Obična dunja

Obična dunja
Dunjini plodovi
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Rosales
Porodica:	Rosaceae
Potporodica:	Amygdaloideae
Tribus:	Maleae
Rod:	Cydonia Mill.
Vrsta:	C. oblonga
Dvojno ime
Cydonia oblonga Mill.

Obična dunja (dunja, lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), porodica Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia na sjeverozapadu otoka Krete. U Armeniji i Iranu dunja se može naći u prirodi.

Opis

Ilustracija

Stablo dunje je 4 do 6 m visoko drvo koje se može naći u Aziji i Europi. Cvjeta u svibnju i lipnju i ima bijele do ružičaste cvjetove. Latice cvjetova su duge između 2 i 5 cm. Pošto bolje uspijeva u toplijim predjelima, kultivira se najčešće u vinogradarskom okruženju.

Plod dunje je sličan plodu jabuke ili kruške (odakle i potječu dvije sorte dunje; jabukolika i kruškolika). Od dunja je moguća priprema kompota, želea, kao i sokova.

Dunje se često sade u podnožjima stabla kruške i drugih visokih voćnih stabala i rađaju nakon 4 do 8 godina. Razmnožavanje putem pelcera i križanjem uspijeva samo ponekad.

Plod dunje sadrži veoma mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, pektin i druge organske i anorganske kiseline. Sjeme dunje sadrži različite sluzi, ulja kao i otrovni cijanid glikozid.

Simbolika

Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti.

U antičkim legendama, dunjom su bogovi određivali sudbine. Ona je bila plod Afrodite i Geje. Paris ju je, po obećanju lijepe Helene, predao Afroditi kao najljepšoj od svih boginja.

Sastav i uporaba

Ima oko 20% sluzi, pektina, oko 8% raznih šećera, oko 1% jabučne kiseline, 15% masnog ulja, amigdalina (0,5%) emulzina, protida i tanina.

Upotrebljava se kao sluzavo sredstvo za izradu emulzija i mikstura protiv kašlja, kao voda za obloge, protiv opekotina, za kozmetiku i u industriji. Danas se bez razloga rabi mnogo manje nego ranije. Grci i Rimljani dunju cijenili su kao blago sredstvo protiv proljeva (zbog količine tanina i sluzi). Ako se za izradu sluzi rabi zdrobljeno sjeme, u njemu može biti toliko cijanovodične kiseline, da se mogu pojaviti i slučajevi trovanja. Zato sluz treba pripravljati od cijelog sjemena, ako se ne želi istovremeno djelovanje sluzi i cijanovodonične kiseline.

U industrijskim se zemljama dunjino sjeme sve više upotrebljava.

Proizvodnja

Proizvodnja dunja u 2012. godini

Deset najvećih proizvođača u 2012.
Država	Proizvodnja (u tonama)
Turska	135.406
NR Kina	125.000
Uzbekistan	80.000
Maroko	46.000
Iran	36.500
Argentina	27.500
Azerbajdžan	27.140
Španjolska	14.000
Srbija	10.795
Alžir	10.516
Svijet	596.532
Izvor: UN FAOSTAT