Hrvatska zajednica Vrhbosna: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hrvatske zajednice na etničkoj karti BiH 1991.PNG|mini|desno|dolje|200px|Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.<br>Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ HB-a i HZ BP-a; 1, 2, 3, 4, 5, '''6''' - HZ: HB, BP, Usora, Srednja Bosna, Soli, '''Vrhbosna'''. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/66622 Društvena istraživanja] Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991.–1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)</ref>]]'''Hrvatska zajednica Vrhbosna''' je bila teritorijalno-administrativna zajednica [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u BiH. Osnovana je siječnja [[1992.]] godine. Nastala je okupljanjem četvrti u [[Sarajevo|Sarajevu]] čime se mogla formirati teritorijalno mala jedinica s hrvatskom većinom. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. HZ Vrhbosna obuhvaćala je naselja u sarajevskoj općini [[Ilidža]] - [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup]], [[Otes]], [[Azići]], [[Doglodi]] i [[Bare (Ilidža, BiH)|Bare]].<ref name="Tomas">[http://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2015/12/SUSRETI_9_web-1.pdf Susreti, 9. godišnjak]. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, {{ISSN|2303-5072}}, Grude, 2015.</ref> | |||
Ujedinjenje HZ Vrhbosna i hrvatske zajednice s područja [[Tuzla|Tuzle]] (Soli) s [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosnom]] proglašeno je poslije. Obje su već onda velikom vjerojatnošću ostale samo ''mrtvo slovo na papriu''. Ipak, vojni odjel obiju zajednica, [[HVO Sarajevo]] i [[115. brigada HVO]] Zrinski Tuzla bio je povezan s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjen Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. Specifične okolnosti i vrlo neskloni stavovi muslimanskog političkog rukovodstva pridonijeli su da HZ Vrhbosna kao ni [[Hrvatska zajednica Soli|HZ Soli]] nisu uspjele biti realizirane kao nove općine koje bi se protezale na području koje dominantno naseljavaju Hrvati. U Solima to je trebao biti prsten hrvatskih naselja oko Tuzle, a u Vrhbosni spomenuta naselja.<ref name="Tomas"/> | Ujedinjenje HZ Vrhbosna i hrvatske zajednice s područja [[Tuzla|Tuzle]] (Soli) s [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosnom]] proglašeno je poslije. Obje su već onda velikom vjerojatnošću ostale samo ''mrtvo slovo na papriu''. Ipak, vojni odjel obiju zajednica, [[HVO Sarajevo]] i [[115. brigada HVO]] Zrinski Tuzla bio je povezan s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjen Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. Specifične okolnosti i vrlo neskloni stavovi muslimanskog političkog rukovodstva pridonijeli su da HZ Vrhbosna kao ni [[Hrvatska zajednica Soli|HZ Soli]] nisu uspjele biti realizirane kao nove općine koje bi se protezale na području koje dominantno naseljavaju Hrvati. U Solima to je trebao biti prsten hrvatskih naselja oko Tuzle, a u Vrhbosni spomenuta naselja.<ref name="Tomas"/> | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 20:22
Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ HB-a i HZ BP-a; 1, 2, 3, 4, 5, 6 - HZ: HB, BP, Usora, Srednja Bosna, Soli, Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima, Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.[1]
Hrvatska zajednica Vrhbosna je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH. Osnovana je siječnja 1992. godine. Nastala je okupljanjem četvrti u Sarajevu čime se mogla formirati teritorijalno mala jedinica s hrvatskom većinom. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata grada Sarajeva zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. HZ Vrhbosna obuhvaćala je naselja u sarajevskoj općini Ilidža - Stup, Otes, Azići, Doglodi i Bare.[2]
Ujedinjenje HZ Vrhbosna i hrvatske zajednice s područja Tuzle (Soli) s Herceg-Bosnom proglašeno je poslije. Obje su već onda velikom vjerojatnošću ostale samo mrtvo slovo na papriu. Ipak, vojni odjel obiju zajednica, HVO Sarajevo i 115. brigada HVO Zrinski Tuzla bio je povezan s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjen Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani. Specifične okolnosti i vrlo neskloni stavovi muslimanskog političkog rukovodstva pridonijeli su da HZ Vrhbosna kao ni HZ Soli nisu uspjele biti realizirane kao nove općine koje bi se protezale na području koje dominantno naseljavaju Hrvati. U Solima to je trebao biti prsten hrvatskih naselja oko Tuzle, a u Vrhbosni spomenuta naselja.[2]
Izvori
- ↑ Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991.–1994.), vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 Susreti, 9. godišnjak. Domagoj Tomas: Student na braniku Herceg-Bosne, Matica hrvatska, ogranak Matice hrvatske u Grudama, str. 196, ISSN 2303-5072, Grude, 2015.