More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
Meksiko je etnički gledano vrlo šarolik, različita [[indijanci|indijanska]] plemena i europski naseljenici su ujedinjeni pod istim nacionalnim [[identitet]]om.<ref name="autogenerated115">Wimmer, Andreas, 2002. Nationalist exclusion and ethnic conflict: shadows of modernity, Cambridge University Press page 115</ref> | Meksiko je etnički gledano vrlo šarolik, različita [[indijanci|indijanska]] plemena i europski naseljenici su ujedinjeni pod istim nacionalnim [[identitet]]om.<ref name="autogenerated115">Wimmer, Andreas, 2002. Nationalist exclusion and ethnic conflict: shadows of modernity, Cambridge University Press page 115</ref> | ||
Srž meksičkog nacionalnog identiteta formiran je spajanjem eurospke kulture s indijanskim kulturama u procesu poznatom pod nazivom | Srž meksičkog nacionalnog identiteta formiran je spajanjem eurospke kulture s indijanskim kulturama u procesu poznatom pod nazivom | ||
''mestizaje'', aludirajući na mješovito biološko podrijetlo većine [[Meksikanci|Meksikanaca]].<ref name="autogenerated115"/><ref name="census">{{ | ''mestizaje'', aludirajući na mješovito biološko podrijetlo većine [[Meksikanci|Meksikanaca]].<ref name="autogenerated115"/><ref name="census">{{Citiranje knjige | ||
| last = Hall Steckel | | last = Hall Steckel | ||
| first = Richard | | first = Richard | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 21:28
Prema popisu iz 2010. [1] Meksiko ima preko 112 milijuna stanovnika što ga čini najmnogoljudnijom zemljom u kojoj se govori španjolski jezik.[2] Između 2005. i 2010., stanovništvo je raslo u prosjeku 1.70% godišnje, što je više od godišnjeg prosjeka od 1.16% u periodu od 2000. do 2005; što se tumači opadanjem broja onih koji ilegalno emigriraju u Sjedinjene Američke Države. Meksiko je etnički gledano vrlo šarolik, različita indijanska plemena i europski naseljenici su ujedinjeni pod istim nacionalnim identitetom.[3] Srž meksičkog nacionalnog identiteta formiran je spajanjem eurospke kulture s indijanskim kulturama u procesu poznatom pod nazivom mestizaje, aludirajući na mješovito biološko podrijetlo većine Meksikanaca.[3][4] Meksički političari i reformatori poput Joséa Vasconcelosa i Manuela Gamia bili su instrument u izgradnji meksičkog nacionalnog identiteta pod konceptom mestizaje.[5] Sam pojam mestizo (hr. mješanac), često je korišten u literaturi za meksički socijalni identitet, u koji je spadalo mnoštvo socijalno-kulturnih, ekonomskih, rasnih i bioloških pojmova. Zbog ovoga smatran je nepreciznim pojmom da bi se koristio za etničku klasifikaciju i nije se koristio pri popisima stanovništva u Meksiku.[6]
Kategorija "indígena" (indijanski) može se približno objasniti aludirajući na govornike jednog od 62 indijanska jezika koja se govore u Meksiku ili osobe koji se same smatraju indijanskog kulturnog podrijetla. Prema Nacionalnoj Komsiji za razvoj indijanaca, 2005. je oko 10.1 milijuna Meksikanaca govorilo neki od indijanskih jezika i tvrdilo da su baštinici indijanske kulture, što je 9.8% ukupne populacije Meksika.[7] Oko 6 000 000 meksičkih državljana u svakodnevnom se životu služi nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je jezik nahuatl (1 376 026).[8]
Riječ "mestizo" se nekada rabi opisujući osobu kod koje je pomiješana indijanska i europska krv. Ovakav opis se ne podudara s meksičkom socijalnom stvarnošću gdje bi osoba čiste indijanske genetske baštine bila smatrana mestizom ili zbog odbacivanja svoje indijanske kulture ili zbog ne gorovenja nekog indijanskog jezika,[9] kao i osoba sa vrlo malim postotcima indijanske baštine bila bi smatrana pravim indijancem samo kroz služenje jednim od indijanskog jezika ili se pak poistovjećivala s indijanskom kulturnom baštinom.[10][11][12]
Meksiko je najveći izvor emigranata koji emigriraju u SAD. Oko 9% stanovništva rođenog u Meksiku, sada živi u SAD-u.[13] 28.3 milijuna stanovnika SAD ima meksičko podrijetlo, prema podatcima iz 2006.[14] Prema američkom popisu iz 2000., 47.3% američkih Meksikanaca se izjasnilo bijelcima, dok se 45.5% izjasnilo kao "druga rasa", većinom mješanci.[15]
Meksiko je domovina najvećoj američkoj populaciji izvan SAD-a (oko milijun 1999.)[16] Računa se da broj Argentinaca koji žive u Meksiku iznosi između 30 i 150 tisuća.[17][18] U Meksiku živi i veliki broj Libanonaca; oko 400 000.[19] U listopadu 2008., Meksiko odlučuje deportirati Kubance koji su koristili Meksiko kao prijelaznu državu za ulazak u SAD.[20] Veliki broj ilegalnih imigranata iz Srednje Amerike koji prelaze u Meksiko preko guatemalske zapadne granice, deportira se natrag svake godine.[21][22] Mali broj ilegalnih imigranata dolazi i iz Ekvadora, Kube, Kine, Južnoafričke Republike i Pakistana.[23]
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}} (PDF),
- if:
]]}} (PDF),
- if:
]]}} (PDF),
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},