Razlika između inačica stranice »Staljinova nagrada«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
Redak 202: | Redak 202: | ||
* [http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/History/ion_100/81.php 100 великих наград] {{ru icon}} | * [http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/History/ion_100/81.php 100 великих наград] {{ru icon}} | ||
[[Kategorija:SSSR]] | [[Kategorija:SSSR]] |
Inačica od 00:29, 30. studenoga 2021.
Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.
Povijest nagrade
Staljinova nagrada osnovana je dekretom Sovjeta narodnih komesara Sovjetskog Saveza - 20. prosinca 1939. formalno povodom 60. rođendana druga Josifa Visarionoviča Staljina. [1] Na samom početku ustanovljeno je 16 nagrada u visini od 100.000 rubalja, koje se dodjeljivane jednom godišnje za doprinos u sljedećim kategorijama za doprinos u znanosti i umjetnosti:[2]
- fizika - matematika
- tehnika
- kemija
- biologija
- agronomija
- medicina
- filozofija
- ekonomija
- povijest / filologija
- pravo
- glazba
- slikarstvo
- kiparstvo
- arhitektura
- teatar
- film
Istim dekretom ustanovljena je i nagrada za najbolji izum, i to 10 prvih u iznosu od 100.000, 20 drugih u iznosu od 50.000 i 30 trećih od 25.000 rubalja, kao i nagrada za doprinos vojsci, 3 prve od 100.000 rubalja, 5 drugih od 50.000 rubalja, i 10 trećih od 25.000 rubalja. [1]
Dva mjeseca kasnije 1. veljače 1940., dodane su još četiri nagrade za doprinos u književnosti u iznosu od 100.000 rubalja, u kategorijama;
Prve nagrade dodjeljivane 1941. davane su za doprinos u posljednjih 5 godina (od 1935. do 1940.) nakon tog za doprinos u protekloj kalendarskoj godini. Prijedlozi za nagradu dostavljali su se do 15. listopada, nakon rasprava po odborima i žiriranja odluke o nagradi se objavljivale 1. prosinca. [2]
Stvarni cilj dodjeljivanja nagrade bila je motivacija ljudi za proizvodnju što veće (i kvalitetnije) količine ratnog materijala, tako je 1942. nagradu dobio tadašnji predsjednik Akademije znanosti - Vladimir Komarov, koji je na čelu tima eksperata ispitao mogućnosti Urala za smještaj i razvoj ratne industrije. [1]
Pored novčanog iznosa dobivala se i plaketa i medalja.
Nepotpun Popis dobitnika Staljinove nagrade
Prvih nekoliko godina rata, najviše nagrada dobivali su konstruktori oružja, pa je apsolutni rekorder projektant zrakoplova - Sergej Vladimirovič Iljušin koji je dobio nagradu 7 puta. Ali što se tiče tog ni umjetnici nisu stajali loše, - Sergej Prokofjev dobio je nagradu 6 puta, a Dmitrij Šostakovič 4 (1941., 1942., 1950. i 1952. [1])
- 1941.
- Peter Leonidovič Kapica: za fiziku
- Sergej Vladimirovič Iljušin: za konstrukciju aviona
- Grigorij Aleksandrov: za filmove Cirkus i Volga-Volga
- Nikolaj Asijev: za poemu Početci Majakovskog
- Nikolaj Burdenko: za neurokirirgiju
- Isaak Dunajevski: glazba za filmove Cirkus i Volga-Volga
- Uzeir Hadžibejli: za operu Ker oghlu
- Aram Hačaturjan:glazba, za Violinski koncert u d-molu
- Nikolaj Mjaskovski:glazba, 21. Simfonija br. 21 u fis-molu opus 51
- Jurij Šaporin: za kantatu Na Kulikovu polju
- Dmitrij Šostakovič: glazba, za Glasovirski kvintet u g-molu opus 57
- Mihail Aleksandrovič Šolohov: za književnost
- Dmitrij Čečulin: za arhitekturu
- Andrej Kolmogorov: matematika
- Sergej Sobolev: matematika
- Dmitrij Maksutov: za astronomsku optiku
- Vladimir Obručev: za geologiju
- Aleksandar Gerasimov: za sliku Staljin i Vorošilov u Kremlju
- 1942.
- Aleksandar Aleksandrov: matematika
- Tihon Nikolajevič Hrenikov: glazba Svinjarka i pastuh za film Susret u Moskvi
- Dmitrij Šostakovič: 7. simfonija
- Simon Džanašja: za gruzijsku ranu povijest
- Ilja Erenburg : za književnost
- Vladimir Komarov: za ekonomiju i geologiju
- Nikolaj Astrov: za Tenk T-60
- 1943.
- Muktar Ašhrafi: Simfonija br. 1 Herojska
- Aram Hačaturjan: glazba za balet Gajane
- Leonid Leonov za književnost
- Sergej Prokofjev: Klavirska sonata br. 7 B-Dur op.83
- Visarijon Šebalin: Gudački kvartet br. 5
- Lina Štern: za biologiju
- Aleksej Tolstoj: književnost, za roman Iskušenje
- Nikolaj Astrov: za Tenk T-70
- 1945.
- Sergej Ejzenštejn: za film Ivan Grozni (I. dio)
- Mikola Bašan: književnost, za roman U danima rata
- Aleksandar Fadejev: književnost, za roman Mlada garda
- Venjamin Kaverin: književnost, za roman Dva kapetana
- 1946.
- Leo Arnštam: filmski redatelj, za film Glinka
- Emil Giljels: glaosvirist
- Samuil Fajnberg: Koncert za glasovir br. 2
- Rejngold Glier: Koncert za sopran i orkestar
- Dmitri Kabalevski: Gudački kvartet br. 2
- Kara Karajev (sa Gadžijevim): opera Domovina
- Aram Hačaturijan: Simfonija br. 2 u e-molu
- Tihon Črenikov: glazba za film U 6 nakon rata
- Boris Ljatošinski: Ukrajinski kvartet
- Vano Muradeli: Simfonija br. 2
- Nikolaj Mjaskovski: Gudački kvartet br. 9 d-molu op.62
- Gavril Popov: Simfonija br. 2
- Sergej Prokofjev: 5. Simfonija – Klavirska sonata br. 8 – Balet Pepeljuga
- Jurij Šaporin: za oratorij Legenda o boju za rusku zemlju
- Andrej Štogarenko: Simfonija Moja Ukrajina
- Georgij Sviridov: za Klavirski trio
- Vera Panova: književnost, za roman Drugovi
- Samuil Maršak: književnost, za roman Dvanaest mjeseci
- Perec Markiš: književnost, za roman Rat
- Ivan Obreimov: za fiziku
- Nikolaj Rakov: Violinski koncert br.1 e-molu
- Dmitrij Maksutoj: za astronomsku optiku
- 1947.
- Leo Arnstam: filmski redatelj
- Simon Džanašia: za Gruzijsku povijest
- Sergej Prokofjev: Sonata br.1 u f-molu opus 80 za violinu i glasovir
- Visarion Šebalin: za kantatu Moskva
- Sergej Vasilenko: opera Mirandolina
- Vera Panova: književnost, za roman Ljudi iz Krušilike
- 1948.
- Boris Asafjev: za monografiju Glinka
- Boris Barnet: filmski redatelj i glumac
- Ilja Erenburg: književnost
- Rajnhold Glier: Gudački kvartet br. 4
- Kara Karajev: za simfonijsku poemu Lejli i Majnun
- Anatolij Ribakov: književnost, za roman Mornarski bodež
- Nikolaj Bernštajn: za naučni rad O strukturi pokreta
- Tihon Sjomuškin: književnost, za roman Plamen u polarnoj noći
- 1949.
- Fikret Amirov: Simfonijske mugame br. 1 i 2
- Aleksandar Arutjunjan: Kantate za domovinu
- Dmitrij Kabalevski:Violinski koncert u C-Dur op.48
- Fjodor Gladkov: književnost, za roman Moje djetinstvo
- Vera Panova: književnost, za roman Jasna obala
- Vasilij Ašajev: književnost, za roman Daleko od Moskve
- Mihail Kalašnjikov: za konstrukciju jurišne puške AK-47
- Nonna Mordjukova: glumica, za ulogu u filmu Mlada garda
- Anatol Ivanov-Smolenski: za naučni rad Osnove patofiziologije nervnog sistema
- 1950.
- Grigorij Aleksandrov: za film Susret na Elbi
- Rajnhold Glier: Bročani konjanik
- Nikolaj Mjaskovski: Sonata za violončelo br. 2 u a-molu opus 81
- Dmitrij Šostakovič: Pjesme šumâ, glazba za film Pad Berlina
- Aleksandar Čajkovski, za roman Kod nas je već jutro
- Vladimir Obručev: za geologiju
- Viktor Ambarcumjan i Venjamin Markarjan: za astronomiju
- 1951.
- Arno Babadžanjan: Herojske balade
- Heinz Barwich: fizika, za suradnju u konstrukciji atomske bombe
- Isaak Dunajevski: glazba za film Kubanski Kozaci
- German Galjnin: Epske pjesme
- Nikolaj Gricenko: za glumu u filmu Vitezi zlatne zvijezde
- Dmitrij Kabalevski: za operu Taras Buljba
- Berdi Kerbabajev: književnost, za roman Iz zemlje bijelog zlata
- Nikolai Mjaskovski: Simfonija br. 27 u c-molu opus 85 – Gudački kvartet br. 13 u a-molu opus 86
- Sergej Prokofjev: oratorij Čuvari mira
- Otar Taktakišvili: Simfonija br. 1 u a-molu
- Anatolij Ribakov: književnost, za roman Vođe
- Jurij Trifonov: književnost, za roman Studenti
- Vladimir Beljajev: književnost, za trilogiju Stara utvrda
- Aleksi Mačavariani: glazba
- Ding Ling: književnost, za roman Sunce iznad Sangana
- Nikolaj Baranski: za ekonomski atlas SSSR-a
- Galina Nikolajeva: za roman Žetva
- Rostislav Aleksejev: za konstrukciju ekranoplana
- Nikolaj Astrov: za konstrukciju tenka
- 1952.
- Muktar Ašhrafi
- Jurij Šaporin: Romanse za glas i glasovir
- Dmitrij Šostakovič: Deset poema prema pjesmama revolucije za zbor - opus 88
- Andrej Štogarenko: glazba, za simfonijsku svitu Sjećanja Ukrajinke Lese
- Otar Taktakišvili: Koncert za glasovir br. 1 u c-molu
- Lev Teremin: fizika
- 1953.
- Manfred Ardenne: fizika, za suradnju u konstrukciji atomske bombe
- Anatolij Aleksandrov: za nuklearnu fiziku
- Pablo Neruda: književnost, za mir
- 1954.
- Andrej Saharov: za fiziku
- Igor Jevgenjevič Tamm: za fiziku
- Igor Vasiljevič Kurčatov: za fiziku
Kraj Staljinove nagrade
Nakon smrti Staljina, počela je demotaža njegovog kulta ličnosti, pa je njegova nagrada ukinuta. Umjesto nje je 1966. uvedena Privredna nagrada Sovjetskog Saveza.
Nakon pada u nemilost nagrade su oduzete Lavrentiju Beriji, ali i njegovom sinu Sеrgu Beriji (dobio za konstrukciju raketa) i poznatom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 "Ионина Н. 100 великих наград" (ruski). Библиотека Гумер. http://www.gumer.info/bibliotek_Buks/History/ion_100/81.php Pristupljeno 07. 12. 2012
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "Сталинская премия " (ruski). Надо Знать. http://nado.znate.ru/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%8F Pristupljeno 07. 12. 2012
Vanjske poveznice
- PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka