Mate Maras: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
Redak 28: Redak 28:
==Život i rad==
==Život i rad==


Rodio se u selu [[Studenci (Lovreć)|Studenci]] u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]]. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo [[sonet]]e [[Giuseppe Gioachino Belli|Giuseppea Gioachina Bellija]], koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.<ref name="Vijenac">{{Citiraj web|url=http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/|title=Roman postmoderne asocijativnosti|publisher=Vijenac|date=2014}}</ref>
Rodio se u selu [[Studenci (Lovreć)|Studenci]] u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]]. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo [[sonet]]e [[Giuseppe Gioachino Belli|Giuseppea Gioachina Bellija]], koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.<ref name="Vijenac">{{Citiranje weba|url=http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/|title=Roman postmoderne asocijativnosti|publisher=Vijenac|date=2014}}</ref>


U [[Zagreb]]u je diplomirao [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]]. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u [[Pariz]]u i [[Washington, DC|Washington]]u.<ref>{{Citiraj web|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331|title=Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom|publisher=TPortal|date=1 April 2016}}</ref>
U [[Zagreb]]u je diplomirao [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]]. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u [[Pariz]]u i [[Washington, DC|Washington]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331|title=Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom|publisher=TPortal|date=1 April 2016}}</ref>


Prevodi književna djela ponajviše s [[engleski jezik|engleskoga]], [[talijanski jezik|talijanskoga]] i [[francuski jezik|francuskoga]] jezika.  
Prevodi književna djela ponajviše s [[engleski jezik|engleskoga]], [[talijanski jezik|talijanskoga]] i [[francuski jezik|francuskoga]] jezika.  
Redak 44: Redak 44:
[[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca]] dodijelilo mu je [[2014.]] nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.<ref>[http://www.vecernji.hr/knjige/prevoditelj-mate-maras-nagraden-za-zivotno-djelo-964503 Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. ], pristupljeno 3. listopada 2014.</ref>  
[[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca]] dodijelilo mu je [[2014.]] nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.<ref>[http://www.vecernji.hr/knjige/prevoditelj-mate-maras-nagraden-za-zivotno-djelo-964503 Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. ], pristupljeno 3. listopada 2014.</ref>  


Dobio je [[počasni doktorat]] [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskog fakulteta u Splitu]] 2017. godine.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/|title=Obilježen Dan Sveučilišta Split|publisher=Nacional|date=16 June 2017}}</ref>
Dobio je [[počasni doktorat]] [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskog fakulteta u Splitu]] 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/|title=Obilježen Dan Sveučilišta Split|publisher=Nacional|date=16 June 2017}}</ref>


===Vlastita djela===
===Vlastita djela===


Objavio je zbirku pjesama ''Kasna berba'' 2005. godine.<ref>{{Citiraj web |url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx |title = Mate Maras Presented His Book ''A Late Vintage'' |publisher = Index |date = 15 December 2005 |accessdate = 20 January 2016}}</ref> Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu ''[[Grgur Ninski]]'', objavljenu 2013.<ref>{{Citiraj web|url=https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/|title=Mate Maras|publisher=Globus|date=14 October 2014}}</ref>
Objavio je zbirku pjesama ''Kasna berba'' 2005. godine.<ref>{{Citiranje weba |url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx |title = Mate Maras Presented His Book ''A Late Vintage'' |publisher = Index |date = 15 December 2005 |accessdate = 20 January 2016}}</ref> Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu ''[[Grgur Ninski]]'', objavljenu 2013.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/|title=Mate Maras|publisher=Globus|date=14 October 2014}}</ref>


Napisao je roman o ocu emigrantu ''Pisma od smrti'' (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".<ref>{{Citiraj web |url = http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ |title = Protagonist i njegov biograf |publisher = Matica hrvatska |date = 30 May 2013 |accessdate = 20 January 2016}}</ref><ref>{{Citiraj web |url = http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 |title = Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz] |publisher = [[Croatian Academy of Sciences and Arts|HAZU]] |date = 2014 |accessdate = 19 February 2016}}</ref> Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je ''Pisma od života''.<ref name="Vijenac" />
Napisao je roman o ocu emigrantu ''Pisma od smrti'' (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".<ref>{{Citiranje weba |url = http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ |title = Protagonist i njegov biograf |publisher = Matica hrvatska |date = 30 May 2013 |accessdate = 20 January 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url = http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 |title = Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz] |publisher = [[Croatian Academy of Sciences and Arts|HAZU]] |date = 2014 |accessdate = 19 February 2016}}</ref> Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je ''Pisma od života''.<ref name="Vijenac" />


Sastavio je prvi ''[[Rimarij]] [[hrvatski|hrvatskoga]] jezika''.<ref>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=srokovni+rje%C4%8Dnik Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86] (pristupljeno 12. studenog 2017.)</ref>  
Sastavio je prvi ''[[Rimarij]] [[hrvatski|hrvatskoga]] jezika''.<ref>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=srokovni+rje%C4%8Dnik Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86] (pristupljeno 12. studenog 2017.)</ref>  
Redak 110: Redak 110:
* Nagrada [[Iso Velikanović]] 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
* Nagrada [[Iso Velikanović]] 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
* [[Nagrada Petar Brečić]] 2008. za prijevod Shakespearea
* [[Nagrada Petar Brečić]] 2008. za prijevod Shakespearea
* Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus<ref>{{Citiraj web|url=http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484|title=Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini|publisher=Službena stranica Grada Zagreba}}</ref>
* Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484|title=Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini|publisher=Službena stranica Grada Zagreba}}</ref>
* Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i [[Geo Bogza|Gea Bogze]].<ref>{{Citiraj web|url=http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/|title=Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu|publisher=Vijenac|date=16 April 2015}}</ref>
* Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i [[Geo Bogza|Gea Bogze]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/|title=Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu|publisher=Vijenac|date=16 April 2015}}</ref>
* "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod ''Izgubljenog raja''<ref>{{Citiraj web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html|title=Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.|publisher=Dnevnik|date=14 December 2014}}</ref>
* "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod ''Izgubljenog raja''<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html|title=Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.|publisher=Dnevnik|date=14 December 2014}}</ref>
* Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
* Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
* Nagrada ''Lauro Dantesco'' za prijevod Dantea.<ref>{{Citiraj web|url=http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html|title=Preslikavanje ili funkcija|publisher=Oris|date=10 December 2015}}</ref>
* Nagrada ''Lauro Dantesco'' za prijevod Dantea.<ref>{{Citiranje weba|url=http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html|title=Preslikavanje ili funkcija|publisher=Oris|date=10 December 2015}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:43

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Mate Maras (Studenci kod Imotskoga, 2. travnja 1939.), hrvatski prevoditelj i pjesnik. Prevodi s engleskoga, talijanskoga, francuskoga i rumunjskoga jezika, a osobito se istaknuo prijevodom cjelokupnog opusa Williama Shakespearea. Objavio je prvi rimarij hrvatskoga jezika. Za prijevod Gargantue i Pantagruela dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.[1]

Život i rad

Rodio se u selu Studenci u Imotskoj krajini. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo sonete Giuseppea Gioachina Bellija, koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.[2]

U Zagrebu je diplomirao matematiku i fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice Matice hrvatske. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u Parizu i Washingtonu.[3]

Prevodi književna djela ponajviše s engleskoga, talijanskoga i francuskoga jezika.

Prvi je na hrvatski preveo sabrana djela Williama Shakespearea - 38 drama, sonete i druge pjesme. Glavna novost u odnosu na dosadašnje prijevode engleskog barda jest u metodi prevođenja stihova. Naime, Maras se ne drži pravila o istom broju slogova u svakom stihu, kao što se dosad radilo, nego nastoji da svaki stih ima pet "naglašenih mjesta", zapravo pet relevantnih informacija. Time se postiže vrlo tečan i prirodan jezik.

Za prijevod Gospođe Dalloway dobio je nagradu Društva književnih prevoditelja, a za prijevod Rabelaisa dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.

Za svoje prijevode Shakespeareovih djela dobio je 2007. nagradu Iso Velikanović, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevođenja.[4]

2008. dobitnik je Nagrade "Petar Brečić", koje dodjeljuju HRT - Hrvatski radio i Školska knjiga, za prijevod Sabranih djela Williama Shakespearea.[5]

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca dodijelilo mu je 2014. nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.[6]

Dobio je počasni doktorat Filozofskog fakulteta u Splitu 2017. godine.[7]

Vlastita djela

Objavio je zbirku pjesama Kasna berba 2005. godine.[8] Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu Grgur Ninski, objavljenu 2013.[9]

Napisao je roman o ocu emigrantu Pisma od smrti (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".[10][11] Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je Pisma od života.[2]

Sastavio je prvi Rimarij hrvatskoga jezika.[12]

Izbor iz bibliografije prijevoda

S engleskoga

  • William Shakespeare, Sabrana djela. Izdana u četiri sveska: Historije, Tragedije, Komedije i Romance. Zagreb, 2006-2008. (u tisku)
  • Walter Scott, Ivanhoe, Zagreb, 1987., 2000., 2004.
  • Thomas de Quincey, Ispovijesti jednog uživatelja opija, Zagreb, 1987., Koprivnica, 2003.
  • Rudyard Kipling, Knjige o džungli, Zagreb, 2004.
  • Virginia Woolf, Gospođa Dalloway, Zagreb, 1981.
  • Doris Lessing, Zlatna bilježnica, Zagreb, 1983.; Kako sam preživjela, Zagreb, 1985.

S američkoga engleskoga

Sa staroengleskoga

  • Beowulf, Zagreb, 2001.

S francuskoga

Sa starofrancuskoga

S makedonskoga

S provansalskoga

  • Trubadurska lirika, Zagreb, 2004. (u časopisu Književna smotra)

S rumunjskoga

  • Mihai Eminescu, Večernja zvijezda, Zagreb, 1995.
  • Geo Bogza, Pjesma o pobuni, ljubavi i smrti; Ioana Maria, Zagreb, 1979. (u časopisu Forum)

S talijanskoga

Nagrade

  • Velika nagrada Francuske akademije za prijevod Gargantue i Pantagruela
  • Nagrada Iso Velikanović 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
  • Nagrada Petar Brečić 2008. za prijevod Shakespearea
  • Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus[13]
  • Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i Gea Bogze.[14]
  • "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod Izgubljenog raja[15]
  • Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
  • Nagrada Lauro Dantesco za prijevod Dantea.[16]

Izvori

  1. LZMK, Hrvatska enciklopedija: Maras, Mate (pristupljeno 12. studenog 2017.)
  2. 2,0 2,1 "Roman postmoderne asocijativnosti". Vijenac. 2014. http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/ 
  3. "Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom". TPortal. 1. travanj 2016.. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331 
  4. Ministarstvo kulture, Nagrada Iso Velikanović (pristupljeno 12. studenog 2017.)
  5. Nagrade "Petar Brečić" Hrovatu i Marasu
  6. Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. , pristupljeno 3. listopada 2014.
  7. "Obilježen Dan Sveučilišta Split". Nacional. 16. lipanj 2017.. http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/ 
  8. "Mate Maras Presented His Book A Late Vintage". Index. 15. prosinac 2005.. http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx Pristupljeno 20. siječanj 2016. 
  9. "Mate Maras". Globus. 14. listopad 2014.. https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/ 
  10. "Protagonist i njegov biograf". Matica hrvatska. 30. svibanj 2013.. http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ Pristupljeno 20. siječanj 2016. 
  11. "Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz"]. HAZU. 2014. http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 Pristupljeno 19. veljača 2016. 
  12. Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86 (pristupljeno 12. studenog 2017.)
  13. "Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini". Službena stranica Grada Zagreba. http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484 
  14. "Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu". Vijenac. 16. travanj 2015.. http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/ 
  15. "Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.". Dnevnik. 14. prosinac 2014.. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html 
  16. "Preslikavanje ili funkcija". Oris. 10. prosinac 2015.. http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html 

Vanjske poveznice