More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Redak 38: | Redak 38: | ||
Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je [[Sarajevo]] prije i za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a zatim [[Beograd]], glavni grad novostvorene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu. | Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je [[Sarajevo]] prije i za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a zatim [[Beograd]], glavni grad novostvorene [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu. | ||
Ni ovdje, kao ni u [[višegrad]]skoj i [[Travnik|travničkoj]] kronici, nema pripovijesti u ''ich-formi'', već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što [[Ivo Andrić|Andrić]] kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.<ref>{{ | Ni ovdje, kao ni u [[višegrad]]skoj i [[Travnik|travničkoj]] kronici, nema pripovijesti u ''ich-formi'', već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što [[Ivo Andrić|Andrić]] kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.knjiga.ba/gospodica-d0674.html|title=Gospođica|publisher=knjiga.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== Adaptacije == | == Adaptacije == | ||
===Kazalište=== | ===Kazalište=== | ||
[[Marko Fotez]] je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.<ref>{{ | [[Marko Fotez]] je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.<ref>{{Citiranje weba|title=Gospođica|url=http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|website=JDP (Jugoslovensko dramsko pozorište)|accessdate=6. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180207005842/http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/|archive-date=07. 02. 2018|url-status=dead|df=}}</ref> | ||
===Film=== | ===Film=== | ||
[[Hollywood]] se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima. | [[Hollywood]] se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima. | ||
Redak 49: | Redak 49: | ||
== Citati == | == Citati == | ||
{{Citat|Teško je zamisliti varoš sa manje novca i slabijim izvorima zarade a sa većom žeđi za novcem, sa manje volje za radom i veštine da se privredi, a sa više želja i prohteva.<ref>{{ | {{Citat|Teško je zamisliti varoš sa manje novca i slabijim izvorima zarade a sa većom žeđi za novcem, sa manje volje za radom i veštine da se privredi, a sa više želja i prohteva.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}} | ||
{{Citat|Vreme muči i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj ličnosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljajući sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veličinom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.<ref>{{ | {{Citat|Vreme muči i zamara samo one koji žive zauzeti jedino ništavnim brigama o svojoj ličnosti i svojim uživanjima, ali ono je kratko i neosetno onima koji, zaboravljajući sebe, rade na ma kakvom poslu koji ih prevazilazi; mereno veličinom jednog smelog i neostvarljivog sna, ono gotovo i ne postoji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109|title=Gospođica|publisher=goodreads.com|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Gospođica}} | ||
== Izvori == | == Izvori == |
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 00:47
Gospođica
| |
---|---|
Autor | Ivo Andrić |
Jezik | srpskohrvatski jezik |
Vrsta djela | roman |
Datum (godina) izdanja |
1945. |
Broj stranica | 214 |
Mjesto radnje | Sarajevo, Beograd |
Gospođica je roman bosanskohercegovačkog, hrvatskog i srpskog književnika Ive Andrića, objavljen 1945. godine. Marko Fotez je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, a adaptiran je i u istoimeni film 1980. godine.
O djelu
Gospođica je napisana je u razdoblju od prosinca 1943. do listopada 1944. u Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Roman je objavljen nakon oslobođenja u sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost 1945, iste godine kada su objavljeni i romani Na Drini ćuprija i Travnička hronika. Gospođica nema karakteristike romana-kronike sastavljenog iz niza odvojenih proznih struktura, bez jasno definiranog glavnog junaka, već je koncipiran kao romaneskna struktura u kojoj središnju ulogu ima jedan lik.
Mjesto i vrijeme radnje ovog romana je Sarajevo prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, a zatim Beograd, glavni grad novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u prvim haotičnim godinama poslije rata, a sve gledano u retrospektivi i kroz prisjećanje glavne ličnosti romana, tvrdice i zelenašice Rajke Radaković, jednog dana veljače mjeseca 1935. godine. U poređenju sa drugim Andrićevim romanima, Gospođica je, žanrovski gledano, roman sa najklasičnijom formom u njegovom opusu.
Ni ovdje, kao ni u višegradskoj i travničkoj kronici, nema pripovijesti u ich-formi, već je riječ o prividno neutralnom pripovijedačevom glasu u trećem licu, koji se, tokom većeg dijela romana drži točke gledišta vrlo bliske vizuri glavnog lika - Rajke Radaković. Ovaj pripovijedačev glas povremeno se udaljava od središta svijesti središnje junakinje, i to uvijek onda kada čitaoca treba uputiti u pojedinosti vezane za sudbine drugih likova koji se u romanu javljaju. Život Rajke Radaković protekao je u znaku jedne strasti - ljubavi prema novcu. Ali, Rajka nije građena kao tip tvrdice, između ostalog i zbog toga što Andrić kao književnik nije bio sklon stvaranju tipova. On, u stvari, uvijek naglašava posebnost svake ljudske sudbine, a za Rajku će posebno podvući da je mimo drugih ljudi, kruška divljakuša, kako za nju kaže njena tetka.[1]
Adaptacije
Kazalište
Marko Fotez je adaptirao roman u istoimenu dramu 1962. godine, u vrijeme kada je Ivo Andrić bio predsjednik Umjetničkog vijeća Jugoslavenskog dramskog kazališta u Beogradu. Ipak, komad nije bio postavljen na sceni sve do 2013. godine. Predstavu je režirao Gorčin Stojanović, a glavnu ulogu je tumačila Nataša Ninković.[2]
Film
Hollywood se bio interesirao za filmsku adaptaciju Gospođice, ali je Andrić odbio da proda autorska prava za film, pošto nije podržavao adaptacije svojih književnih ostvarenja, a i nije pozitivno mislio o hollywoodskim filmovima.
Ipak, filmska adaptacija Gospođice je snimljena 1980. godine u koprodukciji Jadran filma i Radiotelevizije Zagreb. Film je režirao čehoslovački redatelj Vojteh Jasni, a ulogu Rajke je igrala austrijska glumica Heidelinde Weis. Rade Šerbedžija je tumačio dve uloge, njenog ujaka Vladu i prevaranta Ratka.
Citati
Izvori
- ↑ "Gospođica". knjiga.ba. 5. kolovoz 2017.. https://www.knjiga.ba/gospodica-d0674.html Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "Gospođica". Inačica izvorne stranice arhivirana 07. 02. 2018. http://jdp.rs/predstave/gospo%C4%91ica/ Pristupljeno 6. 2. 2018
- ↑ "Gospođica". goodreads.com. 5. kolovoz 2017.. https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "Gospođica". goodreads.com. 5. kolovoz 2017.. https://www.goodreads.com/work/quotes/1741109 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
Vanjske poveznice
|