More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 42: | Redak 42: | ||
[[Ali-aga Kučukalić]] se u [[Brčko]] doselio iz [[Šabac|Šapca]] 1821. godine. U Brčkom se obogatio loveći ribu i trgujući soli. Sa svojim sinovi dao je neizbrisiv doprinos razvoju Brčkog, [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] i [[Gračanica|Gračanice]]. U Brčkom dao sagraditi austrougarsku vilu, danas poznatu kao [[Kučukalića kuća u Brčkom|Kočića kuća]]. Podignuta je u naselju Kolobara, u blizini [[Bijela džamija u Brčkom|Bijele džamije]]. Objekt je građen u pseudomaurskom stilu, prema projektu arhitekta Aleksandra Viteka. U istom gradu je, između ostalog, izgradio palaču, hotel Posavinu, [[Ruždija|ruždiju]] i Čačak [[Medresa|medresu]]. | [[Ali-aga Kučukalić]] se u [[Brčko]] doselio iz [[Šabac|Šapca]] 1821. godine. U Brčkom se obogatio loveći ribu i trgujući soli. Sa svojim sinovi dao je neizbrisiv doprinos razvoju Brčkog, [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] i [[Gračanica|Gračanice]]. U Brčkom dao sagraditi austrougarsku vilu, danas poznatu kao [[Kučukalića kuća u Brčkom|Kočića kuća]]. Podignuta je u naselju Kolobara, u blizini [[Bijela džamija u Brčkom|Bijele džamije]]. Objekt je građen u pseudomaurskom stilu, prema projektu arhitekta Aleksandra Viteka. U istom gradu je, između ostalog, izgradio palaču, hotel Posavinu, [[Ruždija|ruždiju]] i Čačak [[Medresa|medresu]]. | ||
U Bosanskom Šamcu 1904. godine, Ali-aga i njegov sin Fehim-aga Kučukalić sagradili su austrougarsku vilu, koja je danas poznata kao [[Kučukalića kuća u Bosanskom Šamcu|Begova kuća]]. Kučukalića vilu gradili su talijanski majstori prema projektu Aleksandra Viteka. Fehim-aga je ovaj objekt prodao Husein-agi Repčiću, a od njega 1913. godine je kupio Muharem-beg Mahmutbegović. Tijekom, ali i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u prostorijama kuća se nalazila ambulanta, da bi vremenom preimenovana u Gradsku knjižnicu. Tu namjenu će imati sve do 1981. godine, kada je u ovu zgradu smješten Sud za prekršaje. Pored ove vile, Fehim-aga Kučukalić bio je vlasnik nekoliko kuća i konaka na prostoru Bosanskog Šamca. U Brčkom je u središtu grada izgradio zgradu za iznajmljivanje, koja je danas poznata kao zgrada Veselin Masleša.<ref>{{ | U Bosanskom Šamcu 1904. godine, Ali-aga i njegov sin Fehim-aga Kučukalić sagradili su austrougarsku vilu, koja je danas poznata kao [[Kučukalića kuća u Bosanskom Šamcu|Begova kuća]]. Kučukalića vilu gradili su talijanski majstori prema projektu Aleksandra Viteka. Fehim-aga je ovaj objekt prodao Husein-agi Repčiću, a od njega 1913. godine je kupio Muharem-beg Mahmutbegović. Tijekom, ali i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u prostorijama kuća se nalazila ambulanta, da bi vremenom preimenovana u Gradsku knjižnicu. Tu namjenu će imati sve do 1981. godine, kada je u ovu zgradu smješten Sud za prekršaje. Pored ove vile, Fehim-aga Kučukalić bio je vlasnik nekoliko kuća i konaka na prostoru Bosanskog Šamca. U Brčkom je u središtu grada izgradio zgradu za iznajmljivanje, koja je danas poznata kao zgrada Veselin Masleša.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/10289-otimanje-branske-prolosti|title= Otimanje (Brčkanske) prošlost|publisher=dzematrahic.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
Drugi sin Ali-age, Mujaga Kučukalić, dao je sagraditi veliku kuću u Gračanici. Mujaga je bio oženjen kćerkom gračaničkog gradonačelnika i veleposjednika Gani-bega Muftića. Pored trgovačke djelatnosti, 1910. godine se upustio u političke vode, prilikom čega je na izborima navedene godine biran za predstavnika u Općinsko vijeće. Mujaga Kučukalić je tom prilikom opisan kao mlad i inteligentan čovjek dobrih manira.<ref>{{ | Drugi sin Ali-age, Mujaga Kučukalić, dao je sagraditi veliku kuću u Gračanici. Mujaga je bio oženjen kćerkom gračaničkog gradonačelnika i veleposjednika Gani-bega Muftića. Pored trgovačke djelatnosti, 1910. godine se upustio u političke vode, prilikom čega je na izborima navedene godine biran za predstavnika u Općinsko vijeće. Mujaga Kučukalić je tom prilikom opisan kao mlad i inteligentan čovjek dobrih manira.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.otisak.ba/emir-music-lik-i-djelo-kucukalica/|title=Lik i djelo Kučukalića|publisher=otisak.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
Ali-aga Kučukalić je umro 1905. godine u Brčkom. Za svoje zasluge i nemjerljiv doprinos široj društevnoj zajednici Ali-aga je odlikovan nišanom željezne krune III. reda. Iza njega je ostalo veliko potomstvo, ali u izvorima se navode različiti podatci o broju njegove djece. Preovladava podatak da je Ali-aga imao dva braka, iz prvog se izrodilo sedmero, a iz drugog desetero djece, a doživio je i praunučad. Od potomaka imenom su poznati sljedeći: Ibrahim (Ibrahim-aga), Salih (Hadži Salih-aga), Paša, Fehim (Hadži Fehim-aga), Abdulah (Hafiz Abdulah ef. ili Abdaga), Mustafa (Mujaga), Mehmed (Mehmed-aga) i Naza. Nasljednici Ali-age Kučukalića su rasprodali svo bogatstvo, osim onog koje je on uvakufio. | Ali-aga Kučukalić je umro 1905. godine u Brčkom. Za svoje zasluge i nemjerljiv doprinos široj društevnoj zajednici Ali-aga je odlikovan nišanom željezne krune III. reda. Iza njega je ostalo veliko potomstvo, ali u izvorima se navode različiti podatci o broju njegove djece. Preovladava podatak da je Ali-aga imao dva braka, iz prvog se izrodilo sedmero, a iz drugog desetero djece, a doživio je i praunučad. Od potomaka imenom su poznati sljedeći: Ibrahim (Ibrahim-aga), Salih (Hadži Salih-aga), Paša, Fehim (Hadži Fehim-aga), Abdulah (Hafiz Abdulah ef. ili Abdaga), Mustafa (Mujaga), Mehmed (Mehmed-aga) i Naza. Nasljednici Ali-age Kučukalića su rasprodali svo bogatstvo, osim onog koje je on uvakufio. | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:28
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir monarh
Kučukalići su bošnjačka begovska obitelj iz Brčkog, u Bosni i Hercegovini .
Obiteljska povijest
Ali-aga Kučukalić se u Brčko doselio iz Šapca 1821. godine. U Brčkom se obogatio loveći ribu i trgujući soli. Sa svojim sinovi dao je neizbrisiv doprinos razvoju Brčkog, Bosanskog Šamca i Gračanice. U Brčkom dao sagraditi austrougarsku vilu, danas poznatu kao Kočića kuća. Podignuta je u naselju Kolobara, u blizini Bijele džamije. Objekt je građen u pseudomaurskom stilu, prema projektu arhitekta Aleksandra Viteka. U istom gradu je, između ostalog, izgradio palaču, hotel Posavinu, ruždiju i Čačak medresu.
U Bosanskom Šamcu 1904. godine, Ali-aga i njegov sin Fehim-aga Kučukalić sagradili su austrougarsku vilu, koja je danas poznata kao Begova kuća. Kučukalića vilu gradili su talijanski majstori prema projektu Aleksandra Viteka. Fehim-aga je ovaj objekt prodao Husein-agi Repčiću, a od njega 1913. godine je kupio Muharem-beg Mahmutbegović. Tijekom, ali i nakon Drugog svjetskog rata u prostorijama kuća se nalazila ambulanta, da bi vremenom preimenovana u Gradsku knjižnicu. Tu namjenu će imati sve do 1981. godine, kada je u ovu zgradu smješten Sud za prekršaje. Pored ove vile, Fehim-aga Kučukalić bio je vlasnik nekoliko kuća i konaka na prostoru Bosanskog Šamca. U Brčkom je u središtu grada izgradio zgradu za iznajmljivanje, koja je danas poznata kao zgrada Veselin Masleša.[1]
Drugi sin Ali-age, Mujaga Kučukalić, dao je sagraditi veliku kuću u Gračanici. Mujaga je bio oženjen kćerkom gračaničkog gradonačelnika i veleposjednika Gani-bega Muftića. Pored trgovačke djelatnosti, 1910. godine se upustio u političke vode, prilikom čega je na izborima navedene godine biran za predstavnika u Općinsko vijeće. Mujaga Kučukalić je tom prilikom opisan kao mlad i inteligentan čovjek dobrih manira.[2]
Ali-aga Kučukalić je umro 1905. godine u Brčkom. Za svoje zasluge i nemjerljiv doprinos široj društevnoj zajednici Ali-aga je odlikovan nišanom željezne krune III. reda. Iza njega je ostalo veliko potomstvo, ali u izvorima se navode različiti podatci o broju njegove djece. Preovladava podatak da je Ali-aga imao dva braka, iz prvog se izrodilo sedmero, a iz drugog desetero djece, a doživio je i praunučad. Od potomaka imenom su poznati sljedeći: Ibrahim (Ibrahim-aga), Salih (Hadži Salih-aga), Paša, Fehim (Hadži Fehim-aga), Abdulah (Hafiz Abdulah ef. ili Abdaga), Mustafa (Mujaga), Mehmed (Mehmed-aga) i Naza. Nasljednici Ali-age Kučukalića su rasprodali svo bogatstvo, osim onog koje je on uvakufio.
Izvori
- ↑ "Otimanje (Brčkanske) prošlost". dzematrahic.ba. 5. kolovoz 2017.. https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/10289-otimanje-branske-prolosti Pristupljeno 7. svibanj 2016.
- ↑ "Lik i djelo Kučukalića". otisak.ba. 5. kolovoz 2017.. https://www.otisak.ba/emir-music-lik-i-djelo-kucukalica/ Pristupljeno 7. svibanj 2016.
Vanjske poveznice
- Uloga vakufa u razvoju Brčkog sa posebnim osvrtom na vakuf Alijage Kučukalića BZK Preporod Brčko
- Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić, Džemat Gornji Rahić