Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ilindan: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ilindan'''-->[[Datoteka:Kip Sv. Ilije na brdu Karmelu.jpg|thumb|desno|Kip sv. Ilije na brdu [[Karmel]]u]]
[[Datoteka:Kip Sv. Ilije na brdu Karmelu.jpg|thumb|desno|Kip sv. Ilije na brdu [[Karmel]]u]]
'''Ilindan''', kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] '''Aliđun''', [[blagdan]] je koji se u [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] slavi [[20. srpnja]], a u [[Pravoslavna Crkva|Pravoslavnoj Crkvi]] i kod Bošnjaka [[2. kolovoza]]. Na Ilindan slavi se [[Sveti Ilija]].
'''Ilindan''', kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] '''Aliđun''', [[blagdan]] je koji se u [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] slavi [[20. srpnja]], a u [[Pravoslavna Crkva|Pravoslavnoj Crkvi]] i kod Bošnjaka [[2. kolovoza]]. Na Ilindan slavi se [[Sveti Ilija]].



Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 06:19

Kip sv. Ilije na brdu Karmelu

Ilindan, kod Bošnjaka Aliđun, blagdan je koji se u Rimokatoličkoj Crkvi slavi 20. srpnja, a u Pravoslavnoj Crkvi i kod Bošnjaka 2. kolovoza. Na Ilindan slavi se Sveti Ilija.

Kod Slavena

Štovanje Svetog Ilije, Svetog Vida i Svetog Mihovila potječe iz razdoblja dvovjerja kada su njihova štovanja zamijenila slavenskog boga Peruna.[1] Originalno se 20. kolovoza obilježava Perunova svetkovina.[2]

Kod Hrvata

Ilindan se češće slavi kod Hrvata u Bosni i Hercegovini nego kod Hrvata u Hrvatskoj. Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.[3] Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva.[3] Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine.[3] Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.[3]

Izvori

  1. Perun, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 19. srpnja 2020.
  2. Slaveni, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 19. srpnja 2020.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Iko Skoko: Sveti Ilija – zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. srpnja 2012., pristupljeno 19. srpnja

Vidi još

Vanjske poveznice