Razlika između inačica stranice »Hamza Orlović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
[[Osmansko Carstvo|Osmanski]] pisci označavaju Hamzu Orlovića kao predstavnika melamijske frakcije bajramskih [[derviš]]a, čiji se obredi temelje na sohbetu, a posebno su bili protivni obredu svirke. Hamza Orlović se siromašno oblačio, poput običnog naroda i često je postio. | [[Osmansko Carstvo|Osmanski]] pisci označavaju Hamzu Orlovića kao predstavnika melamijske frakcije bajramskih [[derviš]]a, čiji se obredi temelje na sohbetu, a posebno su bili protivni obredu svirke. Hamza Orlović se siromašno oblačio, poput običnog naroda i često je postio. | ||
Hemzevijama se prigovaralo da nisu obavljali vjerske obrede. Oni su vjerovali da na određenom stadijumu u traženju sjedinjenja sa Bogom postaje suvišno održavanje obreda kako to čine "obični" vjernici. Za hamzevije je bilo karakteristično odbacivanje muzike (sema), derviških plesova, derviške odjeće i zikra. Borili su se protiv postojećeg društveno-političkog stanja, dok su ideal vidjeli u vraćanju prvobitnom islamu. Smatra se da se Hamzevijski tarikat sastojao od mješovitih [[islam]]skih, [[Kršćanstvo|kršćanskih]], odnosno [[Bogumili|bogumilskih]] utjecaja. Sa javnim pristalicama Hamze Orlovića se surovo obračunavao tadašnji vezir [[Mehmed-paša Sokolović]].<ref>{{ | Hemzevijama se prigovaralo da nisu obavljali vjerske obrede. Oni su vjerovali da na određenom stadijumu u traženju sjedinjenja sa Bogom postaje suvišno održavanje obreda kako to čine "obični" vjernici. Za hamzevije je bilo karakteristično odbacivanje muzike (sema), derviških plesova, derviške odjeće i zikra. Borili su se protiv postojećeg društveno-političkog stanja, dok su ideal vidjeli u vraćanju prvobitnom islamu. Smatra se da se Hamzevijski tarikat sastojao od mješovitih [[islam]]skih, [[Kršćanstvo|kršćanskih]], odnosno [[Bogumili|bogumilskih]] utjecaja. Sa javnim pristalicama Hamze Orlovića se surovo obračunavao tadašnji vezir [[Mehmed-paša Sokolović]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://forum.klix.ba/hamzevijski-islam-t112012.html|title=Hamzevijski islam - Forum Klix.ba|website=forum.klix.ba|language=en-gb|access-date=2019-07-11}}</ref> | ||
Hamza Orlović je odveden [[Istanbul]], gdje je ispitivan i osuđen zbog svog učenja. Tadašnji [[šejh-ul-islam]] Ebu Suud ga optužuje kao heretika i mulhida (krivovjerca). U smrtnoj presudi Hamzi Orloviću se kaže sljedeće: ''Budući da je utvrđeno da je on iznosio neke nazore, kojima se vrijeđa čast našeg pejgambera i da je utvrđeno njegovo potpuno nijekanje proživljavanja i sudnjeg dana, a to sve s pravednim svjedocima detaljno protiv njega dokazano, osudih da je dopušteno pogubiti ovog otpadnika, nakon što je razmotreno njegovo učenje.'' Zbog velikog broja pristalica među janjičarima u Istanbulu, veliki vezir Mehmed-paša Sokolović tajno pogubljuje Hamzu Orlovića, 6. lipnja 1573. godine. | Hamza Orlović je odveden [[Istanbul]], gdje je ispitivan i osuđen zbog svog učenja. Tadašnji [[šejh-ul-islam]] Ebu Suud ga optužuje kao heretika i mulhida (krivovjerca). U smrtnoj presudi Hamzi Orloviću se kaže sljedeće: ''Budući da je utvrđeno da je on iznosio neke nazore, kojima se vrijeđa čast našeg pejgambera i da je utvrđeno njegovo potpuno nijekanje proživljavanja i sudnjeg dana, a to sve s pravednim svjedocima detaljno protiv njega dokazano, osudih da je dopušteno pogubiti ovog otpadnika, nakon što je razmotreno njegovo učenje.'' Zbog velikog broja pristalica među janjičarima u Istanbulu, veliki vezir Mehmed-paša Sokolović tajno pogubljuje Hamzu Orlovića, 6. lipnja 1573. godine. | ||
Inačica od 05:17, 2. siječnja 2022.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik
Šejh Hamza Orlović (poznat i kao Hamza Bali Bošnjak; Gornja Tuzla, ? - Istanbul, 1577.) bošnjački teolog, osnivač i šejh hamzevijskog tarikata, jedinog derviškog reda čiji je osnivač bio jedan Bošnjak.
Životopis
Osmanski pisci označavaju Hamzu Orlovića kao predstavnika melamijske frakcije bajramskih derviša, čiji se obredi temelje na sohbetu, a posebno su bili protivni obredu svirke. Hamza Orlović se siromašno oblačio, poput običnog naroda i često je postio.
Hemzevijama se prigovaralo da nisu obavljali vjerske obrede. Oni su vjerovali da na određenom stadijumu u traženju sjedinjenja sa Bogom postaje suvišno održavanje obreda kako to čine "obični" vjernici. Za hamzevije je bilo karakteristično odbacivanje muzike (sema), derviških plesova, derviške odjeće i zikra. Borili su se protiv postojećeg društveno-političkog stanja, dok su ideal vidjeli u vraćanju prvobitnom islamu. Smatra se da se Hamzevijski tarikat sastojao od mješovitih islamskih, kršćanskih, odnosno bogumilskih utjecaja. Sa javnim pristalicama Hamze Orlovića se surovo obračunavao tadašnji vezir Mehmed-paša Sokolović.[1]
Hamza Orlović je odveden Istanbul, gdje je ispitivan i osuđen zbog svog učenja. Tadašnji šejh-ul-islam Ebu Suud ga optužuje kao heretika i mulhida (krivovjerca). U smrtnoj presudi Hamzi Orloviću se kaže sljedeće: Budući da je utvrđeno da je on iznosio neke nazore, kojima se vrijeđa čast našeg pejgambera i da je utvrđeno njegovo potpuno nijekanje proživljavanja i sudnjeg dana, a to sve s pravednim svjedocima detaljno protiv njega dokazano, osudih da je dopušteno pogubiti ovog otpadnika, nakon što je razmotreno njegovo učenje. Zbog velikog broja pristalica među janjičarima u Istanbulu, veliki vezir Mehmed-paša Sokolović tajno pogubljuje Hamzu Orlovića, 6. lipnja 1573. godine.
Hamzinog egzekutora, Mehmed pašu Sokolovića je 11. listopada 1579. u njegovom saraju ubio derviš, porijeklom iz Bosne, koji je po nekima bio pripadnik hamzevijskog tarikata.
Hamzevijski tarikat je djelovao još puna dva stoljeća poslije Hamzine smrti, a broj njenih pristalica prema osmanskim podacima u 17. stoljeću iznosio 80.000 ljudi. Međutim, nije opstao do današnjih dana. Danas nema nijednog pripadnika hamzevijskog tarikata.
Izvori
- ↑ "Hamzevijski islam - Forum Klix.ba" (engl.). https://forum.klix.ba/hamzevijski-islam-t112012.html Pristupljeno 11. srpnja 2019.