Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mate Maras: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
Redak 28: Redak 28:
==Život i rad==
==Život i rad==


Rodio se u selu [[Studenci (Lovreć)|Studenci]] u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]]. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo [[sonet]]e [[Giuseppe Gioachino Belli|Giuseppea Gioachina Bellija]], koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.<ref name="Vijenac">{{cite web|url=http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/|title=Roman postmoderne asocijativnosti|publisher=Vijenac|date=2014}}</ref>
Rodio se u selu [[Studenci (Lovreć)|Studenci]] u [[Imotska krajina|Imotskoj krajini]]. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo [[sonet]]e [[Giuseppe Gioachino Belli|Giuseppea Gioachina Bellija]], koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.<ref name="Vijenac">{{Citiraj web|url=http://www.matica.hr/kolo/424/roman-postmoderne-asocijativnosti-23651/|title=Roman postmoderne asocijativnosti|publisher=Vijenac|date=2014}}</ref>


U [[Zagreb]]u je diplomirao [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]]. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u [[Pariz]]u i [[Washington, DC|Washington]]u.<ref>{{cite web|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331|title=Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom|publisher=TPortal|date=1 April 2016}}</ref>
U [[Zagreb]]u je diplomirao [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]]. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u [[Pariz]]u i [[Washington, DC|Washington]]u.<ref>{{Citiraj web|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-zasto-frustrirani-biografi-shakespearea-zovu-nasim-suvremenikom-20160331|title=Evo zašto frustrirani biografi Shakespearea zovu našim suvremenikom|publisher=TPortal|date=1 April 2016}}</ref>


Prevodi književna djela ponajviše s [[engleski jezik|engleskoga]], [[talijanski jezik|talijanskoga]] i [[francuski jezik|francuskoga]] jezika.  
Prevodi književna djela ponajviše s [[engleski jezik|engleskoga]], [[talijanski jezik|talijanskoga]] i [[francuski jezik|francuskoga]] jezika.  
Redak 44: Redak 44:
[[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca]] dodijelilo mu je [[2014.]] nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.<ref>[http://www.vecernji.hr/knjige/prevoditelj-mate-maras-nagraden-za-zivotno-djelo-964503 Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. ], pristupljeno 3. listopada 2014.</ref>  
[[Društvo hrvatskih književnih prevodilaca]] dodijelilo mu je [[2014.]] nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.<ref>[http://www.vecernji.hr/knjige/prevoditelj-mate-maras-nagraden-za-zivotno-djelo-964503 Denis Derk, Prevoditelj Mate Maras nagrađen za životno djelo, Večernji list, Zagreb, 1. listopada 2014. ], pristupljeno 3. listopada 2014.</ref>  


Dobio je [[počasni doktorat]] [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskog fakulteta u Splitu]] 2017. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/|title=Obilježen Dan Sveučilišta Split|publisher=Nacional|date=16 June 2017}}</ref>
Dobio je [[počasni doktorat]] [[Filozofski fakultet u Splitu|Filozofskog fakulteta u Splitu]] 2017. godine.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.nacional.hr/obiljezen-dan-sveucilista-split/|title=Obilježen Dan Sveučilišta Split|publisher=Nacional|date=16 June 2017}}</ref>


===Vlastita djela===
===Vlastita djela===


Objavio je zbirku pjesama ''Kasna berba'' 2005. godine.<ref>{{cite web |url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx |title = Mate Maras Presented His Book ''A Late Vintage'' |publisher = Index |date = 15 December 2005 |accessdate = 20 January 2016}}</ref> Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu ''[[Grgur Ninski]]'', objavljenu 2013.<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/|title=Mate Maras|publisher=Globus|date=14 October 2014}}</ref>
Objavio je zbirku pjesama ''Kasna berba'' 2005. godine.<ref>{{Citiraj web |url = http://www.index.hr/vijesti/clanak/predstavljena-knjiga-mate-maras-kasna-berba/296812.aspx |title = Mate Maras Presented His Book ''A Late Vintage'' |publisher = Index |date = 15 December 2005 |accessdate = 20 January 2016}}</ref> Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu ''[[Grgur Ninski]]'', objavljenu 2013.<ref>{{Citiraj web|url=https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/mate-maras/4077234/|title=Mate Maras|publisher=Globus|date=14 October 2014}}</ref>


Napisao je roman o ocu emigrantu ''Pisma od smrti'' (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".<ref>{{cite web |url = http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ |title = Protagonist i njegov biograf |publisher = Matica hrvatska |date = 30 May 2013 |accessdate = 20 January 2016}}</ref><ref>{{cite web |url = http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 |title = Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz] |publisher = [[Croatian Academy of Sciences and Arts|HAZU]] |date = 2014 |accessdate = 19 February 2016}}</ref> Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je ''Pisma od života''.<ref name="Vijenac" />
Napisao je roman o ocu emigrantu ''Pisma od smrti'' (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".<ref>{{Citiraj web |url = http://www.matica.hr/vijenac/502/Protagonist%20i%20njegov%20biograf/ |title = Protagonist i njegov biograf |publisher = Matica hrvatska |date = 30 May 2013 |accessdate = 20 January 2016}}</ref><ref>{{Citiraj web |url = http://dizbi.hazu.hr/?object=info&id=28818 |title = Kapitalna mentalistička priča : Mate Maras: Pisma od smrti, Ex libris, Zagreb, 2013. : [prikaz] |publisher = [[Croatian Academy of Sciences and Arts|HAZU]] |date = 2014 |accessdate = 19 February 2016}}</ref> Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je ''Pisma od života''.<ref name="Vijenac" />


Sastavio je prvi ''[[Rimarij]] [[hrvatski|hrvatskoga]] jezika''.<ref>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=srokovni+rje%C4%8Dnik Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86] (pristupljeno 12. studenog 2017.)</ref>  
Sastavio je prvi ''[[Rimarij]] [[hrvatski|hrvatskoga]] jezika''.<ref>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=srokovni+rje%C4%8Dnik Mate Maras: Srokovni rječnik hrvatskoga jezika, Filologija vol. 22-23, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1994. str.81-86] (pristupljeno 12. studenog 2017.)</ref>  
Redak 110: Redak 110:
* Nagrada [[Iso Velikanović]] 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
* Nagrada [[Iso Velikanović]] 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
* [[Nagrada Petar Brečić]] 2008. za prijevod Shakespearea
* [[Nagrada Petar Brečić]] 2008. za prijevod Shakespearea
* Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus<ref>{{cite web|url=http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484|title=Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini|publisher=Službena stranica Grada Zagreba}}</ref>
* Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus<ref>{{Citiraj web|url=http://www.zagreb.hr/en/u-2009-godini/11484|title=Nagrada Grada Zagreba u 2009. godini|publisher=Službena stranica Grada Zagreba}}</ref>
* Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i [[Geo Bogza|Gea Bogze]].<ref>{{cite web|url=http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/|title=Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu|publisher=Vijenac|date=16 April 2015}}</ref>
* Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i [[Geo Bogza|Gea Bogze]].<ref>{{Citiraj web|url=http://www.matica.hr/vijenac/551/najveci-rumunjski-pjesnik-prvi-put-u-hrvatskom-prijevodu-24421/|title=Najveći rumunjski pjesnik prvi put u hrvatskom prijevodu|publisher=Vijenac|date=16 April 2015}}</ref>
* "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod ''Izgubljenog raja''<ref>{{cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html|title=Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.|publisher=Dnevnik|date=14 December 2014}}</ref>
* "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod ''Izgubljenog raja''<ref>{{Citiraj web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dodijeljene-knjizevne-nagrade-kiklop-za-2014---364762.html|title=Dodijeljene književne nagrade Kiklop za 2014.|publisher=Dnevnik|date=14 December 2014}}</ref>
* Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
* Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
* Nagrada ''Lauro Dantesco'' za prijevod Dantea.<ref>{{cite web|url=http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html|title=Preslikavanje ili funkcija|publisher=Oris|date=10 December 2015}}</ref>
* Nagrada ''Lauro Dantesco'' za prijevod Dantea.<ref>{{Citiraj web|url=http://oris.hr/hr/casopis/clanak/preslikavanje-ili-funkcija,3388.html|title=Preslikavanje ili funkcija|publisher=Oris|date=10 December 2015}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:35

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Mate Maras (Studenci kod Imotskoga, 2. travnja 1939.), hrvatski prevoditelj i pjesnik. Prevodi s engleskoga, talijanskoga, francuskoga i rumunjskoga jezika, a osobito se istaknuo prijevodom cjelokupnog opusa Williama Shakespearea. Objavio je prvi rimarij hrvatskoga jezika. Za prijevod Gargantue i Pantagruela dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.[1]

Život i rad

Rodio se u selu Studenci u Imotskoj krajini. Njegova majka Ruža bila je pučka pjesnikinja. Na studenačko narječje Maras je poslije preveo sonete Giuseppea Gioachina Bellija, koji su izvorno bili napisani na rimskom dijalektu.[2]

U Zagrebu je diplomirao matematiku i fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Radio je kao srednjoškolski profesor, urednik u nakladničkim kućama i glavni urednik Trećeg programa Hrvatskog radija, te kao tajnik središnjice Matice hrvatske. Sedam godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji kao kulturni ataše u Parizu i Washingtonu.[3]

Prevodi književna djela ponajviše s engleskoga, talijanskoga i francuskoga jezika.

Prvi je na hrvatski preveo sabrana djela Williama Shakespearea - 38 drama, sonete i druge pjesme. Glavna novost u odnosu na dosadašnje prijevode engleskog barda jest u metodi prevođenja stihova. Naime, Maras se ne drži pravila o istom broju slogova u svakom stihu, kao što se dosad radilo, nego nastoji da svaki stih ima pet "naglašenih mjesta", zapravo pet relevantnih informacija. Time se postiže vrlo tečan i prirodan jezik.

Za prijevod Gospođe Dalloway dobio je nagradu Društva književnih prevoditelja, a za prijevod Rabelaisa dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.

Za svoje prijevode Shakespeareovih djela dobio je 2007. nagradu Iso Velikanović, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevođenja.[4]

2008. dobitnik je Nagrade "Petar Brečić", koje dodjeljuju HRT - Hrvatski radio i Školska knjiga, za prijevod Sabranih djela Williama Shakespearea.[5]

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca dodijelilo mu je 2014. nagradu »Josip Tabak« za životno djelo.[6]

Dobio je počasni doktorat Filozofskog fakulteta u Splitu 2017. godine.[7]

Vlastita djela

Objavio je zbirku pjesama Kasna berba 2005. godine.[8] Napisao je filmski scenarij/povijesnu dramu Grgur Ninski, objavljenu 2013.[9]

Napisao je roman o ocu emigrantu Pisma od smrti (2013.), "spomenik jednom životu koji se uzalud žrtvovao radi maglovitih viših ciljeva".[10][11] Kad je objavio zbirku majčinih pisama, naslovio ju je Pisma od života.[2]

Sastavio je prvi Rimarij hrvatskoga jezika.[12]

Izbor iz bibliografije prijevoda

S engleskoga

  • William Shakespeare, Sabrana djela. Izdana u četiri sveska: Historije, Tragedije, Komedije i Romance. Zagreb, 2006-2008. (u tisku)
  • Walter Scott, Ivanhoe, Zagreb, 1987., 2000., 2004.
  • Thomas de Quincey, Ispovijesti jednog uživatelja opija, Zagreb, 1987., Koprivnica, 2003.
  • Rudyard Kipling, Knjige o džungli, Zagreb, 2004.
  • Virginia Woolf, Gospođa Dalloway, Zagreb, 1981.
  • Doris Lessing, Zlatna bilježnica, Zagreb, 1983.; Kako sam preživjela, Zagreb, 1985.

S američkoga engleskoga

Sa staroengleskoga

  • Beowulf, Zagreb, 2001.

S francuskoga

Sa starofrancuskoga

S makedonskoga

S provansalskoga

  • Trubadurska lirika, Zagreb, 2004. (u časopisu Književna smotra)

S rumunjskoga

  • Mihai Eminescu, Večernja zvijezda, Zagreb, 1995.
  • Geo Bogza, Pjesma o pobuni, ljubavi i smrti; Ioana Maria, Zagreb, 1979. (u časopisu Forum)

S talijanskoga

Nagrade

  • Velika nagrada Francuske akademije za prijevod Gargantue i Pantagruela
  • Nagrada Iso Velikanović 2007. za prijevod Shakespeareovih djela
  • Nagrada Petar Brečić 2008. za prijevod Shakespearea
  • Nagrada Grada Zagreba 2009. za prevoditeljski opus[13]
  • Službeno priznanje rumunjske države 2012. za prijevode Eminescua i Gea Bogze.[14]
  • "Kiklop" za prevoditelja godine 2014. za prijevod Izgubljenog raja[15]
  • Nagrada Josip Tabak za životno djelo 2014.
  • Nagrada Lauro Dantesco za prijevod Dantea.[16]

Izvori

Vanjske poveznice