Razlika između inačica stranice »Čemerska planina«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 23: Redak 23:
== Zemljopisni položaj ==
== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:Шума на Чемерској планини.jpg|mini|lijevo|Šuma na Čemerskoj planini]]
[[Datoteka:Шума на Чемерској планини.jpg|mini|lijevo|Šuma na Čemerskoj planini]]
Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od [[Okruglica|Okruglice]] i [[Nišići|Nišića]] do [[Semizovac|Semizovca]] i [[Ilijaš]]a. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke [[Misoča|Misoče]] sa zapadne strane i rijeke [[Ljubina|Ljubine]] s istočne strane. Naročito je slikovit [[kanjon Misoče]] koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.<ref>{{cite web|title=Satelitska slika planine|url=http://www.geonames.org/3202764/cemerska%20planina.html|publisher=Geonames|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>
Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od [[Okruglica|Okruglice]] i [[Nišići|Nišića]] do [[Semizovac|Semizovca]] i [[Ilijaš]]a. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke [[Misoča|Misoče]] sa zapadne strane i rijeke [[Ljubina|Ljubine]] s istočne strane. Naročito je slikovit [[kanjon Misoče]] koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.<ref>{{Citiranje weba|title=Satelitska slika planine|url=http://www.geonames.org/3202764/cemerska%20planina.html|publisher=Geonames|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>


Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka [[ponornica]]. Od važnijih naselja tu su smješteni [[Čemerno (Ilijaš)|Čemerno]], [[Čemernica (Ilijaš)|Čemernica]] i [[Han Karaula|Karaula]] s više zaselaka.<ref>{{cite web|title=Bivše selo Čemerno, koje danas više ne postoji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUVGiSee7i0|publisher=Јутјуб|accessdate=15. 6. 2017}}</ref> U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.<ref>{{cite web|title=Svjedok zločina osijedio od stresa i straha|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/44926/Svedok-zlocina-oslepeo-od-stresa-i-straha|publisher=Politika|language=srp.|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref> Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. <ref>{{cite web|title=Čemerska planina|url=http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Federation+of+Bosnia+and+Herzegovina/_3202764_%C4%8Cemerska+Planina.html|publisher=travelingluck.com|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>
Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka [[ponornica]]. Od važnijih naselja tu su smješteni [[Čemerno (Ilijaš)|Čemerno]], [[Čemernica (Ilijaš)|Čemernica]] i [[Han Karaula|Karaula]] s više zaselaka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bivše selo Čemerno, koje danas više ne postoji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LUVGiSee7i0|publisher=Јутјуб|accessdate=15. 6. 2017}}</ref> U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.<ref>{{Citiranje weba|title=Svjedok zločina osijedio od stresa i straha|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/44926/Svedok-zlocina-oslepeo-od-stresa-i-straha|publisher=Politika|language=srp.|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref> Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. <ref>{{Citiranje weba|title=Čemerska planina|url=http://travelingluck.com/Europe/Bosnia+and+Herzegovina/Federation+of+Bosnia+and+Herzegovina/_3202764_%C4%8Cemerska+Planina.html|publisher=travelingluck.com|accessdate=15. lipnja 2017.}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 21:30, 9. prosinca 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina

Čemerska planina je planina u BiH. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Vrhbosanske županije, u općini Ilijašu. Najviši vrh je na 1466 metara nadmorske visine. Nalazi se 30 kilometara od Sarajeva.

Ime

Najviši vrh Dernek zove se po tome što je mjesno stanovništvo godišnje na tom mjestu održavalo teferič. Srbi su ga održavali na Trojčindan.

Zemljopisni položaj

Šuma na Čemerskoj planini

Proteže se u pravcu sjeveroistok - jugozapad, od Okruglice i Nišića do Semizovca i Ilijaša. Planina je duga oko 45 kilometara. Cijelom se dužinom proteže kanjon rijeke Misoče sa zapadne strane i rijeke Ljubine s istočne strane. Naročito je slikovit kanjon Misoče koji je proglašen zaštićenim područjem. Ljepote ovog kanjona su jedinstvene i predstavljaju pravi biser prirode. Padine kanjona su strme a ponegdje i okomite, visinske razlike od preko 700 metara i izuzetno bogate florom i faunom. Planinski dio, od kanjona do vrha planine obiluje velikim brojem livada, blagih padina sa crnogoričnim i listopadnim šumama, u kojima se nalazi veliki broj izvora pitke vode.[1]

Morfološki, planina je krška jer ju odlikuju uvale i vrtače, kao i pećine i kanjoni dviju rijeka. Na Čemerskoj planini postoji i rijeka ponornica. Od važnijih naselja tu su smješteni Čemerno, Čemernica i Karaula s više zaselaka.[2] U ovim selima je živjelo isključivo srpsko stanovništvo. Nakon pokolja koji se zbio 10. lipnja 1992. godine sela su ostala potpuno pusta, spaljena i uništena.[3] Danas je ovo područje ostalo pusto planinsko, nenaseljeno mjesto, idealno za izlete, obilaske prirodnih ljepota ovog kraja u mnogo organiziranijem obliku. [4]

Izvori