Hadži Pašina džamija u Brčkom: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
[[Datoteka:Tekija brčko.jpg|thumb|lijevo|250px|Natpis na ulazu u tekiju]] | [[Datoteka:Tekija brčko.jpg|thumb|lijevo|250px|Natpis na ulazu u tekiju]] | ||
Hadži Pašina džamija u [[Brčko]]m je podignuta u naselju Kolobara u prvoj polovini 19. stoljeća o trošku Hadži Paše Mujkanovića, brata Hadži Dizdara. Obojica braće su bili prognanici iz [[Šabac|Šapca]]. Jedan brat je dao podignuti džamiju u Kolobari, a drugi u središtu grada, poznatu kao [[Dizdarija džamija u Brčkom|Dizdarija džamija]]. Džamije su bile identične. Početkom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u jednom periodu je srpske snage su Hadži Pašinu džamiju koristile za prisilno zatvaranje i maltretiranje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u Brčkom, a potom je miniranjem i porušena u petak 17. srpnja 1992. godine u 16 sati i 45 minuta. Ponovo je obnovljena u svom izvornom obliku 2011. godine.<ref>{{ | Hadži Pašina džamija u [[Brčko]]m je podignuta u naselju Kolobara u prvoj polovini 19. stoljeća o trošku Hadži Paše Mujkanovića, brata Hadži Dizdara. Obojica braće su bili prognanici iz [[Šabac|Šapca]]. Jedan brat je dao podignuti džamiju u Kolobari, a drugi u središtu grada, poznatu kao [[Dizdarija džamija u Brčkom|Dizdarija džamija]]. Džamije su bile identične. Početkom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u jednom periodu je srpske snage su Hadži Pašinu džamiju koristile za prisilno zatvaranje i maltretiranje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u Brčkom, a potom je miniranjem i porušena u petak 17. srpnja 1992. godine u 16 sati i 45 minuta. Ponovo je obnovljena u svom izvornom obliku 2011. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6616-branske-starine-branske-drvenije-|title=Brčanske starine-drvenije|publisher=dzematrahic.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-03-02}}</ref> Prilikom obnove džamija je, na upotrebu, predata šejhu [[Halil Brzina|Halilu ef. Brzini]] i [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini]] i danas isključivo služi kao tekija [[Nakšibendije|nakšibendijskog]] tarikata u tom gradu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://medzlisbrcko.ba/vijesti/svecano-otvorena-hadzipasina-dzamija/|title=Svečano otvorena Hadžipašina džamija|publisher=medzlisbrcko.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-03-02}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:50
|
Hadži Pašina džamija
| |
|---|---|
| Lokacija | Brčko, |
| Godina završetka | 19. stoljeće |
| Renoviran | 2011. godine |
| Religija | islam |
Hadži Pašina džamija (poznata i kao Kolobarska drvenija i Drvena džamija), nekadašnja džamija, a danas tekija u Brčkom, u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini.
Povijest
Hadži Pašina džamija u Brčkom je podignuta u naselju Kolobara u prvoj polovini 19. stoljeća o trošku Hadži Paše Mujkanovića, brata Hadži Dizdara. Obojica braće su bili prognanici iz Šapca. Jedan brat je dao podignuti džamiju u Kolobari, a drugi u središtu grada, poznatu kao Dizdarija džamija. Džamije su bile identične. Početkom rata u Bosni i Hercegovini, u jednom periodu je srpske snage su Hadži Pašinu džamiju koristile za prisilno zatvaranje i maltretiranje Bošnjaka u Brčkom, a potom je miniranjem i porušena u petak 17. srpnja 1992. godine u 16 sati i 45 minuta. Ponovo je obnovljena u svom izvornom obliku 2011. godine.[1] Prilikom obnove džamija je, na upotrebu, predata šejhu Halilu ef. Brzini i Tarikatskom centru u Bosni i Hercegovini i danas isključivo služi kao tekija nakšibendijskog tarikata u tom gradu.[2]