Razlika između inačica stranice »Taos, Novi Meksiko«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
Redak 165: | Redak 165: | ||
== Zemljopis == | == Zemljopis == | ||
Nalazi se na {{Coord|36|23|38|N|105|34|36|W|type:city}} (36.393979, −105.576705).<ref name="GR1">{{ | Nalazi se na {{Coord|36|23|38|N|105|34|36|W|type:city}} (36.393979, −105.576705).<ref name="GR1">{{Citiranje web|url=http://www.census.gov/geo/www/gazetteer/gazette.html|publisher=[[Ured SAD za popis stanovništva]]|accessdate=23. travnja 2011.|date=12. veljače 2011.|title=US Gazetteer files: 2010, 2000, and 1990}}</ref> Prema Uredu SAD za popis stanovništva, zauzima 13,9 km<sup>2</sup> površine, sve suhozemne. | ||
Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu Novog Meksika, u gorju [[Sangre de Cristo]], blizu rijeke [[Rio Pueblo de Taos]], koja izvire u Blue Lakeu i utječe u Rio Grande. Zapadno je [[klanac]] [[Rio Grande (klanac)|Rio Grande]] koji je u naravi [[rasjedna dolina]].<ref name= StateSign >{{ | Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu Novog Meksika, u gorju [[Sangre de Cristo]], blizu rijeke [[Rio Pueblo de Taos]], koja izvire u Blue Lakeu i utječe u Rio Grande. Zapadno je [[klanac]] [[Rio Grande (klanac)|Rio Grande]] koji je u naravi [[rasjedna dolina]].<ref name= StateSign >{{Citiranje web |title=Rio Grande Rift Historical Marker |url=http://www.pointofinterestroadsigns.com/newmexico/riogranderift.html |work= StateSign | accessdate=2. kolovoza 2012.}}</ref> Prolazi kroz [[bazalt]]ne izljeve [[vulkansko polje|vulkanskog polja]] [[Visoravan Taos (vulkansko polje)|visoravni Taosa]], drugog po veličini vulkanskog polja u rasjedu [[Rio Grande (rasjed)|Rio Grandeu]]. Klanac je premostio 7. po visini most u SAD, [[most na klancu Rio Grande]], koji je u Nacionalnom registru povijesnih mjesta SAD. Sjeverno od Taosa je najviši vrh Novog Meksika Wheelerov vrh. | ||
== Stanovništvo == | == Stanovništvo == | ||
Prema podatcima popisa 2010.<ref name="GR2">{{ | Prema podatcima popisa 2010.<ref name="GR2">{{Citiranje web|url=http://factfinder2.census.gov|publisher=[[Ured SAD za popis stanovništva]]|accessdate=31. ožujka 2015.|title=American FactFinder}}</ref> u Taosu je bilo 5716 stanovnika, 2672 kućanstava od čega 1353 obiteljskih, a stanovništvo po rasi bili su 71,1% bijelci, 0,7% "crnci ili afroamerikanci", 5,3% "američki Indijanci i aljaskanski domorodci", 1% Azijci, 16,5% ostalih rasa, 5,4% dviju ili više rasa. Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca svih rasa bilo je 51,9%. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Taos je inkorporiran 1934. godine. Taos Pueblo od kojeg je nastao današnji Taos star je skoro tisućljeće. Nastanak mu je datiran od 1000. do 1450. godine. Najstariji je neprekidno naseljeni pueblo u Americi.<ref name=TAOSAbout>{{ | Taos je inkorporiran 1934. godine. Taos Pueblo od kojeg je nastao današnji Taos star je skoro tisućljeće. Nastanak mu je datiran od 1000. do 1450. godine. Najstariji je neprekidno naseljeni pueblo u Americi.<ref name=TAOSAbout>{{Citiranje web |url=http://www.taospueblo.com/about.php |title=About |publisher=Taos Pueblo |accessdate=30. svibnja 2011.}}</ref> | ||
[[UNESCO]] ga je dodao na popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 1992. godine.<ref name=TAOSAbout/> | [[UNESCO]] ga je dodao na popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] 1992. godine.<ref name=TAOSAbout/> | ||
Današnji Taos osnovali su Španjolci kad su [[španjolska kolonizacija Amerike|osvajali Ameriku]]. Osnovan je oko [[1615.]] kao ''Don Fernando de Taos''. Odnosi Španjolaca i [[Indijanci|Indijanaca]] bili su dobri,<ref>2007., Mapa Historico de Taos, Taos Kiwanis Club</ref> no nerazumno ponašanje [[encomenderos]]a dovelo je do indijanske pobune, pa su ubili svećenika i španjolske naseljenike i napustili naselje, a vratili su se tek 1661. godine.<ref name=THS>{{ | Današnji Taos osnovali su Španjolci kad su [[španjolska kolonizacija Amerike|osvajali Ameriku]]. Osnovan je oko [[1615.]] kao ''Don Fernando de Taos''. Odnosi Španjolaca i [[Indijanci|Indijanaca]] bili su dobri,<ref>2007., Mapa Historico de Taos, Taos Kiwanis Club</ref> no nerazumno ponašanje [[encomenderos]]a dovelo je do indijanske pobune, pa su ubili svećenika i španjolske naseljenike i napustili naselje, a vratili su se tek 1661. godine.<ref name=THS>{{Citiranje web |url= http://www.taos-history.org/time.html |title=Taos Timeline | publisher=Taos County Historical Society |accessdate=3. lipnja 2011.}}</ref>1680. Taos se pridružio [[pobuna puebla|pobuni puebla]]. Španjolci su ponovo osvojili krajeve, a indijanski je otpor u ovom kraju skršen tek potkraj stoljeća, kad je 1696. guverner [[Diego de Vargas]] porazio Indijance u klancu Taos.<ref name=THS/> 1770-ih ovaj je kraj trpio od upada [[Komanči|Komanča]], sve dok meksički guverner pokrajine [[Santa Fe de Nuevo México]][[Juan Bautista de Anza]] 1779. nije poveo uspješnu [[kaznena ekspedicija|kaznenu ekspediciju]] i porazio Komanče.<ref>{{Citiranje web|title=Koshare Indian Museum: Taos, New Mexico|url=http://www.kosharehistory.org/visitors/taos.html|accessdate=7. srpnja 2014.}}</ref> | ||
Meksiko je predao SAD teritorij Novog Meksika [[sporazum Guadalupe Hidalgo|sporazumom Guadalupe Hidalgo]] 1848. nakon [[meksičko-američki rat|meksičko-američkog rata]]. Nakon što su SAD zauzele Novi Meksiko 1847., hispansko i indijansko stanovništvo u Taosu diglo je ustanak, znan kao [[pobuna u Taosu]], u kojoj je ubijen novoimenovani američki guverner [[Charles Bent]]. Novi Meksiko postao je teritorijem SAD 1850. i saveznom državom 1912. godine. | Meksiko je predao SAD teritorij Novog Meksika [[sporazum Guadalupe Hidalgo|sporazumom Guadalupe Hidalgo]] 1848. nakon [[meksičko-američki rat|meksičko-američkog rata]]. Nakon što su SAD zauzele Novi Meksiko 1847., hispansko i indijansko stanovništvo u Taosu diglo je ustanak, znan kao [[pobuna u Taosu]], u kojoj je ubijen novoimenovani američki guverner [[Charles Bent]]. Novi Meksiko postao je teritorijem SAD 1850. i saveznom državom 1912. godine. | ||
Redak 182: | Redak 182: | ||
== Kultura == | == Kultura == | ||
U Taosu i okolici nalazi se više od dvadeset povijesnih građevina i znamenitosti, dio kojih je u [[Nacionalni registar povijesnih mjesta|Nacionalnom registru povijesnih mjesta]].<ref>{{ | U Taosu i okolici nalazi se više od dvadeset povijesnih građevina i znamenitosti, dio kojih je u [[Nacionalni registar povijesnih mjesta|Nacionalnom registru povijesnih mjesta]].<ref>{{Citiranje web |url=http://www.nationalregisterofhistoricplaces.com/nm/Taos/state.html |title=Taos County, New Mexico |author= |year= |work=National Register of Historic Places |publisher=U.S. Dept. of Interior, the National Park Service, and the National Register of Historic Places |accessdate=4. lipnja 2011.}}</ref> | ||
== Gradovi partneri == | == Gradovi partneri == | ||
Redak 189: | Redak 189: | ||
== Poznate osobe == | == Poznate osobe == | ||
*[[Lynn Anderson]], pjevač countryja i pop-glazbe | *[[Lynn Anderson]], pjevač countryja i pop-glazbe | ||
*[[Ross Anderson (skijaš)|Ross Anderson]], skijaš<ref>{{ | *[[Ross Anderson (skijaš)|Ross Anderson]], skijaš<ref>{{Citiranje web | url=http://rossanderson.org/profile.htm | title=Ross Anderson profile | publisher=Ross Anderson | accessdate= 3. lipnja 2011.}}</ref> | ||
*[[Charles Bent]], prvi guverner teritorija Novog Meksika | *[[Charles Bent]], prvi guverner teritorija Novog Meksika | ||
*[[Oscar E. Berninghaus]], umjetnik | *[[Oscar E. Berninghaus]], umjetnik | ||
Redak 212: | Redak 212: | ||
*[[Aldous Huxley]], pisac | *[[Aldous Huxley]], pisac | ||
*[[Margaret Catherine Alice Hyson]], misionar i učitelj u Ranchos de Taos, Novi Meksiko | *[[Margaret Catherine Alice Hyson]], misionar i učitelj u Ranchos de Taos, Novi Meksiko | ||
*[[Gary Johnson]], bivši guverner Novog Meksika<ref>{{ | *[[Gary Johnson]], bivši guverner Novog Meksika<ref>{{Citiranje web | url=http://blogs.abcnews.com/thenote/2011/02/gary-johnson-ron-paul-and-myself-can-grow-the-base.html | title=Gary Johnson: ‘Ron Paul and Myself’ Can ‘Grow the Base’ | publisher=[[ABC News]] | date=Feb 10, 2011 }}</ref> | ||
*[[Brandie Knight]], autor, filmski producent | *[[Brandie Knight]], autor, filmski producent | ||
*[[D. H. Lawrence]], autor | *[[D. H. Lawrence]], autor |
Trenutačna izmjena od 09:27, 8. prosinca 2021.
Taos | |
---|---|
Taos Plaza i the Hotel La Fonda, unutar Povijesnog okruga gradske jezgre Taosa. | |
Koordinate: 36°32′N 105°34′W / 36.533°N 105.567°W | |
Država | SAD |
Savezna država | Novi Meksiko |
Okruzi | Taos |
Površina | |
- Ukupna | 13,90 km² |
- Kopno | 13,90 km² |
- Voda | 0,00 km² |
Visina | 2124 m |
Stanovništvo (2010.) | |
- Grad | 5716 |
Vremenska zona | MST (UTC-7) |
- Ljeto (DST) | MDT (UTC-6) |
Poštanski broj | 87571 |
Pozivni broj | 575 |
Službena stranica http://www.taosgov.com/ |
Taos je mjesto u okrugu Taosu u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku. Okružno je sjedište. Prema popisu stanovništva SAD 2010. ovdje je živjelo 5716 stanovnika. U blizini je Taos Pueblo, indijansko naselje po kojem je Taos dobio ime. Taos je glavno naselje u mikropolitanskom statističkom području Taosu koje obuhvaća cijeli okrug Taos.
Ime
Ime dolazi od indijanskog jezika, iz jezika taosa, koji pripada sjevernim tiwa jezicima, skupini jezika iz jezične porodice Kiowa-Tano. Riječ znači "mjesto crvenih vrba".
Zemljopis
Nalazi se na 36°23′38″N 105°34′36″W / 36.39389°N 105.57667°W (36.393979, −105.576705).[1] Prema Uredu SAD za popis stanovništva, zauzima 13,9 km2 površine, sve suhozemne. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu Novog Meksika, u gorju Sangre de Cristo, blizu rijeke Rio Pueblo de Taos, koja izvire u Blue Lakeu i utječe u Rio Grande. Zapadno je klanac Rio Grande koji je u naravi rasjedna dolina.[2] Prolazi kroz bazaltne izljeve vulkanskog polja visoravni Taosa, drugog po veličini vulkanskog polja u rasjedu Rio Grandeu. Klanac je premostio 7. po visini most u SAD, most na klancu Rio Grande, koji je u Nacionalnom registru povijesnih mjesta SAD. Sjeverno od Taosa je najviši vrh Novog Meksika Wheelerov vrh.
Stanovništvo
Prema podatcima popisa 2010.[3] u Taosu je bilo 5716 stanovnika, 2672 kućanstava od čega 1353 obiteljskih, a stanovništvo po rasi bili su 71,1% bijelci, 0,7% "crnci ili afroamerikanci", 5,3% "američki Indijanci i aljaskanski domorodci", 1% Azijci, 16,5% ostalih rasa, 5,4% dviju ili više rasa. Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca svih rasa bilo je 51,9%.
Povijest
Taos je inkorporiran 1934. godine. Taos Pueblo od kojeg je nastao današnji Taos star je skoro tisućljeće. Nastanak mu je datiran od 1000. do 1450. godine. Najstariji je neprekidno naseljeni pueblo u Americi.[4] UNESCO ga je dodao na popis svjetske baštine 1992. godine.[4]
Današnji Taos osnovali su Španjolci kad su osvajali Ameriku. Osnovan je oko 1615. kao Don Fernando de Taos. Odnosi Španjolaca i Indijanaca bili su dobri,[5] no nerazumno ponašanje encomenderosa dovelo je do indijanske pobune, pa su ubili svećenika i španjolske naseljenike i napustili naselje, a vratili su se tek 1661. godine.[6]1680. Taos se pridružio pobuni puebla. Španjolci su ponovo osvojili krajeve, a indijanski je otpor u ovom kraju skršen tek potkraj stoljeća, kad je 1696. guverner Diego de Vargas porazio Indijance u klancu Taos.[6] 1770-ih ovaj je kraj trpio od upada Komanča, sve dok meksički guverner pokrajine Santa Fe de Nuevo MéxicoJuan Bautista de Anza 1779. nije poveo uspješnu kaznenu ekspediciju i porazio Komanče.[7]
Meksiko je predao SAD teritorij Novog Meksika sporazumom Guadalupe Hidalgo 1848. nakon meksičko-američkog rata. Nakon što su SAD zauzele Novi Meksiko 1847., hispansko i indijansko stanovništvo u Taosu diglo je ustanak, znan kao pobuna u Taosu, u kojoj je ubijen novoimenovani američki guverner Charles Bent. Novi Meksiko postao je teritorijem SAD 1850. i saveznom državom 1912. godine.
Iz povijesnih se razloga istaknuta vije cijeli dan i noć, svakog dana na Taos Plazi. Korijeni tomu su iz američkog građanskog rata, kad su simpatizeri Konfederacije iz ovog kraja pokušali ukloniti zastavu. Časnik Unije Kit Carson gledao je obeshrabriti ove pokušaje time što je postavio stražu oko zastave 24 sata na dan.[8]
Kultura
U Taosu i okolici nalazi se više od dvadeset povijesnih građevina i znamenitosti, dio kojih je u Nacionalnom registru povijesnih mjesta.[9]
Gradovi partneri
- Xalisco, Meksiko
Poznate osobe
- Lynn Anderson, pjevač countryja i pop-glazbe
- Ross Anderson, skijaš[10]
- Charles Bent, prvi guverner teritorija Novog Meksika
- Oscar E. Berninghaus, umjetnik
- Emil Bisttram, umjetnik
- Larry Bell, kipar
- Ernest L. Blumenschein, utemeljitelj društva Taos Society of Artists
- Dorothy Brett, umjetnik
- Julia Cameron, autor djela The Artist's Way
- Kit Carson, istraživač i pogranični vojnik
- E. Irving Couse, umjetnik
- Judson Crews, pjesnik i izdavač
- Andrew Dasburg, umjetnik
- Ronald Davis, umjetnik
- James Doss, pisac
- W. Herbert Dunton, umjetnik
- Nicolai Fechin, umjetnik
- R. C. Gorman, umjetnik
- Dave Hahn, planinar
- E. Martin Hennings, umjetnik
- William Victor Higgins, umjetnik
- Dennis Hopper, glumac, redatelj, umjetnik
- Aldous Huxley, pisac
- Margaret Catherine Alice Hyson, misionar i učitelj u Ranchos de Taos, Novi Meksiko
- Gary Johnson, bivši guverner Novog Meksika[11]
- Brandie Knight, autor, filmski producent
- D. H. Lawrence, autor
- Mabel Dodge Luhan, mecena
- Agnes Martin, umjetnik
- John Márquez, političar
- Thomas "Doc" Martin, liječnik
- Antonio José Martínez, svećenik
- Robert Mirabal, indijanski flautist i izrađivač flauta iz Taos Puebla
- John Nichols, pisac djela The Milagro Beanfield War
- Bror Julius Olsson Nordfeldt, umjetnik
- Bert Geer Phillips, umjetnik
- Kenneth Price, keramičar
- Mike Reynolds, arhitekt (Earthship)
- Christian Ristow, umjetnik
- Julia Roberts, glumica
- Millicent Rogers, socijalit, modna ikona i skupljač umjetnina
- Julius Rolshoven, umjetnik
- Donald Rumsfeld, bivši tajnik ministarstva obrane SAD (povremeni stanovnik)
- Elizabeth Shepley Sergeant, novinar i pisac
- Joseph Henry Sharp, umjetnik
- Larry Torres, profesor stranih jezika
- Walter Ufer, umjetnik
- Danelle Umstead, skijaš paraolimpijac
- Harold Joe Waldrum, umjetnik
- Michael Walker, izrađivač noževa i kipar
- Fred Wendorf, profesor antropologije
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
Vanjske poveznice
|