Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Malahit: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 67: Redak 67:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Malachite}}
 
*[http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/malachite.pdf Handbook of Mineralogy - Malachite] (engl., PDF 65,7 kB)
*[http://www.handbookofmineralogy.org/pdfs/malachite.pdf Handbook of Mineralogy - Malachite] (engl., PDF 65,7 kB)
*[http://kremer-pigmente.de/10300.htm Kremer-Pigmente]
*[http://kremer-pigmente.de/10300.htm Kremer-Pigmente]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 06:00

Malahit

Općenito
KategorijaKarbonati
Kemijska formula
Identifikacija
Molekularna masa221,1 g/mol
BojaSvijetlo zelena, tamnozelena, crnkasto zelena, s kristalima dubljih nijansi zelene, čak vrlo tamne do gotovo crne, najčešće zapletene u masama; zelena do žućkasto zelena u propuštenom svjetlu
Kristalni habitusMasivni, botrioidni, stalaktitni kristali su akutični na tabelarne prizme
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
SraslaciUobičajeno kao sraslaci u dodiru ili prodoru {100} i {201}. Također je prisutan polisintetski sraslac.
KalavostSavršena na {201},
dobra na {010}
LomSubkonhoidno do neravnomjerno
Mohsova tvrdoća3,5 do 4
SjajUglavnom staklast; svilenkast ako je vlaknast; mutan do zemljani ako je masivan
Indeks lomanα = 1,655
nβ = 1,875
nγ = 1,909
Optička svojstvaBiaksijalni (-)
Dvolomδ = 0,254
PleokroizamVidljive nijanse plave
OgrebSvijetlo zeleni
Gustoća3,6 do 4
ProzirnostProziran do neproziran
Reference[1][2][3][4]

Malahit (prema grč. μαλάχη: sljez) je monoklinski mineral smaragdnozelene boje, bazični bakrov karbonat, CuCO3∙Cu(OH)2. Nalazi se u bubrežastim, grozdastim i sigastim agregatima, prije svega u oksidacijskoj zoni rudišta bakra, gdje je nastao oksidacijom sulfidnih bakrenih minerala. Ima ga u Engleskoj (Cornwall), u Rusiji (na Uralu), u SAD-u (Arizona), Australiji, DR Kongu, na Sinaju. Samljeven u prah, upotrebljavao se u starom Egiptu i Rimu kao boja (nalič) za oslikavanje zidova. [5] Samostalni kristali malahita su rijetki i zato je poludragi kamen i upotrebljava se za izradu nakita. Malahit nastaje iz bakarnih ruda i često se nalazi zajedno s azuritom (Cu3(CO3)2(OH)2). Tvrdoće je od 3,5 do 4 po Mohsovoj ljestvici. Malahit nastaje i djelovanjem atmosferilija na stare bakrene krovove ili oluke.

Malahit kao pigment

Podrobniji članak o temi: Pigment

Malahit ili gorsko zelenilo vjerojatno je jedan od najstarijih pigmenata prirodnog podrijetla, služio je u europskom slikarstvu sve do 18. stoljeća. Dobijan je mljevenjem istoimenog minerala, češće upotrebljavan u temperi, jer je u uljanom vezivu gubio obojenost. I pored kemijske nestabilnosti sačuvan je na mnogim slikama bez bitnijih promjena. Malahit je zamijenjen različitim oponašanjima originalnog tona. [6]

Slike

Malahit. Plavi azurit sa zelenim malahitom, bijelim kaolinom i smeđim kupritom iz Sverdlovska (Rusija). Fotografija snimljena u Prirodoslovnom muzeju u Londonu. Malahit kao nakit.

Izvori

  1. Mineralienatlas
  2. "Malachite". Handbook of Mineralogy. V (Borates, Carbonates, Sulfates). Chantilly, Virginia: Mineralogical Society of America. 2003. ISBN 0962209740. http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/malachite.pdf 
  3. Malachite. Webmineral
  4. Malachite. Mindat
  5. malahit, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 30. 8. 2020.
  6. "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [2], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.

Vanjske poveznice