More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=121 Jagelovići - Hrvatski biografski leksikon] {{hr icon}} | * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=121 Jagelovići - Hrvatski biografski leksikon] {{hr icon}} | ||
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28499 Jagelovići - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}} | * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28499 Jagelovići - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}} | ||
Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 09:48
Jagelovići (negdje i Jagelonci) (lit. Jogailaičiai, polj. Jagiellonowie, bjelorus. Ягайлавічы, mađ. Jagellók, češki: Jagellonci, lat. Jagello ili Jagellon) su poljsko-litavska dinastija, ogranak litavske dinastije Gediminida, koja je vladala Litvom od početka 14. stoljeća. Dinastija je u 2. polovici istog stoljeća stekla kraljevsku vlast nad Poljskom (1386.–1572.), a poslije su proširili vlast i nad Ugarskom i Hrvatskom (1440.–1444. i 1490.–1526.) te Češkom (1471.–1526.).[1]
Povijest
Dinastiju je osnovao litavski knez Jagelo (1377. – 1434.) sklopivši brak s poljskom kraljicom Jadvigom 1386. godine. Brakom je došlo do ujedinjenja Kraljevine Poljske s Litavskom kneževinom, čime je stvorena je poljsko-litavska unija koja je trajala od 1386. do 1572. godine. Jagelo je vladao Poljskom i Litvom pod imenom Vladislav II. (1386.-1434.). Godine 1392. prepustio je bratiću Vitoldu upravu nad litavskim dijelom države, a sam je nastavio vladati u Poljskoj. Za vrijeme vladavine pokrstio je Litvu, obnovio krakovsku Akademiju 1400., te predvodeći Poljake, Litavce i Ruse, slomio je moć Njemačkog viteškog reda u bici kod Grunwalda, odnosno Tannenberga 1410. godine.[2]
Na poljskom prijestolju naslijedio ga je sin Vladislav III. (1434.-1444.) koji je 1440. postao i hrvatsko-ugarski kralj. Poginuo je u bitki kod Varne 1444. godine. Drugi Jagelov sin, Kazimir postao je litavski veliki knez 1440. godine, a 1447. proglešen je za poljskog kralja pod imenom Kazimir IV. Jagelov unuk, Vladislav bio je češki kralj od 1471., te hrvatsko-ugarski kralj od 1490. godine. Njega je na hrvatsko-ugarskom prijestolju naslijedio sin, Ludovik II. Jagelović, koji je poginuo u bici na Mohačkom polju 1526. u sukobu sa Osmanlijama. Njegovom smrću završila se vladavina dinastije Jagelovića u Ugarskoj i Hrvatskoj, a na prijestolje su došli Habsburgovci, preko ugovora o međusobnom nasljeđivanju iz 1515. godine i ženidbe nadvojvode Ferdinanda Habsburškog s princezom Anom Jagelović.[3] [4]
Jagelovići su nastavili vladati u Poljskoj i Litvi sve do 1572. godine. Kralja Kazimira IV. (1447.-1492.) nasljedio je sin Ivan Albert (1492.-1501.), a njega njegov brat, veliki litavski knez Aleksandar (1501.-1506.). Budući da obojica braće nisu ostavila nasljednika, na litavskom i poljskom prijestolju nasljedio ih je brat Sigismund I. (1506.-1548.), čiji je sin Sigismund II. bio posljednji poljsko-litavski vladar iz dinastije Jagelovića (do 1572. godine).[5]