More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ilija Mitrović''' odnosno '''Ilija Mitrović Janković''' (? - [[1693.]])<ref name="Udruga Ključana"/><ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 236., 533.</ref> je bio hrvatski [[uskok]] iz obitelji [[Mitrović]]a. Sin je sjevernodalmatinskog serdara i mletačkog kavalijera [[Janko Mitrović|Janka Mitrovića]], brat [[Stojan Mitrović|Stojana]] i [[Zaviša Mitrović|Zaviše]].<ref name="HBL"/> Imao je i jednu sestru.<ref name="Udruga Ključana"/> Premda su poznatiji kao Janković, prezimenom nije Janković nego Mitrović. U devedeset posto mletačkih dokumenata prezime poznatijeg brata Stojana piše se prezime Mitrović, a ne Janković, što mu je po ocu.<ref name="Stagličić"/> | |||
Ilija je bio najstariji od braće. Borio se protiv Turaka, no nije se podavao mletačkom zapovijedanju i nikako ga nisu uklopili u svoj vojno-upravni sustav. I za mirnih vremena pravio je probleme Osmanlijama i time neizravno Mlečanima. U doba mira odmetnuo se i napadao krajeve pod osmanskom vlašću. Nakon što Osmanlije nisu uspjeli u [[opsada Beča 1683.|opsadi Beča]], jeseni 1684. digao je [[ustanak u sjevernoj Dalmaciji 1684.|ustanak]] protiv Turaka u Dalmaciji. Sa svojim je četama vodio pohode na Liku i Bosnu. Skončao je od Mlečana, koji su ga otrovali 1693. godine.<ref name="Udruga Ključana">[https://hr-hr.facebook.com/Udruga.kljucana/posts/569653299767893 Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook] ''Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago)'', 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> | Ilija je bio najstariji od braće. Borio se protiv Turaka, no nije se podavao mletačkom zapovijedanju i nikako ga nisu uklopili u svoj vojno-upravni sustav. I za mirnih vremena pravio je probleme Osmanlijama i time neizravno Mlečanima. U doba mira odmetnuo se i napadao krajeve pod osmanskom vlašću. Nakon što Osmanlije nisu uspjeli u [[opsada Beča 1683.|opsadi Beča]], jeseni 1684. digao je [[ustanak u sjevernoj Dalmaciji 1684.|ustanak]] protiv Turaka u Dalmaciji. Sa svojim je četama vodio pohode na Liku i Bosnu. Skončao je od Mlečana, koji su ga otrovali 1693. godine.<ref name="Udruga Ključana">[https://hr-hr.facebook.com/Udruga.kljucana/posts/569653299767893 Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook] ''Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago)'', 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 06:11
Ilija Mitrović odnosno Ilija Mitrović Janković (? - 1693.)[1][2] je bio hrvatski uskok iz obitelji Mitrovića. Sin je sjevernodalmatinskog serdara i mletačkog kavalijera Janka Mitrovića, brat Stojana i Zaviše.[3] Imao je i jednu sestru.[1] Premda su poznatiji kao Janković, prezimenom nije Janković nego Mitrović. U devedeset posto mletačkih dokumenata prezime poznatijeg brata Stojana piše se prezime Mitrović, a ne Janković, što mu je po ocu.[4]
Ilija je bio najstariji od braće. Borio se protiv Turaka, no nije se podavao mletačkom zapovijedanju i nikako ga nisu uklopili u svoj vojno-upravni sustav. I za mirnih vremena pravio je probleme Osmanlijama i time neizravno Mlečanima. U doba mira odmetnuo se i napadao krajeve pod osmanskom vlašću. Nakon što Osmanlije nisu uspjeli u opsadi Beča, jeseni 1684. digao je ustanak protiv Turaka u Dalmaciji. Sa svojim je četama vodio pohode na Liku i Bosnu. Skončao je od Mlečana, koji su ga otrovali 1693. godine.[1]
Stojanu i Iliji mletački je dužd Alviso II. Mocenigo dodijelio naslov grofa ("conte") 20. kolovoza 1705. za vojničke zasluge i vrline.[3][4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago), 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.
- ↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 236., 533.
- ↑ 3,0 3,1 Josip Vrandečić (1993.): Dede Mitrović Janković (Dedich), Hrvatski biografski leksikon, LZMK, pristupljeno 24. travnja 2015.
- ↑ 4,0 4,1 Ivan Stagličić: Konačni dokaz o hrvatskom podrijetlu Janka Mitrovića, Zadarski list, 11. listopada 2011., pristupljeno 24. travnja 2015.
Literatura
- Ivan Mitrović: Povijest Hrvata Krmpota, Medviđe i Zelengrada, Rijeka : I. Mitrović, 2011., ISBN 9789535658603