More actions
Bot: Automatski unos stranica Oznaka: poveznice na razdvojbe |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
[[Tekija|Tekiju]] u [[Vukeljići]]ma pokraj [[Fojnica|Fojnice]] je osnovao šejh [[Husein Zukić|Husein-baba Zukić]], želeći time oplemeniti ljude. Tekija se nalazi neposredno uz lokalni put koji povezuje sela Vukeljiće i [[Živčići|Živčiće]]. Nakšibendijska tekija u Vukeljićima je jedna od rijetkih s neprekinutim kontinuitetom djelovanja i rada od osnivanja do današnjih dana. Doprinijela je širenju [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikat po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Godine 1790. šejh Husein-baba je kao svog učenika doveo u tekiju Abdurahmana, darovitog sina fojničkog kadije. Nakon nekoliko godina provedenih u tekiji u Vukeljićima, [[Abdurahman Sirrija]], je po preporuci svog učitelja Husein-babe, osnovao novu nakšibendijsku [[Tekija na Oglavku|tekiju]] u selu [[Oglavak]] pokraj Fojnice. | [[Tekija|Tekiju]] u [[Vukeljići]]ma pokraj [[Fojnica|Fojnice]] je osnovao šejh [[Husein Zukić|Husein-baba Zukić]], želeći time oplemeniti ljude. Tekija se nalazi neposredno uz lokalni put koji povezuje sela Vukeljiće i [[Živčići|Živčiće]]. Nakšibendijska tekija u Vukeljićima je jedna od rijetkih s neprekinutim kontinuitetom djelovanja i rada od osnivanja do današnjih dana. Doprinijela je širenju [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikat po cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Godine 1790. šejh Husein-baba je kao svog učenika doveo u tekiju Abdurahmana, darovitog sina fojničkog kadije. Nakon nekoliko godina provedenih u tekiji u Vukeljićima, [[Abdurahman Sirrija]], je po preporuci svog učitelja Husein-babe, osnovao novu nakšibendijsku [[Tekija na Oglavku|tekiju]] u selu [[Oglavak]] pokraj Fojnice. | ||
Kada je Husein-baba Zukić umro, ukopan je na brežuljku iznad tekije, u najvećem od tri postojeća [[turbe]]ta.Nakon njegove smrti 1799/800., godine, šejh tekije postaje šejh [[Muhamed Mejlija|Hadži Muhamed Mejli-baba]]. Poslije njegove smrti 1854. godine, vodstvo tekije ostaje u njegovoj obitelji koja se kasnije preziva [[Hadžimejlić]]. Mejli-babu je naslijedio njegov sin šejh [[Hasan Hadžimejlić|Hasan-baba]] koji je umro 1898/1899. godine. Hasan-babu je naslijedio njegov bratić šejh Muhamed, a Muhameda njegov sin šejh Abdullatif. Abdullatifa je naslijedio njegov sin, šejh [[Behauddin Hadžimejlić|Behauddin]].<ref>{{ | Kada je Husein-baba Zukić umro, ukopan je na brežuljku iznad tekije, u najvećem od tri postojeća [[turbe]]ta.Nakon njegove smrti 1799/800., godine, šejh tekije postaje šejh [[Muhamed Mejlija|Hadži Muhamed Mejli-baba]]. Poslije njegove smrti 1854. godine, vodstvo tekije ostaje u njegovoj obitelji koja se kasnije preziva [[Hadžimejlić]]. Mejli-babu je naslijedio njegov sin šejh [[Hasan Hadžimejlić|Hasan-baba]] koji je umro 1898/1899. godine. Hasan-babu je naslijedio njegov bratić šejh Muhamed, a Muhameda njegov sin šejh Abdullatif. Abdullatifa je naslijedio njegov sin, šejh [[Behauddin Hadžimejlić|Behauddin]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3364|title=Tekija u Živčićima|publisher=old.kons.gov.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
Tekija je izgrađena na dva kata podsjećajući svojim izgledom na pravokutnik. U prizemlju se nalazi kuhinja, dnevni boravak, abdesthana, kao i ulazne prostorije u kojima je smješteno stepenište preko kojih je ostvarena vertikalna komunikacija. Na katu se, između ostalog, nalazi semahana (prostor za molitvu) i mejdan odaja (prostor za druženje).<ref>{{ | Tekija je izgrađena na dva kata podsjećajući svojim izgledom na pravokutnik. U prizemlju se nalazi kuhinja, dnevni boravak, abdesthana, kao i ulazne prostorije u kojima je smješteno stepenište preko kojih je ostvarena vertikalna komunikacija. Na katu se, između ostalog, nalazi semahana (prostor za molitvu) i mejdan odaja (prostor za druženje).<ref>{{Citiranje weba|url=https://furaj.ba/tekija-u-vukeljicima/|title=Tekija u Vukeljićima|publisher=furaj.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Potkrovlje se sastoji od jedne prostorije (biblioteke) i hodnika, koje su smještene u središnjem dijelu. | ||
Ne postoje podatci kako je izgledala tekija koju je sagradio šejh Husein-baba. Tekija je prvi put obnovljena 1930. godine. Tada je pokrov od ćeramide zamijenjen crijepom. Posljednja obnova izvršena je 1990-ih godina kada je objekt znatno proširen i sagrađeno je potkrovlje. Prije ove posljednje obnove tekija je imala prizemlje i kat. | Ne postoje podatci kako je izgledala tekija koju je sagradio šejh Husein-baba. Tekija je prvi put obnovljena 1930. godine. Tada je pokrov od ćeramide zamijenjen crijepom. Posljednja obnova izvršena je 1990-ih godina kada je objekt znatno proširen i sagrađeno je potkrovlje. Prije ove posljednje obnove tekija je imala prizemlje i kat. | ||
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 03:06
|
Tekija u Vukeljićima
| |
|---|---|
| Lokacija | Vukeljići, Bosna i Hercegovina
|
| Religija | islam |
Tekija u Vukeljićima, derviški hram u mjestu Vukeljići pokraj Fojnice. Pripada nakšibendijskom tarikatu.
Povijest
Tekiju u Vukeljićima pokraj Fojnice je osnovao šejh Husein-baba Zukić, želeći time oplemeniti ljude. Tekija se nalazi neposredno uz lokalni put koji povezuje sela Vukeljiće i Živčiće. Nakšibendijska tekija u Vukeljićima je jedna od rijetkih s neprekinutim kontinuitetom djelovanja i rada od osnivanja do današnjih dana. Doprinijela je širenju nakšibendijskog tarikat po cijeloj Bosni i Hercegovini. Godine 1790. šejh Husein-baba je kao svog učenika doveo u tekiju Abdurahmana, darovitog sina fojničkog kadije. Nakon nekoliko godina provedenih u tekiji u Vukeljićima, Abdurahman Sirrija, je po preporuci svog učitelja Husein-babe, osnovao novu nakšibendijsku tekiju u selu Oglavak pokraj Fojnice.
Kada je Husein-baba Zukić umro, ukopan je na brežuljku iznad tekije, u najvećem od tri postojeća turbeta.Nakon njegove smrti 1799/800., godine, šejh tekije postaje šejh Hadži Muhamed Mejli-baba. Poslije njegove smrti 1854. godine, vodstvo tekije ostaje u njegovoj obitelji koja se kasnije preziva Hadžimejlić. Mejli-babu je naslijedio njegov sin šejh Hasan-baba koji je umro 1898/1899. godine. Hasan-babu je naslijedio njegov bratić šejh Muhamed, a Muhameda njegov sin šejh Abdullatif. Abdullatifa je naslijedio njegov sin, šejh Behauddin.[1]
Tekija je izgrađena na dva kata podsjećajući svojim izgledom na pravokutnik. U prizemlju se nalazi kuhinja, dnevni boravak, abdesthana, kao i ulazne prostorije u kojima je smješteno stepenište preko kojih je ostvarena vertikalna komunikacija. Na katu se, između ostalog, nalazi semahana (prostor za molitvu) i mejdan odaja (prostor za druženje).[2] Potkrovlje se sastoji od jedne prostorije (biblioteke) i hodnika, koje su smještene u središnjem dijelu.
Ne postoje podatci kako je izgledala tekija koju je sagradio šejh Husein-baba. Tekija je prvi put obnovljena 1930. godine. Tada je pokrov od ćeramide zamijenjen crijepom. Posljednja obnova izvršena je 1990-ih godina kada je objekt znatno proširen i sagrađeno je potkrovlje. Prije ove posljednje obnove tekija je imala prizemlje i kat.
Izvori
- ↑ "Tekija u Živčićima". old.kons.gov.ba. 5. kolovoz 2017.. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3364 Pristupljeno 7. svibanj 2016.
- ↑ "Tekija u Vukeljićima". furaj.ba. 5. kolovoz 2017.. https://furaj.ba/tekija-u-vukeljicima/ Pristupljeno 7. svibanj 2016.