Dragoslav Srejović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 49: Redak 49:
* ''Imperial Mausolea and Consecration Memorials in Felix Romuliana'' (Gamzigrad, istočna Srbija) (s [[Čedomir Vasić|Čedomirom Vasićem]], [[1994.]])
* ''Imperial Mausolea and Consecration Memorials in Felix Romuliana'' (Gamzigrad, istočna Srbija) (s [[Čedomir Vasić|Čedomirom Vasićem]], [[1994.]])
* ''Prazno polje'' (dva izdanja, [[1996.]])
* ''Prazno polje'' (dva izdanja, [[1996.]])
* {{Cite book|ref=harv|last=Srejović|first=Dragoslav|authorlink=|title=Illiri e Traci|year=1996|location=Milano|publisher=Jaca Book|url=https://books.google.com/books?id=nsa0RU8rXO0C}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Srejović|first=Dragoslav|authorlink=|title=Illiri e Traci|year=1996|location=Milano|publisher=Jaca Book|url=https://books.google.com/books?id=nsa0RU8rXO0C}}
* ''Arheološki leksikon'' ([[1997.]])
* ''Arheološki leksikon'' ([[1997.]])
* ''Ogledi o drevnoj umetnosti'' ([[1998.]])
* ''Ogledi o drevnoj umetnosti'' ([[1998.]])
* {{Cite book|ref=harv|last=Srejović|first=Dragoslav|authorlink=|title=Iliri i Tračani: O starobalkanskim plemenima|year=2002|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|url=https://books.google.com/books?id=vIMvAQAAMAAJ}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Srejović|first=Dragoslav|authorlink=|title=Iliri i Tračani: O starobalkanskim plemenima|year=2002|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|url=https://books.google.com/books?id=vIMvAQAAMAAJ}}


=== Priredio za tisak ===
=== Priredio za tisak ===

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 08:21

Dragoslav Srejović

Rođenje 8. listopada 1931.
Kragujevac, Jugoslavija
Smrt 29. studenog 1996.
Beograd, Jugoslavija
Polje arheologija, kulturna antropologija

Dragoslav Srejović (srpski: Драгослав Срејовић) (Kragujevac, 8. listopada 1931.Beograd, 29. studenog 1996.) je bio srpski arheolog, povjesničar, povjesničar umjetnosti, kulturni antropolog, profesor Sveučilišta u Beogradu i akademik.

Životopis[uredi]

Rođen je 8. listopada 1931. u Kragujevcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na arheološkoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogradu diplomirao je 1954. godine, a za asistenta je izabran 1958. godine. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu s tezom „Neolitska i eneolitska antropomorfna plastika u Jugoslaviji“ (1964.). Za docenta za predmet prapovijesne arheologije postavljen je 1965. godine, za vanrednog profesora 1970. i redovnog profesora 1976. godine.

Rukovodio je arheološkim iskopavanjima 67 prapovijesnih i antičkih lokaliteta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori (Duklja, Srebrenica, Lepenski vir, Vlasac, Divostin, Gamzigrad, Šarkamen i dr.). Objavio je više od 200 radova u zemlji i inozemstvu. Za knjigu Lepenski Vir dobio je Oktobarsku nagradu Beograda (1970.). Za dopisnog člana SANU izabran je 1974., a za redovnog 1983. godine. Bio je direktor Galerije SANU od 1989., a potpredsednik SANU od 1994. godine.

Po jedna ulica u Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu nose njegovo ime.

Preminuo je 29. studenog 1996. godine u Beogradu, a sahranjen je 3. prosinca u Kragujevcu.

Djela[uredi]

Najvažnija djela[uredi]

Priredio za tisak[uredi]

  • Divostin and the Neolithic of Central Serbia}- (koautor Alan McPherron, 1988., Pittsburgh)
  • The Neolithic of Serbia (1988.)
  • Vinča and its World (1990.)
  • Arheologija i prirodne nauke (1992.)
  • Rimski gradovi i palate u Srbiji (1993.)
  • Roman Imperial Towns and Palaces in Serbia (1993.)
  • The Age of Tetrarchs (1995.)

Fondacija[uredi]

Fondacija Dragoslav Srejović za kapitalne znanstvene i umjetničke projekte osnovana je 1996. godine sa ciljem stvaranja uvjeta za pomoć razvoja stvaralaštva i ostvarivanje planova SANU. Fondacijom upravlja odbor u čijem su sastavu osnivači, znanstveni i kulturni radnici i stručnjaci. Donatori su ustanove kulture, privredne i financijske institucije.[1]

Galerija[uredi]

Izvori[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]