Razlika između inačica stranice »Portal:Fizika/Izabrani fizičar/05, 2011.«

Inačica od 20:04, 9. prosinca 2021.

Albert Einstein (njemački izgovor [▶], Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.^[1]^[2] Mladost je provodio u Münchenu, Italiji i zatim u Švicarskoj, gdje je (1900.) završio studij na Tehničkoj visokoj školi u Zürichu. Od godine 1902. do 1909. radio je u Bernu u patentnom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novo objašnjenje dilatacije dužina, te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i načelo ekvivalencije, osnovu opće teorije relativnosti). Godine 1909. postao je izvanredni profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zürichu, a 1911. profesor teorijske fizike u Pragu; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u Berlinu direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po Hitlerovu dolasku na vlast (1933.) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak. U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan mirotvorac (pacifist), koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku Prvog svjetskog rata odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti atomsku bombu, započeli su u SAD-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe (Projekt Manhattan). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.

Einsteinovo je glavno djelo njegova teorija relativnosti (1916.), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio takozvanu unificiranu teoriju polja, koja poopćuje njegovu teoriju gravitacije i uključuje teoriju elektromagnetizma

↑ "Einstein najveći". BBC. 29. studenog 1999.. http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm
↑ "Einstein najbolji fizičar". Institute Of Physics. http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 Pristupljeno 28. rujna 2006.

[1] "Einstein najveći". BBC. 29. studenog 1999.. http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm

[2] "Einstein najbolji fizičar". Institute Of Physics. http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 Pristupljeno 28. rujna 2006.

[1]

[2]

Inačica od 14:05, 9. prosinca 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Inačica od 20:04, 9. prosinca 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) Novija izmjena →
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Portal:Fizika/Izabrani fizičar/05, 2011.'''-->'''Albert Einstein''' ({{audio\|De-Albert Einstein-Pronuciation.ogg\|njemački izgovor}}, [[Ulm]], [[14. ožujka]] [[1879.]] – [[Princeton, New Jersey]], [[18. travnja]] [[1955.]]) bio je teorijski [[Fizika\|fizičar]], prema jednom izboru najveći fizičar uopće.<ref>{{cite news \| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm \| title=Einstein najveći \| publisher=BBC \| date=29. studenog 1999.}}</ref><ref>{{~~cite web~~ \| url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 \| title=Einstein najbolji fizičar \| publisher=Institute Of Physics\|accessdate=2006-09-28}}</ref> Mladost je provodio u [[München]]u, [[Italija\|Italiji]] i zatim u [[Švicarska\|Švicarskoj]], gdje je (1900.) završio studij na [[ETH Zürich\|Tehničkoj visokoj školi u Zürichu]]. Od godine 1902. do 1909. radio je u [[Bern]]u u [[patent]]nom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode ([[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]] kao maksimalnu [[brzina\|brzinu]], [[Vremenska dilatacija\|dilataciju vremena]] i novo objašnjenje dilatacije [[dužina]], te [[Ekvivalencija mase i energije\|ekvivalentnost mase i energije]], [[Korpuskularna teorija\|korpuskularnu]] prirodu [[svjetlost]]i i načelo ekvivalencije, osnovu [[Opća teorija relativnosti\|opće teorije relativnosti]]). Godine 1909. postao je izvanredni [[profesor]] [[Teorijska fizika\|teorijske fizike]] na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a 1911. profesor teorijske fizike u [[Prag]]u; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u [[Berlin]]u direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po [[Hitler]]ovu dolasku na vlast (1933.) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak. U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan [[Mirotvorstvo\|mirotvorac]] (pacifist), koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti [[atomska bomba\|atomsku bombu]], započeli su u [[SAD]]-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe ([[Projekt Manhattan]]). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.		<!--'''Portal:Fizika/Izabrani fizičar/05, 2011.'''-->'''Albert Einstein''' ({{audio\|De-Albert Einstein-Pronuciation.ogg\|njemački izgovor}}, [[Ulm]], [[14. ožujka]] [[1879.]] – [[Princeton, New Jersey]], [[18. travnja]] [[1955.]]) bio je teorijski [[Fizika\|fizičar]], prema jednom izboru najveći fizičar uopće.<ref>{{cite news \| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm \| title=Einstein najveći \| publisher=BBC \| date=29. studenog 1999.}}</ref><ref>{{Citiranje weba \| url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 \| title=Einstein najbolji fizičar \| publisher=Institute Of Physics\|accessdate=2006-09-28}}</ref> Mladost je provodio u [[München]]u, [[Italija\|Italiji]] i zatim u [[Švicarska\|Švicarskoj]], gdje je (1900.) završio studij na [[ETH Zürich\|Tehničkoj visokoj školi u Zürichu]]. Od godine 1902. do 1909. radio je u [[Bern]]u u [[patent]]nom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode ([[brzina svjetlosti\|brzinu svjetlosti]] kao maksimalnu [[brzina\|brzinu]], [[Vremenska dilatacija\|dilataciju vremena]] i novo objašnjenje dilatacije [[dužina]], te [[Ekvivalencija mase i energije\|ekvivalentnost mase i energije]], [[Korpuskularna teorija\|korpuskularnu]] prirodu [[svjetlost]]i i načelo ekvivalencije, osnovu [[Opća teorija relativnosti\|opće teorije relativnosti]]). Godine 1909. postao je izvanredni [[profesor]] [[Teorijska fizika\|teorijske fizike]] na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a 1911. profesor teorijske fizike u [[Prag]]u; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u [[Berlin]]u direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po [[Hitler]]ovu dolasku na vlast (1933.) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak. U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan [[Mirotvorstvo\|mirotvorac]] (pacifist), koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti [[atomska bomba\|atomsku bombu]], započeli su u [[SAD]]-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe ([[Projekt Manhattan]]). Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.

	Einsteinovo je glavno djelo njegova [[teorija relativnosti]] (1916.), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u [[filozofija\|filozofske koncepcije]], napose o [[prostor]]u i [[Vrijeme (fizika)\|vremenu]], a povrh toga u probleme [[Kozmologija\|kozmologije]] i [[Kozmogonija\|kozmogonije]]. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio takozvanu [[teorija polja\|unificiranu teoriju polja]], koja poopćuje njegovu teoriju [[gravitacija\|gravitacije]] i uključuje teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]]		Einsteinovo je glavno djelo njegova [[teorija relativnosti]] (1916.), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u [[filozofija\|filozofske koncepcije]], napose o [[prostor]]u i [[Vrijeme (fizika)\|vremenu]], a povrh toga u probleme [[Kozmologija\|kozmologije]] i [[Kozmogonija\|kozmogonije]]. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio takozvanu [[teorija polja\|unificiranu teoriju polja]], koja poopćuje njegovu teoriju [[gravitacija\|gravitacije]] i uključuje teoriju [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]]