Litavska Socijalistička Sovjetska Republika: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 140: Redak 140:


== Povijest ==
== Povijest ==
Nakon što je [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] poražena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i potpisala primirje [[11. studenoga]] [[1918.]] godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-litovskim mirom]]. [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetska Rusija]] je proglasila [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-litovski mir]]<ref>{{cite web|url=http://books.google.com/?id=_Y1ITouKQooC&pg=PA52 |title=Transformation in Russia and International Law |autor=Tarja Langstrom |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |year=2003. |isbn=90-04-13754-8 |page=52}}</ref> ništavnim i ubrzo su snage [[Crvena armija|Crvene armije]] upostavile vlast na upražnjenim područjima.
Nakon što je [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] poražena u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i potpisala primirje [[11. studenoga]] [[1918.]] godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-litovskim mirom]]. [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetska Rusija]] je proglasila [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-litovski mir]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://books.google.com/?id=_Y1ITouKQooC&pg=PA52 |title=Transformation in Russia and International Law |autor=Tarja Langstrom |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |year=2003. |isbn=90-04-13754-8 |page=52}}</ref> ništavnim i ubrzo su snage [[Crvena armija|Crvene armije]] upostavile vlast na upražnjenim područjima.


S ciljem da prošire svjetsku proletersku revoluciju<ref name=davie>{{Citiranje knjige| first=Norman |last=Davies |title=Europe: A History | publisher=HarperPerennial |year=1998 |isbn=0-06-097468-0 |page=934 }}</ref>, vojnici [[Crvena armija|crvene armije]] su nastavili gibanje na zapad i do prosinca [[1918.]] stigli u [[Litva|Litvu]]<ref name=alisa>{{Citiranje knjige| encyclopedia=Lietuvių enciklopedija | title=Lietuvos kariuomenė (1918–1944) |first=Kazys |last=Ališauskas | location=[[Boston, Massachusetts]] | publisher=Lietuvių enciklopedijos leidykla |year=1953. – 1966. |volume=XV |pages=94 – 99 |id=55020366}}</ref>. Dana [[8. prosinca]], [[Komunistička partija Litve|litavski komunisti]] su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičiusom-Kapsukasom, a 16. prosinca proglašena je [[Litavska SSR]].<ref name=jurge>{{Citiranje knjige| first=Constantine R. |last=Jurgėla |title=Lithuania: The Outpost of Freedom |year=1976 |publisher=Valkyrie Press |isbn=0-912760-17-6 |pages=161–165}}</ref> Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litavske neovisnosti i [[Domoljublje|domoljublja]], pa zagovarao je ujedinjenje [[Litva|Litve]] s [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetskom Rusijom]]<ref name=white1363>{{cite journal| title=National Communism and World Revolution: The Political Consequences of German Military Withdrawal from the Baltic Area in 1918–19 | first=James D. |last=White |journal=Europe–Asia Studies |issue=46 |volume=8 |year=1994. |issn=0966-8136 |page=1363}}</ref>. [[Crvena armija]] je napredovala i [[5. siječnja]] [[1919.]] godine zauzela glavni grad [[Vilnius]]. Komunisti su do tada kontrolirali dvije trećine današnje [[Litva|Litve]].
S ciljem da prošire svjetsku proletersku revoluciju<ref name=davie>{{Citiranje knjige| first=Norman |last=Davies |title=Europe: A History | publisher=HarperPerennial |year=1998 |isbn=0-06-097468-0 |page=934 }}</ref>, vojnici [[Crvena armija|crvene armije]] su nastavili gibanje na zapad i do prosinca [[1918.]] stigli u [[Litva|Litvu]]<ref name=alisa>{{Citiranje knjige| encyclopedia=Lietuvių enciklopedija | title=Lietuvos kariuomenė (1918–1944) |first=Kazys |last=Ališauskas | location=[[Boston, Massachusetts]] | publisher=Lietuvių enciklopedijos leidykla |year=1953. – 1966. |volume=XV |pages=94 – 99 |id=55020366}}</ref>. Dana [[8. prosinca]], [[Komunistička partija Litve|litavski komunisti]] su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičiusom-Kapsukasom, a 16. prosinca proglašena je [[Litavska SSR]].<ref name=jurge>{{Citiranje knjige| first=Constantine R. |last=Jurgėla |title=Lithuania: The Outpost of Freedom |year=1976 |publisher=Valkyrie Press |isbn=0-912760-17-6 |pages=161–165}}</ref> Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litavske neovisnosti i [[Domoljublje|domoljublja]], pa zagovarao je ujedinjenje [[Litva|Litve]] s [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetskom Rusijom]]<ref name=white1363>{{cite journal| title=National Communism and World Revolution: The Political Consequences of German Military Withdrawal from the Baltic Area in 1918–19 | first=James D. |last=White |journal=Europe–Asia Studies |issue=46 |volume=8 |year=1994. |issn=0966-8136 |page=1363}}</ref>. [[Crvena armija]] je napredovala i [[5. siječnja]] [[1919.]] godine zauzela glavni grad [[Vilnius]]. Komunisti su do tada kontrolirali dvije trećine današnje [[Litva|Litve]].

Posljednja izmjena od 20. studeni 2021. u 09:24

Ovo je glavno značenje pojma Litavska Socijalistička Sovjetska Republika. Za druga značenja pogledajte Litavska SSR.
Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika
Provizionalna vlada, kratkotrajna republika SSSR-a

1918. – 1919. Datoteka:Flag of the Lithuanian-Byelorussian SSR.svg

Zastava Litve

Zastava

Lokacija Litve
Lokacija Litve
     Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
Glavni grad Vilnius
Jezik/ci litavski, ruski, bjeloruski, poljski i jidiš
Vlada Socijalistička republika
Predsjednik
 - 1918. – 1919. Vincas Mickevičius Kapsukas
Povijest Prvi svjetski rat
 - Osnivanje 8. prosinca 1918.
 - Spajanje s Bjeloruskom SSR 27. veljače 1919.
Danas dio Bjelorusija
Litva

Litavska Socijalistička Sovjetska Republika (rus. Litovskaя Sovetskaя Socialističeskaя Respublika; lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika) bila je kratkotrajna sovjetska republika formirana 1918. godine. Postojala je do ujedinjenja s Bjeloruskom SSR 1919. u Litavsko-bjelorusku SSR, koja je osnovana iste godine.

Povijest

Nakon što je Njemačka poražena u Prvom svjetskom ratu i potpisala primirje 11. studenoga 1918. godine, njene snage su se povukle s istočnih teritorija, koje su joj pripale Brest-litovskim mirom. Sovjetska Rusija je proglasila Brest-litovski mir[1] ništavnim i ubrzo su snage Crvene armije upostavile vlast na upražnjenim područjima.

S ciljem da prošire svjetsku proletersku revoluciju[2], vojnici crvene armije su nastavili gibanje na zapad i do prosinca 1918. stigli u Litvu[3]. Dana 8. prosinca, litavski komunisti su proglasili privremenu vladu na čelu s Vincasom Mickevičiusom-Kapsukasom, a 16. prosinca proglašena je Litavska SSR.[4] Kapsukas se godinama borio protiv separatizma, litavske neovisnosti i domoljublja, pa zagovarao je ujedinjenje Litve s Sovjetskom Rusijom[5]. Crvena armija je napredovala i 5. siječnja 1919. godine zauzela glavni grad Vilnius. Komunisti su do tada kontrolirali dvije trećine današnje Litve.

Između 8. i 15. veljače 1919., litavske i njemačke paravojske su zaustavile napredovanje Crvene armije. Do kraja veljače, Nijemci su pokrenuli ofenzivu u Litvi i sjevernoj Latviji. Kako bi osnažili odbranu, Sovjeti su odlučili da od Litavske SSR i Bjeloruske SSR formiraju jaču državnu zajednicu, Litvansko-bjelorusku SSR.[6] Međutim, ovo se pokazalo bezuspješnim potezom zbog sve većeg nadiranja poljske vojske tijekom poljsko-sovjetskog rata. Sovjeti su ponovno 1920. godine pokušali da obnove sovjetsku državu u Litvi, ali su se nakon poraza kod Varšave povukli i priznali njenu neovisnost.

Izvori

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar isbn nije dopušten u klasi web
    • Parametar page nije dopušten u klasi web
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
  2. • Parametar page nije dopušten u klasi book
    • Parametar pages nije dopušten u klasi book
  3. • Nepoznat parametar: id
    • Parametar encyclopedia nije dopušten u klasi book
    • Parametar pages nije dopušten u klasi book
  4. • Parametar pages nije dopušten u klasi book
  5. • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar last nije dopušten u klasi journal
    • Parametar page nije dopušten u klasi journal
    • Parametar first nije dopušten u klasi journal
  6. • Parametar page nije dopušten u klasi book
    • Parametar url nije dopušten u klasi book
    • Parametar pages nije dopušten u klasi book

Vidi još