Masada: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 08:41

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Masada (hebrejski: מצדה, Mecada; od מצודה, Mecuda što znači "utvrda") je arheološki lokalitet antičke palače i utvrda na vrhu stijene u južnom Izraelu, na rubu Judejske pustinje iznad Mrtvog mora; oko 20 km istočno od Arada. Najpoznatija je po događaju tijekom Prvog judejsko-rimskog rata kada su zbog opsade Rimljana pobunjenici Sikari u Masadi počinili masovno samoubojstvo 73. godine.

Masada je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".^[1] Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u klasičnom rimskom stilu na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja Heroda I. Velikog (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.

Masada je zajedno sa svojom okolicom postala nacionalni park još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa žičarom koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.

Izvori

↑ "Masada". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1040 Pristupljeno 25. travnja 2011.

Vanjske poveznice

Fotografije iskopina kod Yadina
MASADA - činjenice i legende - dokumentarac Hebrejskog sveučilišta (video) (engl.)
Nachman Ben-Yehooda o stvaranju Mita o Masadi

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Masada

[1] "Masada". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1040 Pristupljeno 25. travnja 2011.

[1]

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 [[Datoteka:Map of Masada.svg|mini|lijevo|500px|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.
 ]]
-Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{Citiraj web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 |title=Masada |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.
+Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 |title=Masada |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.
 Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.