Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Obična žućica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
Redak 19: Redak 19:
| karta_raspon =
| karta_raspon =
}}
}}
'''Obična žućica''' (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cytisus scoparius'') je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]]. <ref name="flora">{{cite web|url=http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK=|title=Flora Europaea Search Results|website=Rbg-web2.rbge.org.uk|accessdate=15 August 2018}}</ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s [[Forzicija|Forzicijom]].
'''Obična žućica''' (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cytisus scoparius'') je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]]. <ref name="flora">{{Citiraj web|url=http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK=|title=Flora Europaea Search Results|website=Rbg-web2.rbge.org.uk|accessdate=15 August 2018}}</ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s [[Forzicija|Forzicijom]].
Vrsta je prilagođena [[Mediteran|Mediteranu]] i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref><ref name="vedel">{{Citiranje knjige|author1=H. Vedel |author2=J. Lange |year=1960 |title=Trees and Bushes |publisher=Metheun |location=London}}</ref><ref name="bean">{{Citiranje knjige |author=W. J. Bean |year=1970 |title=Trees and Shrubs Hardy in the British Isles |publisher=John Murray |location=London |isbn=0-7195-1790-7}}</ref> ''Cytisus&nbsp;scoparius'' sadrži [[Otrov|otrovne]] [[Alkaloidi|alkaloide]] koji opterćuju [[srce]] i [[živčani sustav]].<ref name="plants of the Pacific Northwest coast">{{Citiranje knjige |author1=Jim Pojar |author2=A. MacKinnon |author3=Paul B. Alaback |year=1994 |title=Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska |location=Redmond, WA |publisher=Lone Pine}}</ref>
Vrsta je prilagođena [[Mediteran|Mediteranu]] i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref><ref name="vedel">{{Citiranje knjige|author1=H. Vedel |author2=J. Lange |year=1960 |title=Trees and Bushes |publisher=Metheun |location=London}}</ref><ref name="bean">{{Citiranje knjige |author=W. J. Bean |year=1970 |title=Trees and Shrubs Hardy in the British Isles |publisher=John Murray |location=London |isbn=0-7195-1790-7}}</ref> ''Cytisus&nbsp;scoparius'' sadrži [[Otrov|otrovne]] [[Alkaloidi|alkaloide]] koji opterćuju [[srce]] i [[živčani sustav]].<ref name="plants of the Pacific Northwest coast">{{Citiranje knjige |author1=Jim Pojar |author2=A. MacKinnon |author3=Paul B. Alaback |year=1994 |title=Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska |location=Redmond, WA |publisher=Lone Pine}}</ref>


Redak 26: Redak 26:


==Distribucija i razvoj==
==Distribucija i razvoj==
''C. scoparius'' se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref> Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) <ref>{{cite web|url=http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom|title=Broom|website=Dpipwe.tas.gov.au|accessdate=15 August 2018}}</ref> postala je [[invazivna vrsta]] na livadama, i ostalim staništima.<ref name="usda">{{cite web |url=http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |title=Species Profile – Scotch Broom (''Cytisus scoparius'' (L.)) |publisher=National Invasive Species Information Center, [[United States National Agricultural Library]] |accessdate=October 9, 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726141225/http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |archivedate=July 26, 2013 |deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Ashfaq Ahmed Zarri |author2=Asad R. Rahmani |author3=Mark J. Behan |year=2006 |title=Habitat modifications by Scotch broom ''Cytisus scoparius'' invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India |journal=[[Journal of the Bombay Natural History Society]] |volume=103 |issue=2–3 |pages=356–365}}</ref>
''C. scoparius'' se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref> Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) <ref>{{Citiraj web|url=http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom|title=Broom|website=Dpipwe.tas.gov.au|accessdate=15 August 2018}}</ref> postala je [[invazivna vrsta]] na livadama, i ostalim staništima.<ref name="usda">{{Citiraj web |url=http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |title=Species Profile – Scotch Broom (''Cytisus scoparius'' (L.)) |publisher=National Invasive Species Information Center, [[United States National Agricultural Library]] |accessdate=October 9, 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726141225/http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |archivedate=July 26, 2013 |deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Ashfaq Ahmed Zarri |author2=Asad R. Rahmani |author3=Mark J. Behan |year=2006 |title=Habitat modifications by Scotch broom ''Cytisus scoparius'' invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India |journal=[[Journal of the Bombay Natural History Society]] |volume=103 |issue=2–3 |pages=356–365}}</ref>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}

Inačica od 1. prosinac 2021. u 03:20

Lua error in Modul:Naslov_u_kurzivu at line 270: attempt to call field 'getArgs' (a nil value).

Obična žućica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Rod: Cytisus
Vrsta: C. scoparius
Dvojno ime
Cytisus scoparius
(L.)Link

Obična žućica (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, lat. Cytisus scoparius) je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj Europi. [1] Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s Forzicijom. Vrsta je prilagođena Mediteranu i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.[2][3][4] Cytisus scoparius sadrži otrovne alkaloide koji opterćuju srce i živčani sustav.[5]

Opis

Izrasline Cytisus scoparius obično narastu od 1m do 3m visoke, rijetko do 4m, s glavnim stablom do 5 cm debljine, rijetko 10 cm debljine. Grmovi imaju zelene izdanke s malim tro-latičnim listovima duljine 5-15 mm, koji otpadaju u vrijeme zrelosti (engl. deciduous). U proljeće i ljeto prepuni su zlatno-žutih cvjetova 20-30 mm od vrha do dna, i 15-20 mm široki. Cvjetanje se odvija nakon 50-80 GDD (engl. growing degree days - je heuristička mjera akumulirane toplinske energije, koju koriste vrtlari, cvjećari, i farmeri da predvide razvoj biljaka i životinja do trenutka cvjetanja, do trenutka izvaljivanja insekata, te sazrjevanja usjeva).

Distribucija i razvoj

C. scoparius se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.[2] Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) [6] postala je invazivna vrsta na livadama, i ostalim staništima.[7][8]

Izvori

  1. Predložak:Citiraj web
  2. 2,0 2,1
    • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
  3. • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
  4. • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
  5. • Nedostaje obavezni parametar: url
    • Parametar location nije dopušten u klasi web
    • Parametar author3 nije dopušten u klasi web
  6. Predložak:Citiraj web
  7. Predložak:Citiraj web
  8. Ashfaq Ahmed Zarri; Asad R. Rahmani; Mark J. Behan (2006). "Habitat modifications by Scotch broom Cytisus scoparius invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India". Journal of the Bombay Natural History Society 103 (2–3): 356–365 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: scoparius Obična žućica
Logotip Wikivrsta
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Cytisus scoparius