Razlika između inačica stranice »Grb Slavonije«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija] | * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23191 Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija] | ||
* [http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--kuna-u-grbu-slavonije-bila-je-lav/30840 Mate Božić piše o svom otkriću - Kuna u grbu Slavonije bila je - lav - dalmatinskiportal.hr] | * [http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/mate-bozic-pise-o-svom-otkricu--kuna-u-grbu-slavonije-bila-je-lav/30840 Mate Božić piše o svom otkriću - Kuna u grbu Slavonije bila je - lav - dalmatinskiportal.hr] | ||
Trenutačna izmjena od 00:16, 19. studenoga 2021.
Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije. Između druge polovice 16. i sredine 19. stoljeća, ovaj grb se koristio i kao grb Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, jer je zbog osmanskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno s juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.
Povijest grba Slavonije
Kralj Vladislav II. Jagelović (1490.-1516.) potvrdio je 8. prosinca[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identificiralo s kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. stoljeća.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva Marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. stoljeća među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[4]
Tijekom druge polovice 19. stoljeća primat na području Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.
Galerija
Povijesni grb Slavonije
Grb Kraljevine Slavonije
Slavonski grb, Budimpešta, Mađarska
Grb Slavonije, Košice, Slovačka
Grb Slavonije na oznaci hrvatskog bana
Grb Slavonije unutar grba Kraljevine Hrvatske i Slavonije
.jpg)
.jpg)
_(1868-1918).svg)
Vidi još
Bilješke
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
- ↑ Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
- ↑ Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
Literatura
- Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., Zagreb, 2018. ISSN 0351-1758