stijena tijekom vremena stvorene su brojne provalije, koje su danas ispunjene vodom i predstavljaju jezera.

Klima je submediteranska.

Gospodarstvo[uredi]

Stanovništvo se u prošlosti najviše bavilo uzgojem kukuruza, a danas se uglavnom bavi uzgojem vinove loze i duhana.

Izvori[uredi]