Razlika između inačica stranice »Hrvatsko pjevačko društvo Majevica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hrvatsko pjevačko društvo Majevica'''-->'''Hrvatsko glazbeno društvo Majevica''' ('''Hrvatsko pjevačko društvo Majevica'''), [[kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatsko]] glazbeno društvo iz [[Tuzla|Tuzle]]. Nazvano prema planini [[Majevica|Majevici]]. Osnovano je u vremenima neposredno nakon [[zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarskog zaposjedanja]] i oslobađanja od osmanske vlasti, kad su tekovine suvremene zapadne civilizacije ulazile u Bosnu i Hercegovinu. <ref name="Bahrija Habul">(boš.) [https://www.facebook.com/groups/129383347131728/?view=permalink&id=1277979505605434#_=_ Facebook - Tuzla - povratak u prošlost] Objava 19. siječnja 2017. Dragana Matoševića s Tuzla - jučer, danas, sutra: ''Muzičke škole u Tuzli, tekst priredio: Bahrija Habul'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref>
'''Hrvatsko glazbeno društvo Majevica''' ('''Hrvatsko pjevačko društvo Majevica'''), [[kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatsko]] glazbeno društvo iz [[Tuzla|Tuzle]]. Nazvano prema planini [[Majevica|Majevici]]. Osnovano je u vremenima neposredno nakon [[zaposjedanje BiH 1878.|austro-ugarskog zaposjedanja]] i oslobađanja od osmanske vlasti, kad su tekovine suvremene zapadne civilizacije ulazile u Bosnu i Hercegovinu. <ref name="Bahrija Habul">(boš.) [https://www.facebook.com/groups/129383347131728/?view=permalink&id=1277979505605434#_=_ Facebook - Tuzla - povratak u prošlost] Objava 19. siječnja 2017. Dragana Matoševića s Tuzla - jučer, danas, sutra: ''Muzičke škole u Tuzli, tekst priredio: Bahrija Habul'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref>
Uz buđenje suvremenog školstva, u čemu najveću ulogu imaju časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]],<ref name="Kloster i sinagoga">(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> uskoro se budi glazbena kultura. Do 1886. se širila samo obveznim školskim predmetima u redovnim školama, a od te godine osnivaju se pjevačka odnosno glazbena društva. Hrvatsko je društvo osnovano [[1895.]]/96. godine.<ref name="Bahrija Habul"/> Osnovala ga je skupina hrvatskih pregalaca. [[Marijan Hadži Divković]] je bio među njima i višegodišnji predsjednik Društva.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4858 Hrvatski biografski leksikon LZMK] Redakcija (1993.): ''Marijan Hadži Divković'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Hrvatski književnik [[Josip Kosor]] je 1897. doselio u Tuzlu (tada Donju Tuzlu) na mjesto [[pisar]]a u kotarskome sudu i učlanio se u Majevicu, gdje je pjevao u zboru [[drugi bas]] i svirao [[brač (glazbalo)|brač]]. Tuzlu je za stalno napustio 1923. godine.<ref>[http://www.hnk.hr/ivica-maticevic-ljetopis-josipa-kosora/ Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu] Priredio: Ivica Matičević: ''Ljetopis Josipa Kosora'', 2014. (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Društvo je djelovalo sve do dolaska komunista na vlast 1945. godine, kad su ugašena brojna hrvatska društva u Tuzli: Hrvatski sokol (osnovan 1905.), Hrvatska narodna zajednica (osnovana 1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (osnovana 1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (osnovan 1913.), [[HNK Zrinjski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (osnovan 1913.) i [[Društvo Hrvatska žena]] (početak 20. st.). Podružnica HKD Napredak zabranjena je 1949. poslije.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref>
Uz buđenje suvremenog školstva, u čemu najveću ulogu imaju časne sestre [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]],<ref name="Kloster i sinagoga">(srp.) [https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.191973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&theater Facebook - Tuzla grad i ljudi] 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> uskoro se budi glazbena kultura. Do 1886. se širila samo obveznim školskim predmetima u redovnim školama, a od te godine osnivaju se pjevačka odnosno glazbena društva. Hrvatsko je društvo osnovano [[1895.]]/96. godine.<ref name="Bahrija Habul"/> Osnovala ga je skupina hrvatskih pregalaca. [[Marijan Hadži Divković]] je bio među njima i višegodišnji predsjednik Društva.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4858 Hrvatski biografski leksikon LZMK] Redakcija (1993.): ''Marijan Hadži Divković'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Hrvatski književnik [[Josip Kosor]] je 1897. doselio u Tuzlu (tada Donju Tuzlu) na mjesto [[pisar]]a u kotarskome sudu i učlanio se u Majevicu, gdje je pjevao u zboru [[drugi bas]] i svirao [[brač (glazbalo)|brač]]. Tuzlu je za stalno napustio 1923. godine.<ref>[http://www.hnk.hr/ivica-maticevic-ljetopis-josipa-kosora/ Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu] Priredio: Ivica Matičević: ''Ljetopis Josipa Kosora'', 2014. (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref> Društvo je djelovalo sve do dolaska komunista na vlast 1945. godine, kad su ugašena brojna hrvatska društva u Tuzli: Hrvatski sokol (osnovan 1905.), Hrvatska narodna zajednica (osnovana 1907.), [[Organizacija radnika Hrvata]] (osnovana 1907.), [[Hrvatski dom u Tuzli|Hrvatski dom s čitaonicom]] (osnovan 1913.), [[HNK Zrinjski Tuzla|Hrvatski nogometni klub Zrinjski]] (osnovan 1913.) i [[Društvo Hrvatska žena]] (početak 20. st.). Podružnica HKD Napredak zabranjena je 1949. poslije.<ref>[http://www.fst.ba/povijest-zupe Franjevački samostan Tuzla] ''Povijest samostana i župe'' (pristupljeno 26. studenoga 2017.)</ref>


Trenutačna izmjena od 23:06, 7. ožujka 2022.

Hrvatsko glazbeno društvo Majevica (Hrvatsko pjevačko društvo Majevica), hrvatsko glazbeno društvo iz Tuzle. Nazvano prema planini Majevici. Osnovano je u vremenima neposredno nakon austro-ugarskog zaposjedanja i oslobađanja od osmanske vlasti, kad su tekovine suvremene zapadne civilizacije ulazile u Bosnu i Hercegovinu. [1] Uz buđenje suvremenog školstva, u čemu najveću ulogu imaju časne sestre Družbe Kćeri Božje Ljubavi,[2] uskoro se budi glazbena kultura. Do 1886. se širila samo obveznim školskim predmetima u redovnim školama, a od te godine osnivaju se pjevačka odnosno glazbena društva. Hrvatsko je društvo osnovano 1895./96. godine.[1] Osnovala ga je skupina hrvatskih pregalaca. Marijan Hadži Divković je bio među njima i višegodišnji predsjednik Društva.[3] Hrvatski književnik Josip Kosor je 1897. doselio u Tuzlu (tada Donju Tuzlu) na mjesto pisara u kotarskome sudu i učlanio se u Majevicu, gdje je pjevao u zboru drugi bas i svirao brač. Tuzlu je za stalno napustio 1923. godine.[4] Društvo je djelovalo sve do dolaska komunista na vlast 1945. godine, kad su ugašena brojna hrvatska društva u Tuzli: Hrvatski sokol (osnovan 1905.), Hrvatska narodna zajednica (osnovana 1907.), Organizacija radnika Hrvata (osnovana 1907.), Hrvatski dom s čitaonicom (osnovan 1913.), Hrvatski nogometni klub Zrinjski (osnovan 1913.) i Društvo Hrvatska žena (početak 20. st.). Podružnica HKD Napredak zabranjena je 1949. poslije.[5]

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 (boš.) Facebook - Tuzla - povratak u prošlost Objava 19. siječnja 2017. Dragana Matoševića s Tuzla - jučer, danas, sutra: Muzičke škole u Tuzli, tekst priredio: Bahrija Habul (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
  2. ↑ (srp.) Facebook - Tuzla grad i ljudi 11. lipnja 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  3. ↑ Hrvatski biografski leksikon LZMK Redakcija (1993.): Marijan Hadži Divković (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
  4. ↑ Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Priredio: Ivica Matičević: Ljetopis Josipa Kosora, 2014. (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
  5. ↑ Franjevački samostan Tuzla Povijest samostana i župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvatsko_pjevačko_društvo_Majevica&oldid=420666"