Havajski jezik: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Havajski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=haw haw]; havajski: ''‘Ōlelo Hawai‘i'', 'Olelo Hawai'i Makuahine) je, uz [[engleski]], [[službeni jezik]] na [[Havaji|Havajskom otočju]]. Član je [[markiški jezici|markiške]] podskupine, šire [[Polinezijski jezici|polinezijske]] skupine [[Austronezijski jezici|austronezijskih]] jezika. Danas ga govori ili razumije oko 8000 ljudi, a za 1000 osoba je materinski jezik. U ranija vremena ([[1900.]]) bio je prvi jezik za 37.000 govornika<ref>[http://archive.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=HWI Ethnologue (14th)]</ref>. | |||
[[Dubravko Škiljan]] ([[1994.]]<ref name="DŠ"/>) navodi kako je havajskim jezikom u jednom trenutku govorilo "svega 500 govornika".<ref name="DŠ">[[Dubravko Škiljan]], ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Naklada Benja, Opatija, 1994., {{ISBN|953-6003-07-4}}, str. 36.</ref> [[Havajski]] označava kao temelj [[kreolski jezici|kreolskome]] jeziku, nastalom amalgamacijom s [[engleski jezik|engleskim jezikom]], koji je postao sredstvom općega [[komunikacija|saobraćaj]]a za oko 500.000 žitelja Havajskoga otočja.<ref name="DŠ"/> | [[Dubravko Škiljan]] ([[1994.]]<ref name="DŠ"/>) navodi kako je havajskim jezikom u jednom trenutku govorilo "svega 500 govornika".<ref name="DŠ">[[Dubravko Škiljan]], ''Pogled u lingvistiku'', 4. izmijenjeno izd., Naklada Benja, Opatija, 1994., {{ISBN|953-6003-07-4}}, str. 36.</ref> [[Havajski]] označava kao temelj [[kreolski jezici|kreolskome]] jeziku, nastalom amalgamacijom s [[engleski jezik|engleskim jezikom]], koji je postao sredstvom općega [[komunikacija|saobraćaj]]a za oko 500.000 žitelja Havajskoga otočja.<ref name="DŠ"/> | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 01:22
Havajski jezik (ISO 639-3: haw; havajski: ‘Ōlelo Hawai‘i, 'Olelo Hawai'i Makuahine) je, uz engleski, službeni jezik na Havajskom otočju. Član je markiške podskupine, šire polinezijske skupine austronezijskih jezika. Danas ga govori ili razumije oko 8000 ljudi, a za 1000 osoba je materinski jezik. U ranija vremena (1900.) bio je prvi jezik za 37.000 govornika[1].
Dubravko Škiljan (1994.[2]) navodi kako je havajskim jezikom u jednom trenutku govorilo "svega 500 govornika".[2] Havajski označava kao temelj kreolskome jeziku, nastalom amalgamacijom s engleskim jezikom, koji je postao sredstvom općega saobraćaja za oko 500.000 žitelja Havajskoga otočja.[2]
Većina ih živi na otoku Niihauu i velikom otoku Hawaii.
Havajski alfabet (piapa), sastavili su misionari u 19. stoljeću. Ima 12 znakova, 5 samoglasnika (a, e, i, o, u) i 7 suglasnika (h, k, l, m, n, p, w)[3]. Sve riječi u havajskom jeziku završavaju samoglasnikom (a,o,e,i,u).
Riječ wiki, po kojem je Wikipedija dobila ime, dolazi iz havajskog jezika, a znači "brzo".
Izvori[uredi]
- ↑ Ethnologue (14th)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Naklada Benja, Opatija, 1994., ISBN 953-6003-07-4 nevaljani ISBN, str. 36.
- ↑ Hawaiian Alphabet
Vanjske poveznice[uredi]
Nedovršeni članak Havajski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.