Razlika između inačica stranice »Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz [[1909.]] godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt [[Karlo Paržik]] je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u [[neorenesansa|neorenesansnom]] stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu. | U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz [[1909.]] godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt [[Karlo Paržik]] je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u [[neorenesansa|neorenesansnom]] stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu. | ||
Muzej je teško oštećen tijekom posljednjih [[rat u BiH|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine, a tadašnji ravnatelj, Dr. Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja muzeja u prosincu 1993.<ref name="Walasek2015">{{ | Muzej je teško oštećen tijekom posljednjih [[rat u BiH|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]] od [[1992.]] do [[1995.]] godine, a tadašnji ravnatelj, Dr. Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja muzeja u prosincu 1993.<ref name="Walasek2015">{{Citiranje knjige|last=Dr Walasek|first=Helen|title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|url=http://books.google.com/books?id=9Fm4BwAAQBAJ|date=28. 4. 2015|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.|isbn=978-1-4094-3704-8|pages=67.-}}</ref>. Nakon nekoliko godina obnove, muzej je otvoren uz nastavak obnove kolekcije. Dana 4. listopada 2012., nakon 124 godina djelovanja muzej je zatvorio svoja vrata zbog razmirica oko financiranja<ref>[http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA1107048 fena.ba]</ref>. Muzej je ponovno otvorio svoja vrata tek 15. rujna 2015. godine. | ||
=== Ravnatelji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine === | === Ravnatelji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine === | ||
Trenutačna izmjena od 12:02, 18. studenoga 2021.
| Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
 | |
| Osnovan | 1. veljače 1888. |
| Smještaj | Zmaja od Bosne 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Vrsta | Prirodoslovnoi muzej |
| Ravnatelj | Dr. sc. Mirsad Sijarić |
| Službena stranica | zemaljskimuzej.ba |
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Vrijeme za posjete je od utorka do petka, od 10:00 do 19:00 sati, a vikendom od 10:00 do 14:00 sati.
Povijest
U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu.
Muzej je teško oštećen tijekom posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, a tadašnji ravnatelj, Dr. Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja muzeja u prosincu 1993.[1]. Nakon nekoliko godina obnove, muzej je otvoren uz nastavak obnove kolekcije. Dana 4. listopada 2012., nakon 124 godina djelovanja muzej je zatvorio svoja vrata zbog razmirica oko financiranja[2]. Muzej je ponovno otvorio svoja vrata tek 15. rujna 2015. godine.
Ravnatelji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
- Kosta Hörmann (1887., 1888.-1906.)
- Ćiro Truhelka (1906.-1922.)
- Šćepan Grđić (1922.-1926.)
- Vladislav Skarić (1926.-1936.)
- Mihovil Mandić (1936.-1941.)
- Jozo Petrović (1941.-1943.)
- Vejsil Ćurčić (1943.-1945.)
- Dimitrije Sergejevski (1945.)
- Vojin Gligić (1945.-1947.)
- Špiro Kulišić (1947.-1950.)
- Marko Vego (1950.-1957.)
- Alojz Benac (1957.-1967.)
- Borivoj Čović (1967.-1973.)
- Željka Bjelčić (1973.-1980.)
- Almas Dautbegović (1980.-1988.)
- Rizo Sijarić (1993.)
- Enver Imamović (1993.-1995.)
- Đenana Buturović (1995.-2003.)
- Aiša Softić (2003.-2008.)
- Adnan Busuladžić (2008.-2015.)[3]
- Mirsad Sijarić (2015.-)
Kolekcija
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je tijekom svoga stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih znanosti) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prapovijesna, antička i druge).
Knjižnica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine je otvorena osnutkom muzeja 1888. godine kao prva znanstvena knjižnica u državi. U njoj se nalazi više od 250.000 znanstvenih publikacija, uključujući 162.000 knjiga. Najznačajnija knjiga u muzeju je Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španjolske i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste. Cijela zbirka je u sustavu razmjene s 341 institucijom.
Vidi još
Izvori
- ↑ Dr Walasek, Helen (28. 4. 2015). Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage. Ashgate Publishing, Ltd.. str. 67.-. ISBN 978-1-4094-3704-8. http://books.google.com/books?id=9Fm4BwAAQBAJ
- ↑ fena.ba
- ↑ Rizo Sijarić, "Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Zemaljskog muzeja", Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988, Sarajevo, 1988., str. 422.-425.