Toggle menu
241,7 tis.
116
19
637,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zehra Muidović-Hakirević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 23: Redak 23:
Zehra je uhićena krajem 1942. godine, te je u [[Ustaše|ustaškom]] zatvoru bila do siječnja 1943. godine. Na ljeto 1943. godine, pridružila se Petoj krajiškoj brigadi i konačno postaje partizanka. Učestvovala je na Drugom (1944.) i Trećem zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a (1945.), te bila potpredsjednica Glavnog odbora [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ) u Sarajevu. Sa Sidom Omerbašić 1947. godine pokreće Rezoluciju o pokretu [[Muslimani|muslimanki]] za skidanje zara, koja je usvojena na Drugom kongresu AFŽ-a u Sarajevu, u srpnju 1947. godine, kada su neke muslimanke prvi put skinule zar.
Zehra je uhićena krajem 1942. godine, te je u [[Ustaše|ustaškom]] zatvoru bila do siječnja 1943. godine. Na ljeto 1943. godine, pridružila se Petoj krajiškoj brigadi i konačno postaje partizanka. Učestvovala je na Drugom (1944.) i Trećem zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a (1945.), te bila potpredsjednica Glavnog odbora [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ) u Sarajevu. Sa Sidom Omerbašić 1947. godine pokreće Rezoluciju o pokretu [[Muslimani|muslimanki]] za skidanje zara, koja je usvojena na Drugom kongresu AFŽ-a u Sarajevu, u srpnju 1947. godine, kada su neke muslimanke prvi put skinule zar.


Umrla je u Sarajevu 29. ožujka 1971. godine. Sarajevsko porodilište na Jezeru je nosilo njeno ime, kao i jedna sarajevska ulica, ali su njihovi nazivi promijenjeni.<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/zenebihknjiga/posts/909554579570637/|title=Zehra Muidović-Hakirević|publisher=Žene BiH|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Umrla je u Sarajevu 29. ožujka 1971. godine. Sarajevsko porodilište na Jezeru je nosilo njeno ime, kao i jedna sarajevska ulica, ali su njihovi nazivi promijenjeni.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/zenebihknjiga/posts/909554579570637/|title=Zehra Muidović-Hakirević|publisher=Žene BiH|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:36

Predložak:Žene u crvenom

Zehra Muidović-Hakirević
Zehra Muidović-Hakirević
Rođenje 13. listopada 1912., Sarajevo
Smrt 29. ožujka 1971., Sarajevo
Nacionalnost Bošnjakinja

Zehra Muidović-Hakirević (Sarajevo, 13. listopada 1912.Sarajevo, 29. ožujka 1971.), bosanskohercegovačka antifašistkinja i bošnjačka narodna heroina Jugoslavije.

Životopis

Zehra Muidović je rođen u Sarajevu 1912. godine. Nakon obrazovanja u rodnom gradu, radila je u Državnoj hipotekarnoj banci, i usporedo studirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirala 1936. godine. Bila je jedna od prvih visokoobrazovanih žena među Bošnjakinjama u Bosni i Hercegovini. Pri povratku u Sarajevo, radila je u humanitarnim i kulturno-prosvjetnim organizacijama Trezvenost, Narodne uzdanice i Gajret, te se zalagala za emancipaciju žena.

Pred Drugi svjetski rat Drugi svjetski rat Zehra se uključuje u revolucionarni pokret, a nakon okupacije Sarajeva 1941. godine postaje jedna od najaktivnijih članica pokreta otpora. U njenoj kući na Velikom Alifakovcu sastajale su se partizanke i druge žene koje su učestvovale u NOB-u, a tu se održavao i radio-telegrafski kurs. Zehra je na sijelima regrutirala žene za učešće u NOB-u, skrivala članice pokreta otpora, ili im davala zarove kako bi se mogle neometano kretati gradom. Utočište kod nje je pronašla i narodna heroina Radojka Lakić, koja je dva mjeseca pod lažnim imenom živjela u jednosobnom stanu u kući Zehre Muidović.

Zehra je uhićena krajem 1942. godine, te je u ustaškom zatvoru bila do siječnja 1943. godine. Na ljeto 1943. godine, pridružila se Petoj krajiškoj brigadi i konačno postaje partizanka. Učestvovala je na Drugom (1944.) i Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a (1945.), te bila potpredsjednica Glavnog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Sarajevu. Sa Sidom Omerbašić 1947. godine pokreće Rezoluciju o pokretu muslimanki za skidanje zara, koja je usvojena na Drugom kongresu AFŽ-a u Sarajevu, u srpnju 1947. godine, kada su neke muslimanke prvi put skinule zar.

Umrla je u Sarajevu 29. ožujka 1971. godine. Sarajevsko porodilište na Jezeru je nosilo njeno ime, kao i jedna sarajevska ulica, ali su njihovi nazivi promijenjeni.[1]

Izvori

  1. "Zehra Muidović-Hakirević". Žene BiH. 5. kolovoz 2017.. https://www.facebook.com/zenebihknjiga/posts/909554579570637/ Pristupljeno 30. prosinac 2020. 

Vanjske povezice

  • Zehra Muidović-Hakirević, [1]