Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Red njemačkog orla: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
 
Redak 38: Redak 38:


'''Red njemačkog orla''' ([[njemački]]: ''Verdienstorden vom Deutschen Adler'') bio je odlikovanje [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], uglavnom namijenjeno za inozemne diplomate. Red je osnovao [[Adolf Hitler]] 1. svibnja 1937.<ref name="AWM">
'''Red njemačkog orla''' ([[njemački]]: ''Verdienstorden vom Deutschen Adler'') bio je odlikovanje [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], uglavnom namijenjeno za inozemne diplomate. Red je osnovao [[Adolf Hitler]] 1. svibnja 1937.<ref name="AWM">
{{cite web
{{Citiranje web
| title      = AWM Collection Record: RELAWM30337A
| title      = AWM Collection Record: RELAWM30337A
| publisher  = Australian War Memorial
| publisher  = Australian War Memorial
Redak 50: Redak 50:
==Uvjet dobivanja==
==Uvjet dobivanja==
Red njemačkog orla bio je diplomatsko i počasno odlikovanje namijenjeno inozemcima, uglavnom diplomatima, koji su simpatizirali [[nacionalsocijalizam]]. Tri Nijemca su također bili nositelji ovoga reda, među njima [[Konstantin von Neurath]], koji je dobio posebni stupanj odlikovanja 20. travnja 1939., [[Joachim von Ribbentrop]] na dan kada je postao ministar vanjskih poslova Reicha i [[Heinrich Himmler]].<ref name="axhist1896">
Red njemačkog orla bio je diplomatsko i počasno odlikovanje namijenjeno inozemcima, uglavnom diplomatima, koji su simpatizirali [[nacionalsocijalizam]]. Tri Nijemca su također bili nositelji ovoga reda, među njima [[Konstantin von Neurath]], koji je dobio posebni stupanj odlikovanja 20. travnja 1939., [[Joachim von Ribbentrop]] na dan kada je postao ministar vanjskih poslova Reicha i [[Heinrich Himmler]].<ref name="axhist1896">
{{cite web
{{Citiranje web
| url        = http://www.axishistory.com/index.php?id=1896
| url        = http://www.axishistory.com/index.php?id=1896
| title      = Holders of the Grand Cross of the Order of the German Eagle in Gold
| title      = Holders of the Grand Cross of the Order of the German Eagle in Gold
Redak 129: Redak 129:
}}
}}
cited in
cited in
{{cite web
{{Citiranje web
| title = River Rouge, by Joe Cabadas
| title = River Rouge, by Joe Cabadas
| publisher = Google Book Search
| publisher = Google Book Search

Posljednja izmjena od 2. prosinac 2021. u 02:08

Red njemačkog orla
Osnovne informacije
Država Treći Reich
Dodjeljuje se
(nositelji)
stranci, diplomati
Status ukinuto
Stupnjevi (nakon 1943.)
  • Veliki križ reda njemačkog orla u zlatu
  • Veliki križ reda njemačkog orla
  • Red njemačkog orla 1. stupnja
  • Red njemačkog orla 2. stupnja
  • Red njemačkog orla 3. stupnja
  • Red njemačkog orla 4. stupnja
  • Red njemačkog orla 5. stupnja
  • Srebrna medalja za zasluge
  • Brončana medalja za zasluge
Statistike
Datum osnutka 1. svibnja 1937.
Ukupno odlikovanih nepoznat broj
Istaknuti nositelji Francisco Franco
Heinrich Himmler
Miklós Horthy
Carl Mannerheim
Joachim von Ribbentrop
Jozef Tiso

Red njemačkog orla (njemački: Verdienstorden vom Deutschen Adler) bio je odlikovanje Trećeg Reicha, uglavnom namijenjeno za inozemne diplomate. Red je osnovao Adolf Hitler 1. svibnja 1937.[1] Dodjeljivan je i pred pad Trećeg Reicha pred kraj Drugog svjetskog rata.

Uvjet dobivanja

Red njemačkog orla bio je diplomatsko i počasno odlikovanje namijenjeno inozemcima, uglavnom diplomatima, koji su simpatizirali nacionalsocijalizam. Tri Nijemca su također bili nositelji ovoga reda, među njima Konstantin von Neurath, koji je dobio posebni stupanj odlikovanja 20. travnja 1939., Joachim von Ribbentrop na dan kada je postao ministar vanjskih poslova Reicha i Heinrich Himmler.[2]

Izgled i stupnjevi

Križ je u obliku malteškog križa s orlovima koji nose svastiku u svakom kutu. Za vojno osoblje odlikovanje je imalo i prekrižene mačeve.[1] Križ je bio odvojen od 46 mm duge crvene vrpce s bijelom, crnom i bijelom prugom. Izgled i naziv odlikovanja je imitacija pruskoga Reda crnoga orla i Reda crvenoga orla.

Od 1937. do 1943. Red njemačkog orla imao je šest stupnjeva:[2]

  1. Veliki križ reda njemačkog orla (Grosskreuz des Deutschen Adlerordens)
  2. Red njemačkog orla sa zvijezdom (Deutscher Adlerorden mit Stern)
  3. Red njemačkog orla 1. stupnja (Deutscher Adlerorden, Erste Stufe)
  4. Red njemačkog orla 2. stupnja (Deutscher Adlerorden, Zweite Stufe)
  5. Red njemačkog orla 3. stupnja (Deutscher Adlerorden, Dritte Stufe)
  6. Njemačka medalja za zasluge (Deutsche Verdienstmedaille)

Jedinstveni Veliki križ reda njemačkog orla s dijamantima (Grosskreuz des Deutschen Adlerordens in Gold und Brillanten) dobio je Benito Mussolini 25. rujna 1937.[2]

27. prosinca 1943. Red je raspoređen u devet stupnjeva:[2]

  1. Veliki križ reda njemačkog orla u zlatu (Goldenes Grosskreuz des Deutschen Adlerordens)
  2. Veliki križ reda njemačkog orla (Grosskreuz des Deutschen Adlerordens)
  3. Red njemačkog orla 1. stupnja (Deutscher Adlerorden, Erste Stufe)
  4. Red njemačkog orla 2. stupnja (Deutscher Adlerorden, Zweite Stufe)
  5. Red njemačkog orla 3. stupnja (Deutscher Adlerorden, Dritte Stufe)
  6. Red njemačkog orla 4. stupnja (Deutscher Adlerorden, Vierte Stufe)
  7. Red njemačkog orla 5. stupnja (Deutscher Adlerorden, Fünfte Stufe)
  8. Srebrna medalja za zasluge (Silberne Verdienstmedaille)
  9. Brončana medalja za zasluge (Bronzene Verdienstmedaille)

Nositelji odlikovanja

Veliki križ reda njemačkog orla s dijamantima

Veliki križ reda njemačkog orla u zlatu

Ovaj stupanj dodijeljen je četrnaest puta, a nositelji ovog stupnja su:

Ostali stupnjevi

Nepoznat broj odlikovanih, a među poznatijima su:.

Izvori

  1. 1,0 1,1 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

]]}},

  • 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},
  • ]]}},

  • Geoffrey G. Jones, Adrian Brown, "Thomas J. Watson, IBM and Nazi Germany", Harvard Business School Case 9-807-133, listopad 2010
  • Cabadas, Joe (2004.). River Rouge. MotorBooks/MBI Publishing Company. str. 75. ISBN 9780760317082  cited in {{
    1. if:
    ||
    Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
    |Citiranje web},

    ]]}},

  • Želimir B. Juričić, Ivo Andrić u Berlinu 1939. – 41., prev. Ivo Šoljan, Svjetlost, Sarajevo, 1989., ISBN 86-01-01524-7, str. 56.