More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
|sil= Nema | |sil= Nema | ||
}} | }} | ||
'''Mordvinski''' ili '''Mordovski jezici''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Мордовские языки'') podskupina je [[Uralski jezici|uralskih jezika]] koji sadrži uskopovezani [[erzjanski jezik|erzjanski]] (erzjamordvinski) i [[Mokšanski jezik|mokšanski]] (mokša, mokšamordvinski). Ta dva jezika pretežito se pričaju u [[Mordovija|Mordoviji]].<ref>{{ | '''Mordvinski''' ili '''Mordovski jezici''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Мордовские языки'') podskupina je [[Uralski jezici|uralskih jezika]] koji sadrži uskopovezani [[erzjanski jezik|erzjanski]] (erzjamordvinski) i [[Mokšanski jezik|mokšanski]] (mokša, mokšamordvinski). Ta dva jezika pretežito se pričaju u [[Mordovija|Mordoviji]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Language Policy in the Soviet Union|last=Grenoble|first=Lenore|year=2003 |publisher=Springer|isbn=978-1-4020-1298-3|url=https://books.google.com/books?id=Nn3xDTiL0PQC&pg=PA80&dq=Mordvinic+languages|pages=A80 }}</ref> Prije se smatralo da su erzjanski i mokšanski jedan te isti jezik zvan mordvinski jezik.<ref name="UDH">{{Citiranje knjige|title=The Uralic languages: Description, history and foreign influences|last=Raun |first=Alo|editor= Sinor, Denis (ed.)|year=1988 |publisher=BRILL|isbn=978-90-04-07741-6|url=https://books.google.com/books?id=TM2NQ78dP2wC&pg=PA96|pages=A96 }}</ref> Danas ga se tretira kao malu [[jezična porodica|jezičnu porodicu]]. Zbog razlika u [[fonologija|fonologiji]], [[vokabular]]u i [[gramatika|gramatici]], erzjanski i mokšanski nisu međusobno razumljivi. Zbog toga govornici ova dva jezika koriste [[ruski jezik|ruski]] kao [[lingua franca|lingua francu]] prilikom sporazumijevanja s govornikom drugoga mordvinskoga jezika.<ref>{{Citiranje knjige|title=One Europe, Many Nations |last=Minahan |first=James|year=2000 |publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-30984-7|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA489&dq=%22Mordvin+language%22|pages=A489}}</ref> | ||
Oba dva mordvinska jezika imaju drugačije književne forme. Erzjanski književni jezik stvoren je [[1922.]] godine, a mokšanski [[1923.]] godine.<ref>{{ | Oba dva mordvinska jezika imaju drugačije književne forme. Erzjanski književni jezik stvoren je [[1922.]] godine, a mokšanski [[1923.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Peoples of the USSR|last=Wixman|first=Ronald|year=1984 |publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-87332-506-6|url=https://books.google.com/books?id=WKrN10g4whAC&pg=PA137|pages=A137 }}</ref> | ||
Fonološke razlike između dva jezika su:<ref name="UDH" /> | Fonološke razlike između dva jezika su:<ref name="UDH" /> |
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 18:18
Mordvinski jezici | |
Države govorenja: |
Rusija, pretežito Mordovija |
Regije govorenja: |
jugozapadna i jugoistočna Rusija |
Etnicitet: | Mordvini |
Broj govornika: | oko 60.000 u Rusiji (2010.) |
Rang: | |
Razredba: | Uralski jezici |
Jezični kôd | |
ISO 639-1: | Nema |
ISO 639-2: | Nema |
ISO 639-3: | Nema |
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika |
Mordvinski ili Mordovski jezici (ruski: Мордовские языки) podskupina je uralskih jezika koji sadrži uskopovezani erzjanski (erzjamordvinski) i mokšanski (mokša, mokšamordvinski). Ta dva jezika pretežito se pričaju u Mordoviji.[1] Prije se smatralo da su erzjanski i mokšanski jedan te isti jezik zvan mordvinski jezik.[2] Danas ga se tretira kao malu jezičnu porodicu. Zbog razlika u fonologiji, vokabularu i gramatici, erzjanski i mokšanski nisu međusobno razumljivi. Zbog toga govornici ova dva jezika koriste ruski kao lingua francu prilikom sporazumijevanja s govornikom drugoga mordvinskoga jezika.[3]
Oba dva mordvinska jezika imaju drugačije književne forme. Erzjanski književni jezik stvoren je 1922. godine, a mokšanski 1923. godine.[4]
Fonološke razlike između dva jezika su:[2]
- Mokšanski zadržava razliku kod samoglasnika /ɛ, e/, dok ih erzjanski ima spojene u glas /e/.
- U nenaglašenim slogovima, erzjanski ima samoglasničku harmoniju kao i drugi uralski jezici, koristeći [e] u riječima s prednjim samoglasnicima i [o] u riječima sa stražnjima samoglasnicima. Mokšanski jezik na tome mjestu ima jednostavni šva [ə]
- Na početku riječi erzjanski ima postalveolarnu afrikatu /tʃ/ koja u mokšanskome odgovara frikativu /ʃ/.
- Pored bezvučnih frikativa, likvide /r, rʲ, l, lʲ/ i polusamoglasnik /j/ u mokšanskome su nenaglašeni u obliku [r̥ r̥ʲ l̥ l̥ʲ ȷ̊].
Srednjovjekovni meščerski jezik možda je pripadao mordvinskima jezicima ili im je bio blizak.
Izvori
- ↑ Grenoble, Lenore (2003). Language Policy in the Soviet Union. Springer. str. A80. ISBN 978-1-4020-1298-3. https://books.google.com/books?id=Nn3xDTiL0PQC&pg=PA80&dq=Mordvinic+languages
- ↑ 2,0 2,1 Raun, Alo (1988). Sinor, Denis (ed.). ed. The Uralic languages: Description, history and foreign influences. BRILL. str. A96. ISBN 978-90-04-07741-6. https://books.google.com/books?id=TM2NQ78dP2wC&pg=PA96
- ↑ Minahan, James (2000). One Europe, Many Nations. Greenwood Publishing Group. str. A489. ISBN 978-0-313-30984-7. https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA489&dq=%22Mordvin+language%22
- ↑ Wixman, Ronald (1984). The Peoples of the USSR. M.E. Sharpe. str. A137. ISBN 978-0-87332-506-6. https://books.google.com/books?id=WKrN10g4whAC&pg=PA137
Vanjske poveznice
- Mordvinski jezici, Hrvatska enciklopedija
- Mordovski jezik, Hrvatski obiteljski leksikon
- Mordvin language, Encyclopædia Britannica
- Мордовские языки, Velika sovjetska enciklopedija
- МОРДО́ВСКИЕ ЯЗЫКИ́, Velika ruska enciklopedija