Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu (CDTP) je registriran u rujnu 2011. godine, mada su njegovi aktivisti počeli da djeluju već tijekom 2011. godine i to u okviru projekata [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]] iz [[Beograd]]a i [[Inicijativa za REKOM|Koalicije za REKOM]]. Aktivisti CDTP-a su 2011. godine organizirali i proveli izuzetno uspješnu kampanju prikupljanja potpisa podrške osnivanju REKOM-a. Kampanja je organizirana u razdoblju od 26. travnja do 6. lipnja 2011. godine na prostoru bivše [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], tijekom koje je više od 46.000 građana [[Banja Luka|Banje Luke]] dalo svoj potpis kao podršku osnivanju REKOM-a. | Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu (CDTP) je registriran u rujnu 2011. godine, mada su njegovi aktivisti počeli da djeluju već tijekom 2011. godine i to u okviru projekata [[Fond za humanitarno pravo|Fonda za humanitarno pravo]] iz [[Beograd]]a i [[Inicijativa za REKOM|Koalicije za REKOM]]. Aktivisti CDTP-a su 2011. godine organizirali i proveli izuzetno uspješnu kampanju prikupljanja potpisa podrške osnivanju REKOM-a. Kampanja je organizirana u razdoblju od 26. travnja do 6. lipnja 2011. godine na prostoru bivše [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], tijekom koje je više od 46.000 građana [[Banja Luka|Banje Luke]] dalo svoj potpis kao podršku osnivanju REKOM-a. | ||
CDTP od svibnja 2013. godine, u okviru [[Inicijativa za REKOM|Koalicije za REKOM]] radi na mapiranje logora u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1992-1995). Osnovni cilj mapiranja je da empirijskim istraživanjem, u suradnji sa udrugama logoraša i korištenjem utvrđenih sudskih činjenica, dokumentuje postojanje logora, broj i imena ubijenih zatočenika i primjenu torture i da na taj način doprinese izgradnji zajedničke kulture sjećanja u Bosni i Hercegovine, i da podstakne donošenje zakona o pravima žrtava torture i civilnih žrtava rata.<ref>{{ | CDTP od svibnja 2013. godine, u okviru [[Inicijativa za REKOM|Koalicije za REKOM]] radi na mapiranje logora u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1992-1995). Osnovni cilj mapiranja je da empirijskim istraživanjem, u suradnji sa udrugama logoraša i korištenjem utvrđenih sudskih činjenica, dokumentuje postojanje logora, broj i imena ubijenih zatočenika i primjenu torture i da na taj način doprinese izgradnji zajedničke kulture sjećanja u Bosni i Hercegovine, i da podstakne donošenje zakona o pravima žrtava torture i civilnih žrtava rata.<ref>{{Citiranje weba|url=https://cdtp.org/centar-za-demokratiju-i-tranzicionu-pravdu/|title=O nama|publisher=cdtp.org|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-22}}</ref> | ||
==Izvršni direktori== | ==Izvršni direktori== | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:04
| Datoteka:CDTP.jpeg | |
| Sjedište | Banja Luka, |
| Službeni jezici | bošnjački, hrvatski, srpski |
| Izvršna direktorica | Zlatica Gruhonjić |
| Datum osnutka | 2011. |
| Službena stranica | www.cdtp.org |
Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu (srp.: Центар за демократију и транзициону правду) (CDTP), bosanskohercegovačka je nevladina organizacija za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Trenutačna izvršna direktorica je Zlatica Gruhonjić.
Povijest
Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu (CDTP) je registriran u rujnu 2011. godine, mada su njegovi aktivisti počeli da djeluju već tijekom 2011. godine i to u okviru projekata Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Koalicije za REKOM. Aktivisti CDTP-a su 2011. godine organizirali i proveli izuzetno uspješnu kampanju prikupljanja potpisa podrške osnivanju REKOM-a. Kampanja je organizirana u razdoblju od 26. travnja do 6. lipnja 2011. godine na prostoru bivše SFR Jugoslavije, tijekom koje je više od 46.000 građana Banje Luke dalo svoj potpis kao podršku osnivanju REKOM-a.
CDTP od svibnja 2013. godine, u okviru Koalicije za REKOM radi na mapiranje logora u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Osnovni cilj mapiranja je da empirijskim istraživanjem, u suradnji sa udrugama logoraša i korištenjem utvrđenih sudskih činjenica, dokumentuje postojanje logora, broj i imena ubijenih zatočenika i primjenu torture i da na taj način doprinese izgradnji zajedničke kulture sjećanja u Bosni i Hercegovine, i da podstakne donošenje zakona o pravima žrtava torture i civilnih žrtava rata.[1]
Izvršni direktori
| # | fotografija | ime | mandat | ||
|---|---|---|---|---|---|
| 1. | ![]() |
Siniša Bundalo |
2011. | 2013. | |
| 2. | ![]() |
Zlatica Gruhonjić (r. 1957.) |
2013. | trenutačno | |
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
