More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvatska težačka stranka''' je bila politička stranka [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] iz Bosne i Hercegovine. Pokušavalo se okupiti sve Hrvate Bosne i Hercegovine u jednu političku stranku. Veliki udjel u tome imali su čelnici Hrvatske zajednice. 14. kolovoza 1919. na sastanku u [[Travnik]]u bili su osim bosansko-hercegovačkih političara iz »akcionog odbora« ([[Jozo Sunarić]] i dr.) i neki čelnici HZ-a: dr. [[Lavoslav Polić]] (1874.–1927.), dr. [[Albert Bazala]] (1877.–1947.), dr. [[Stjepan Buć]] (1888.–1975.), dr. [[Milovan Žanić]] (1882.–1946.), vlč. [[Vjekoslav Spinčić]] (1848.–1933.), don [[Kerubin Šegvić]] i dr. Nakon rasprave jednoglasno je usvojena rezolucija u kojoj se ustvrdilo da je [[Hrvatska pučka stranka|HPS]] "likvidirana", te da se osniva nova jedinstvena stranka svih Hrvata Bosne i Hercegovine pod imenom "Hrvatska Težačka Stranka", "HTS", koja će imati "program svojedobno izrađen po gg. [[Karlo Cankar|Karlu Cankaru]] i dr. fra [[Julijan Jelenić|Julijanu Jeleniću]]". Odluka o osnutku HTS-a nije značila da se konačno prevladao spor oko stvaranja jedinstvene političke stranke bosansko-hercegovačkih Hrvata. Gotovo nitko od istaknutijih pristaša bosanskog HPS-a nije pristupio novoosnovanom HTS-u, jer seniori i njihove pristaše nisu bili voljni odustati od vlastite političke organizacije koja je u Bosni (i Hercegovini) već bila uhvatila korijen, a dobila je i osjetnu podršku dijela tamošnjeg svećenstva. Bitno je reći da su [[bosanski franjevci]] najvećim dijelom pristajali uz HTS, a hercegovački uz HPS. <ref name="Matijević">[http://www.matica.hr/hr/331/HRVATSKA%20PU%C4%8CKA%20STRANKA/ Hrvatska revija 3/2003.] Zlatko Matijević: ''Hrvatska pučka stranka'', 2003. (pristupljeno 24. lipnja 2017.)</ref> | |||
Već idućeg dana od osnivanja, 15. kolovoza 1919., u [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolcu]] kraj Travnika održana je prva velika "pučka skupština" HTS-a. U mjesnim odborima novoosnovane stranke prevladavali su [[težak|težaci]], ali je vodstvo stranke bilo u rukama svjetovne inteligencije i katoličkog svećenstva.<ref name="Matijević"/> | Već idućeg dana od osnivanja, 15. kolovoza 1919., u [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolcu]] kraj Travnika održana je prva velika "pučka skupština" HTS-a. U mjesnim odborima novoosnovane stranke prevladavali su [[težak|težaci]], ali je vodstvo stranke bilo u rukama svjetovne inteligencije i katoličkog svećenstva.<ref name="Matijević"/> | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 20:14
Hrvatska težačka stranka je bila politička stranka Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Pokušavalo se okupiti sve Hrvate Bosne i Hercegovine u jednu političku stranku. Veliki udjel u tome imali su čelnici Hrvatske zajednice. 14. kolovoza 1919. na sastanku u Travniku bili su osim bosansko-hercegovačkih političara iz »akcionog odbora« (Jozo Sunarić i dr.) i neki čelnici HZ-a: dr. Lavoslav Polić (1874.–1927.), dr. Albert Bazala (1877.–1947.), dr. Stjepan Buć (1888.–1975.), dr. Milovan Žanić (1882.–1946.), vlč. Vjekoslav Spinčić (1848.–1933.), don Kerubin Šegvić i dr. Nakon rasprave jednoglasno je usvojena rezolucija u kojoj se ustvrdilo da je HPS "likvidirana", te da se osniva nova jedinstvena stranka svih Hrvata Bosne i Hercegovine pod imenom "Hrvatska Težačka Stranka", "HTS", koja će imati "program svojedobno izrađen po gg. Karlu Cankaru i dr. fra Julijanu Jeleniću". Odluka o osnutku HTS-a nije značila da se konačno prevladao spor oko stvaranja jedinstvene političke stranke bosansko-hercegovačkih Hrvata. Gotovo nitko od istaknutijih pristaša bosanskog HPS-a nije pristupio novoosnovanom HTS-u, jer seniori i njihove pristaše nisu bili voljni odustati od vlastite političke organizacije koja je u Bosni (i Hercegovini) već bila uhvatila korijen, a dobila je i osjetnu podršku dijela tamošnjeg svećenstva. Bitno je reći da su bosanski franjevci najvećim dijelom pristajali uz HTS, a hercegovački uz HPS. [1]
Već idućeg dana od osnivanja, 15. kolovoza 1919., u Dolcu kraj Travnika održana je prva velika "pučka skupština" HTS-a. U mjesnim odborima novoosnovane stranke prevladavali su težaci, ali je vodstvo stranke bilo u rukama svjetovne inteligencije i katoličkog svećenstva.[1]
Iako brojčano neznatni, članovi nastajućeg HPS-a imali su udjela u raznim stranačkim kombinacijama oko podržavanja, rušenje i sastavljanja jugoslavenskih vlada. No, to su mogli ponajprije zahvaliti SLS-u.[1]
U Hercegovini su ju organizirali Nikola Precca i Nikola Buconjić.[2]
Na izborima 1920. za Konstituantu, dobila je 38.400 glasova što je bilo 2,4% i donijelo joj je 7 zastupničkih mjesta. Sedmorica izabranih hrvatskih zastupnika iz BiH iz HTS-a okupili su se s 56 hrvatskih zastupnika iz Hrvatske i Slavonije u Hrvatsko narodno zastupstvo, koje je prihvatilo rezoluciju, kojom se izjašnjavaju za federaciju i za neutralu seljačku republiku, te odbijaju centralistički ustav koji je Narodna skupština Kraljevine SHS, bez njih (kao i bez komunista i još nekih zastupnika) donijela dva dana kasnije (Vidovdanski ustav).
Na sljedećim izborima 1923. nije bila tako uspješna. Dobila je 6.088 glasova što je bilo 0,3% i nije bilo dovoljno ni za jedno zastupničko mjesto.
Hrvatska težačka stranka pridružila se Hrvatskoj zajednici. U HTS-u su se isticali dr Jozo Sunarić, dr Juraj Šutej, fra Didak Buntić, dr Bariša Smoljan i ostali..[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatska revija 3/2003. Zlatko Matijević: Hrvatska pučka stranka, 2003. (pristupljeno 24. lipnja 2017.)
- ↑ Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (7). Rad hrvatskih nacionalnih kulturnih društava i hrvatskih političkih organizacija u Nevesinju 23. studenoga 2009. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)
- ↑ Nikola Debelić: Zaboravljena 90-ta obljetnica osnivanja stranačke koalicije 'Hrvatska zajednica', Hrvatsko slovo/HKV, 13. listopada 2009.
Vanjske poveznice
- Google Knjige Hrvatska težačka stranka za Bosnu i Hercegovinu, Nakl. Mjesnog odbora H.T.S., 1919.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.