Kozara: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 51: Redak 51:
<gallery>
<gallery>
Slika:Kozaracki_kamen.jpg|<small>Kozarački kamen (659 m)</small>
Slika:Kozaracki_kamen.jpg|<small>Kozarački kamen (659 m)</small>
</gallery>{{Commonscat}}
</gallery>


[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 05:00

Ovo je glavno značenje pojma Kozara. Za druga značenja pogledajte Kozara (razdvojba).
Kozara
Lisina najviši vrh Kozare
Visina Lisina 978 m
Država / pokrajina Bosna i Hercegovina
Koordinate 44°58′17″N 16°54′32″E / 44.971389°N 16.908889°E / 44.971389; 16.908889
Kozara na karti BiH
Kozara
Kozara
Pozicija Kozare na karti BiH

Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Najviši vrh je Lisina (978 m).

Kozara je planina dinamičnog reljefa čiji vrhovi ne prelaze 1 000 metara nadmorske visine. Umjereno-kontinentalna klima, velik broj sunčanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Bosanska Gradiška, Prijedor, Bosanska Dubica i okolica - daju posebnu vrijednost ovoj planini. Tu se nalaze izvori većih potoka i rijeka, tj. Mlječanice, Moštanice, Kozaračke rijeke - Starenice itd.

Planina je najpoznatija po stradanju civila u Drugom svjetskom ratu, kada su snage Njemačkog Wehrmachta opkolile partizane na Kozari s namjerom da ih unište. U napadu na Kozaru sudjelovalo je 15.000 njemačkih vojnika, 22.000 ustaša i domobrana te 2.000 četnika. Velik broj civila je odveden u Sabirni logor Jasenovac, a dio je ubijen na mjestu.

Biljni i životinjski svijet[uredi]

Biljni sustav pašnjaka u plodnom Potkozarju, na koje se naslanja kat listopadnih šuma, poglavito graba, bukve i hrasta, iznad su crnogorične šume smreke, jele i a, iz kojih izviruju kameni klifovi kozaračkih vrhova: Lisine, Kozaračkog kamena, Zečjeg kamena, itd. Horizontalni raspored šuma: na sjeveru su poglavito visoke jelove i bukove šume, a u južnom dijelu su površine obrasle niskim šumama hrasta i kulturama četinara (crni bor, bijeli bor i smrijeka (smrča)).

Kada bi se kod Laktaša u blizini Banje Luke ušlo u kozaračke šume, sedamdeset kilometara bi se moglo neprekidno prolaziti kroz šume, sve do granice sa Hrvatskom. Pored velikog broja otrovnih gljiva ima i ogroman broj jestivih gljiva: vrganji, lisičice, smrčci, rudnjače, puhare, pupavke, itd. Bogata je raznom lovnom divljači: srnama, divljim svinjama, divljim mačkama, lisicama, zečevima, fazanima, divljim patkama, jarebicama. U vrijeme velikih poplava rijeke Save, bježeći od povodnja u Kozari nađu utočište i jeleni. Ovom bogatstvu divljači doprinosi i činjenica da je gotovo svih 70 km duljine i 20 km širine planine prekriveno šumama.

Vrhovi Kozare[uredi]

Galerija[uredi]