More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
== Učiteljska karijera == | == Učiteljska karijera == | ||
Godine [[1947.]], nakon završenog vojnog roka u obavještajnoj diviziji [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga SAD-a]], postao je članom fakulteta [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]], na kojem je predavao do umirovljenja [[1980.]] godine. Godine [[1959.]] s [[Otto Luening|Ottom Lueningom]] osnovao je [[Computer Music Center|Columbia-Princeton Electronic Music Center]] u [[New York City, New York|New York Cityju]].<ref name="Salzman"/> Godine [[1965.]], dok je rukovodio Centrom za elektroničku glazbu, specificirao je [[ADSR]], osnovni dio modernih [[sintesajzer]]a, [[sampler]]a i elektroničkih instrumenata.<ref>{{ | Godine [[1947.]], nakon završenog vojnog roka u obavještajnoj diviziji [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga SAD-a]], postao je članom fakulteta [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]], na kojem je predavao do umirovljenja [[1980.]] godine. Godine [[1959.]] s [[Otto Luening|Ottom Lueningom]] osnovao je [[Computer Music Center|Columbia-Princeton Electronic Music Center]] u [[New York City, New York|New York Cityju]].<ref name="Salzman"/> Godine [[1965.]], dok je rukovodio Centrom za elektroničku glazbu, specificirao je [[ADSR]], osnovni dio modernih [[sintesajzer]]a, [[sampler]]a i elektroničkih instrumenata.<ref>{{Citiranje web | url=https://www.nytimes.com/2005/08/23/arts/music/23moog.html?pagewanted=all | title=Robert Moog, Creator of Music Synthesizer, Dies at 71 | accessdate=September 8 2019}}</ref> Usačevski je također predavao na [[Sveučilište Utah|Sveučilištu Utah]], na kojem je bio i "skladatelj u rezidenciji". | ||
Među njegovim značajnijim učenicima su [[Charles Wuorinen]], [[Alice Shields]], [[Ilhan Mimaroglu]], [[Faye-Ellen Silverman]], [[Charles L. Bestor]], [[Ingram Marshall]], [[Joan Tower]], [[Wendy Carlos]], [[Kenjiro Ezaki]] i [[Richard Einhorn]]. | Među njegovim značajnijim učenicima su [[Charles Wuorinen]], [[Alice Shields]], [[Ilhan Mimaroglu]], [[Faye-Ellen Silverman]], [[Charles L. Bestor]], [[Ingram Marshall]], [[Joan Tower]], [[Wendy Carlos]], [[Kenjiro Ezaki]] i [[Richard Einhorn]]. | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 12:05
| Vladimir Usačevski/Vladimir Ussachevsky | |
|---|---|
Životopisni podatci
| |
| Rodno ime | Владимир Алексеевич Усачевский (transliteracija: Vladimir Alekseevič Usačevskij) |
| Datum rođenja | Hailar, Kina, 3. studenog 1911. |
| Datum smrti | New York City 2. siječnja 1990. |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
Vladimir Alekseevič Usačevski ili Vladimir Ussachevsky (ruski: Владимир Алексеевич Усачевский, engleski: Vladimir Alexeevich Ussachevsky) (Hailar, Kina, 3. studenog 1911. – New York City 2. siječnja 1990.) bio je rusko-američki skladatelj, najpoznatiji po svojem doprinosu elektroničkoj glazbi.
Životopis
Vladimir Usačevski rodio se 3. studenog 1911. godine u Hailarskome distriktu, Unutarnja Mongolija, Kina, činovniku Ruske carske vojske zaduženog za obranu interesa Transsibirske pruge.[1] Usačevski se 1930. godine preselio u Sjedinjene Američke Države te je tamo studirao glazbu na Pomona Collegeu u Claremontu, Kalifornija (B.A., 1935.) i na Eastman School of Musicu u Rochesteru, New Yorku (M.M., 1936., Ph.D., 1939.). Usačevskijeva rana, neoromanička djela skladana su za tradicionalne instrumente, dok su njegova kasnija djela, od 1951. godine pa nadalje, elektronička.[2] Usačevski je bio predsjednik American Composers Alliancea od 1968. do 1970. godine te je bio savjetnik glazbene izdavačke kuće CRI-a, koja je objavljivala nosače zvuka njegovih skladbi. Albume njegovih skladbi također su izdavale i druge glazbene izdavačke kuće kao što su Capstone, d'Note i New World labels.
Učiteljska karijera
Godine 1947., nakon završenog vojnog roka u obavještajnoj diviziji Oružanih snaga SAD-a, postao je članom fakulteta Sveučilišta Columbia, na kojem je predavao do umirovljenja 1980. godine. Godine 1959. s Ottom Lueningom osnovao je Columbia-Princeton Electronic Music Center u New York Cityju.[2] Godine 1965., dok je rukovodio Centrom za elektroničku glazbu, specificirao je ADSR, osnovni dio modernih sintesajzera, samplera i elektroničkih instrumenata.[3] Usačevski je također predavao na Sveučilištu Utah, na kojem je bio i "skladatelj u rezidenciji".
Među njegovim značajnijim učenicima su Charles Wuorinen, Alice Shields, Ilhan Mimaroglu, Faye-Ellen Silverman, Charles L. Bestor, Ingram Marshall, Joan Tower, Wendy Carlos, Kenjiro Ezaki i Richard Einhorn.
Djela
"VLADIMIR USSACHEVSKY ELECTRONIC AND ACOUSTIC WORKS 1957–1972". New York: New World Records (80654-2), 2007.[2]
Ovo je kompilacija originalnih nosača zvuka koje je objavljivao CRI tijekom 1960-ih i 1970-ih.
- Metamorphosis (1957.)
- Linear Contrasts (1958.)
- Wireless Fantasy (1960.)
- Of Wood and Brass (1965.)
- Computer Piece No. 1 (1968.)
- Two Sketches for a Computer Piece (1971.)
- Three Scenes from The Creation (1960.; izm. 1973.)
- Missa Brevis (1972.)
"Vladimir Ussachevsky: Film Music". New York: New World Records (80389), 1990.[4]
Izvori
- ↑ Hartsock, Ralph & Carl John Rahkonen. Vladimir Ussachevsky: A Bio-bibliography. Greenwood Publishing Group, 2000
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Salzman, Eric. "Vladimir Ussachevsky: Electronic And Acoustic Works 1957-1972". Liner notes. New World Records.
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Vidi još
Vanjske poveznice
- Art of the States: Vladimir Ussachevsky
- Slušajte Usačevskijev "Incantation for Tape" (zajedno s Otto Luening) na Acousmata music blog
- CMC (prije poznat kao Columbia-Princeton Electronic Music Center) Stranica povijest
- Intervju s Vladimirom Usačevskijem, 31. listopada 1987.
- Intervju s Vladimirom Usačevskijem NAMM Oral History Library (1987.)