Razlika između inačica stranice »Roman Petrović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
Roman Petrović je rođen 1896. godine u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Po ocu bio je [[Ukrajinac|Ukrajinac]], po majci [[Poljaci|Poljak]]. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u. Njegov otac Ivan, bio je službenik u austrougarskoj Bosni i Hercegovini, ali i slikar amater. Oduševljen slikarskim talentom svog sina šalje ga na studij u [[Petrograd]]. U tom gradu se ne zadržava dugo, nego studije nastavlja u [[Krakov]]u, [[Zagreb]]u i [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje je završio svoj studij. U [[Pariz]]u je boravio od 1925 do 1927. godine. Kao profesionalni slikar mogao je mnogo bolje živjeti i većeg uspjeha imati u [[Ljubljana|Ljubljani]], Zagrebu ili [[Beograd]]u. Početkom 20. stoljeća Sarajevo nije imalo neku posebnu likovnu tradiciju. Osim trećerazrednih slikara koji su stigli u grad sa austrijskom okupacijom i prve generacije bosanskohercegovačkih slikara, Bosna i Hercegovina nije imala ni slikara. Međutim, Roman Petrović je volio Sarajevo više nego ono njega i rijetko je u tom gradu doživljavao trenutke razumijevanja. Za njega nije bilo radnog mjesta u školama. Da bi preživio radio je na kazališnim scenografijama, slikao [[freska|freske]] i [[ikona|ikone]] za ikonostase u pravoslavnim crkvama, ilustracije za knjige, portrete po narudžbi. Svojim realizmom pretežno ekspresionističke tendencije utjecao je na mlađe bosanske slikare, na [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]] i [[Mica Todorović|Micu Todorović]]. Jedan je od osnivača Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Petrović spada u najznačajnije bosanskohercegovačke likovne umjetnike. Pored njega se tu nalaze [[Vojo Dimitrijević]], Ismet Mujezinović, [[Daniel Ozmo]] i Mica Todorović. | Roman Petrović je rođen 1896. godine u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Po ocu bio je [[Ukrajinac|Ukrajinac]], po majci [[Poljaci|Poljak]]. Gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u. Njegov otac Ivan, bio je službenik u austrougarskoj Bosni i Hercegovini, ali i slikar amater. Oduševljen slikarskim talentom svog sina šalje ga na studij u [[Petrograd]]. U tom gradu se ne zadržava dugo, nego studije nastavlja u [[Krakov]]u, [[Zagreb]]u i [[Budimpešta|Budimpešti]], gdje je završio svoj studij. U [[Pariz]]u je boravio od 1925 do 1927. godine. Kao profesionalni slikar mogao je mnogo bolje živjeti i većeg uspjeha imati u [[Ljubljana|Ljubljani]], Zagrebu ili [[Beograd]]u. Početkom 20. stoljeća Sarajevo nije imalo neku posebnu likovnu tradiciju. Osim trećerazrednih slikara koji su stigli u grad sa austrijskom okupacijom i prve generacije bosanskohercegovačkih slikara, Bosna i Hercegovina nije imala ni slikara. Međutim, Roman Petrović je volio Sarajevo više nego ono njega i rijetko je u tom gradu doživljavao trenutke razumijevanja. Za njega nije bilo radnog mjesta u školama. Da bi preživio radio je na kazališnim scenografijama, slikao [[freska|freske]] i [[ikona|ikone]] za ikonostase u pravoslavnim crkvama, ilustracije za knjige, portrete po narudžbi. Svojim realizmom pretežno ekspresionističke tendencije utjecao je na mlađe bosanske slikare, na [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]] i [[Mica Todorović|Micu Todorović]]. Jedan je od osnivača Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Petrović spada u najznačajnije bosanskohercegovačke likovne umjetnike. Pored njega se tu nalaze [[Vojo Dimitrijević]], Ismet Mujezinović, [[Daniel Ozmo]] i Mica Todorović. | ||
Umro je u Sarajevu 1947. godine. Jedna galerija u Sarajevu nosi njegovo ime. U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine prema službenim podatcima pohranjeno je 165 njegovih djela.<ref>{{ | Umro je u Sarajevu 1947. godine. Jedna galerija u Sarajevu nosi njegovo ime. U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine prema službenim podatcima pohranjeno je 165 njegovih djela.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.balcanicaucaso.org/bhs/zone/Bosna-i-Hercegovina/Roman-Petrovic-veliko-srce-Sarajeva-174579?fbclid=IwAR3ElQbmvoe1rCSEE1fnVF9mDYdDL_q8IYBi9TyCIzLj6v5R0FtlMEL3kT4|title=Roman Petrović: veliko srce Sarajeva|publisher=balcanicaucaso.org|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Djela == | == Djela == | ||
Trenutačna izmjena od 02:40, 22. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Roman Petrović (polj. Roman Petrowicz; Donji Vakuf, 1896. – Sarajevo, 1947.), bosanskohercegovački slikar ukrajinsko-poljskog podrijetla.
Životopis
Roman Petrović je rođen 1896. godine u Donjem Vakufu. Po ocu bio je Ukrajinac, po majci Poljak. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i Mostaru. Njegov otac Ivan, bio je službenik u austrougarskoj Bosni i Hercegovini, ali i slikar amater. Oduševljen slikarskim talentom svog sina šalje ga na studij u Petrograd. U tom gradu se ne zadržava dugo, nego studije nastavlja u Krakovu, Zagrebu i Budimpešti, gdje je završio svoj studij. U Parizu je boravio od 1925 do 1927. godine. Kao profesionalni slikar mogao je mnogo bolje živjeti i većeg uspjeha imati u Ljubljani, Zagrebu ili Beogradu. Početkom 20. stoljeća Sarajevo nije imalo neku posebnu likovnu tradiciju. Osim trećerazrednih slikara koji su stigli u grad sa austrijskom okupacijom i prve generacije bosanskohercegovačkih slikara, Bosna i Hercegovina nije imala ni slikara. Međutim, Roman Petrović je volio Sarajevo više nego ono njega i rijetko je u tom gradu doživljavao trenutke razumijevanja. Za njega nije bilo radnog mjesta u školama. Da bi preživio radio je na kazališnim scenografijama, slikao freske i ikone za ikonostase u pravoslavnim crkvama, ilustracije za knjige, portrete po narudžbi. Svojim realizmom pretežno ekspresionističke tendencije utjecao je na mlađe bosanske slikare, na Ismeta Mujezinovića i Micu Todorović. Jedan je od osnivača Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Petrović spada u najznačajnije bosanskohercegovačke likovne umjetnike. Pored njega se tu nalaze Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinović, Daniel Ozmo i Mica Todorović.
Umro je u Sarajevu 1947. godine. Jedna galerija u Sarajevu nosi njegovo ime. U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine prema službenim podatcima pohranjeno je 165 njegovih djela.[1]
Djela
- Krik
- Oslikavanje Saborne crkve u Sarajevu
- Krovovi Sarajeva
- Branislav Nušić, karikatura
- Ikonostas i ikone u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Mokrom
- Freske u Crkvi sv. proroka Ilije – Romanijska Lazarica u Sokocu
- Freske u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Travniku
- Portret sestre
- Autoportret
- Djeca ulice
- U šumi, crteš krejonom
- Alagorija, akvarelisani drvorez
Izvori
- ↑ "Roman Petrović: veliko srce Sarajeva". balcanicaucaso.org. 5. kolovoza 2017.. https://www.balcanicaucaso.org/bhs/zone/Bosna-i-Hercegovina/Roman-Petrovic-veliko-srce-Sarajeva-174579?fbclid=IwAR3ElQbmvoe1rCSEE1fnVF9mDYdDL_q8IYBi9TyCIzLj6v5R0FtlMEL3kT4 Pristupljeno 7. svibnja 2016.