Razlika između inačica stranice »Slavko Goldstein«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg|250px|mini|Slavko Goldstein]]
<!--'''Slavko Goldstein'''-->[[Datoteka:סלאבקו גולדשטיין.jpg|250px|mini|Slavko Goldstein]]
'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{cite web | url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 | title=Goldstein Slavko | first= | last= | work=Hrvatsko društvo pisaca | date= | language= | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>  
'''Slavko Goldstein''' ([[Sarajevo]], [[22. kolovoza]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[2017.]]<ref>[https://www.hina.hr/vijest/9586189 HINA] (pristupljeno 13. rujna 2017.)</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[scenarist]], knjižar, [[Leksikografija|leksikograf]] i povjesničar amater [[Židovi|židovske nacionalnosti]].<ref name="hdp">{{Citiranje web | url=http://web.archive.org/web/20120303021813/http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=182 | title=Goldstein Slavko | first= | last= | work=Hrvatsko društvo pisaca | date= | language= | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref>  


== Životopis ==
== Životopis ==
Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.  
Slavko Goldstein rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz [[Tuzla|Tuzle]], a djetinjstvo je proveo u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[ustaše]] su ubile njegova oca najvjerojatnije u [[Logor Jadovno|Logoru Jadovno]]<ref>''Deset mjeseci za život, dokumentarni film'', 2012.</ref>, a on je, zajedno s majkom i bratom [[Danijel Ivin|Danijelom]], pobjegao i pridružio se [[NOV|partizanima]].<ref>''Nedjeljom u 2'', 1. travnja 2012.</ref> Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje [[Izrael]]a i nekoliko je godina, s bratom, živio u [[kibuc]]u. U [[SFRJ|Jugoslaviju]] vratio se tijekom [[1950-ih]], u [[Zagreb]], gdje je studirao [[književnost]] i [[filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]<ref name="hdp"/>. Ubrzo je postao [[novinar]], radeći kao urednik ''[[Vjesnik]]a'' i ''Erasmusa''. Jedno vrijeme bio je i [[radio|radijski]] urednik, kao i urednik izdavačke kuće ''Stvarnost''. Bavio se i [[scenarist]]ičkim radom, pišući scenarije za filmove ''[[Signali nad gradom (1960.)|Signali nad gradom]]'' ([[1960.]]) i ''[[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]]'' ([[1977.]]; zajedno s [[Dušan Vukotić|Dušanom Vukotićem]]). Osnivač je izdavačkih kuća ''Liber'' i ''Novi liber''.  


Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{cite web | url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=2. siječnja 2000. | language= engleski | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{cite web | url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=15. rujna 2006. | format=PDF | accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>
Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, [[20. svibnja]] [[1989.]] godine osnovao je [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska|hrvatsku]] političku stranku, te je do [[1990.]] bio njezin predsjednik,<ref>{{Citiranje web | url=http://www.jweekly.com/article/full/12363/croatian-jews-hope-elections-will-end-area-s-isolation/ | title=Croatian Jews hope elections will end area’s isolation | first= | last= | work=Jweekly.com | date=2. siječnja 2000. | language= engleski | format= | accessdate=2. travnja 2010.}}</ref> kada ga je zamijenio [[Dražen Budiša]]. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom [[Ivo Goldstein|Ivom]], povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju [[Zagrebačka sinagoga|Zagrebačke sinagoge]].<ref>{{Citiranje web | url=http://www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C07%5C22%5C06A6.PDF | title=Sinagogu u Zagrebu gradit će obje općine | first=Gordan | last=Pandža | work=[[Vjesnik]] | date=15. rujna 2006. | format=PDF | accessdate=17. svibnja 2009.}}</ref> Tijekom [[1990-ih]] bio je otvoreni protivnik politike dra [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Godine [[2012.]] podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje [[hrvatski sabor|saborske]] komemoracije žrtava [[Križni put (1945.)|Križnog puta]] na [[Bleiburg]]u.<ref>''Otvoreno'', 10. travnja 2012.</ref>


== Stavovi ==
== Stavovi ==

Trenutačna izmjena od 07:53, 8. prosinca 2021.

Slavko Goldstein

Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.[1]), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.[2]

Životopis

Slavko Goldstein rođen je u Sarajevu 1928. godine, obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle, a djetinjstvo je proveo u Karlovcu, gdje mu je otac, Ivo Goldstein, bio ugledni trgovac knjigama. Početkom Drugoga svjetskoga rata, ustaše su ubile njegova oca najvjerojatnije u Logoru Jadovno[3], a on je, zajedno s majkom i bratom Danijelom, pobjegao i pridružio se partizanima.[4] Nakon završetka rata, sudjelovao je u borbi za uspostavljanje Izraela i nekoliko je godina, s bratom, živio u kibucu. U Jugoslaviju vratio se tijekom 1950-ih, u Zagreb, gdje je studirao književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu[2]. Ubrzo je postao novinar, radeći kao urednik Vjesnika i Erasmusa. Jedno vrijeme bio je i radijski urednik, kao i urednik izdavačke kuće Stvarnost. Bavio se i scenarističkim radom, pišući scenarije za filmove Signali nad gradom (1960.) i Akcija stadion (1977.; zajedno s Dušanom Vukotićem). Osnivač je izdavačkih kuća Liber i Novi liber.

Zajedno s bratom i još nekolicinom političara, 20. svibnja 1989. godine osnovao je HSLS, hrvatsku političku stranku, te je do 1990. bio njezin predsjednik,[5] kada ga je zamijenio Dražen Budiša. Jedno vrijeme je bio predsjednik zagrebačke Židovske općine i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a zajedno sa sinom Ivom, povjesničarom, zalaže se za rekonstrukciju Zagrebačke sinagoge.[6] Tijekom 1990-ih bio je otvoreni protivnik politike dra Franje Tuđmana. Godine 2012. podržao je inicijativu brata Danijela za ukidanje saborske komemoracije žrtava Križnog puta na Bleiburgu.[7]

Stavovi

  • Smatrao je kako je tijekom 1990-ih "ponovo prisustvovao građanskim ratovima"... i u knjizi "Priča o dva naroda" navodi zašto se jedna velika zemlja u istočnoj Europi raspala na ne manje od sedam beznačajnih državica".[8]

Djela

  • Okrug Karlovac 1941., Institut za historiju radničkog pokreta, Zagreb, 1965. (suautori Milan Bekić i Ivo Butković)
  • Reprinti i njihovo mjesto u izdavačkoj djelatnosti: referat na III Savjetovanju izdavača Jugoslavije u Portorožu 21.9.1974., Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1974.
  • Prijedlog 85: glas iz privrede, Scientia Yugoslavica, Zagreb, 1985.
  • Holokaust u Zagrebu, Novi Liber, Židovska općina Zagreb, Zagreb, 2001. (suautor Ivo Goldstein)
  • 1941.: godina koja se vraća, Novi Liber, Zagreb, 2007.
  • Jasenovac i Bleiburg nisu isto, Novi Liber, Zagreb, 2011. (suautor Ivo Goldstein)
  • Tito, Profil knjiga, Zagreb, 2015. (suautor Ivo Goldstein)
  • Jasenovac: tragika, mitomanija, istina, Fraktura, Zaprešić, 2016. (suautor Ivo Goldstein)

Nagrade

Dobio je brojne nagrade, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.[2]

Izvori

  1. ↑ HINA (pristupljeno 13. rujna 2017.)
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • ↑ Deset mjeseci za život, dokumentarni film, 2012.
  • ↑ Nedjeljom u 2, 1. travnja 2012.
  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    • ]]}},

  • ↑ {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}} (PDF),

  • ↑ Otvoreno, 10. travnja 2012.
  • ↑ (šp.) Ignacio Vidal-Folch, “Diga que soy yugoslavo”, elpais.com, 14. kolovoza 2014., pristupljeno 26. veljače 2016.
    • Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Slavko_Goldstein&oldid=365897"