Razlika između inačica stranice »Vizigotski posjed u Akvitaniji«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
U [[Seoba naroda|seobi naroda]] Vizigoti su [[408.]] iz istočnog Ilirika ponovo se vratili na Apeninski poluotok. Godine 410. osvojili su i opljačkali Rim. Odatle su pošli dalje u južnu Galiju (412.) i u sjeveroistočnu Hispaniju (415.). Vizigotski kralj [[Ataulf]] vladao je od 410. do 415. nekoliko je godina djelovao po Galiji i Hispaniji. Lukavo diplomatski igrao je između takmaca, germanskih i rimskih zapovjednika jednih protiv drugih. Taktika je bila uspješna i zauzeo je gradove kao [[Narbo|Narba]] (Narbonne) i [[Tolosa|Tolose]] (Toulousea) ( 413. godine). Vizigoti su sklopili sporazum s Rimskim Carstvom. Nakon što je oženio [[Gala Placidija|Placidiju]], sestru cara Honorija koju je zarobio u pohodu na Rim, car Honorije mobilizirao ga je radi dobivanja zapadnogotske pomoći u ratu za vraćanje nominalne rimske vlasti u Hispaniji od [[Vandali|Vandala]], [[Alani|Alana]] i [[Svevi|Sveva]] (416.–418.). | U [[Seoba naroda|seobi naroda]] Vizigoti su [[408.]] iz istočnog Ilirika ponovo se vratili na Apeninski poluotok. Godine 410. osvojili su i opljačkali Rim. Odatle su pošli dalje u južnu Galiju (412.) i u sjeveroistočnu Hispaniju (415.). Vizigotski kralj [[Ataulf]] vladao je od 410. do 415. nekoliko je godina djelovao po Galiji i Hispaniji. Lukavo diplomatski igrao je između takmaca, germanskih i rimskih zapovjednika jednih protiv drugih. Taktika je bila uspješna i zauzeo je gradove kao [[Narbo|Narba]] (Narbonne) i [[Tolosa|Tolose]] (Toulousea) ( 413. godine). Vizigoti su sklopili sporazum s Rimskim Carstvom. Nakon što je oženio [[Gala Placidija|Placidiju]], sestru cara Honorija koju je zarobio u pohodu na Rim, car Honorije mobilizirao ga je radi dobivanja zapadnogotske pomoći u ratu za vraćanje nominalne rimske vlasti u Hispaniji od [[Vandali|Vandala]], [[Alani|Alana]] i [[Svevi|Sveva]] (416.–418.). | ||
Godine 418. [[Honorije]] je nagradio svoje vizigotske [[foederati|federate]] zemljom gdje su dobili dopuštenje naseljavanja u dolini rijeke [[Garonne|Garone]] u provinciji [[Gallia Aquitania]] u južnoj Galiji. Vizigotima je tada vladao kralj [[Valija]] (vladao 415.-419.). Ovo se vjerojatno zbilo pod uvjetima ''hospitalitas'', uvjetima za vojnike. Čini s da isprva Zapadnim Gotima nisu dali velike zemljišne posjede u toj provinciji, kako se prije mislilo. Vizigoti su u tim krajevima ubirali poreze, a mjesni galski aristokrati plaćali su poreze Zapadnim Gotima, a ne rimskim vlastima.<ref name="Cambridge Ancient v. 14">{{ | Godine 418. [[Honorije]] je nagradio svoje vizigotske [[foederati|federate]] zemljom gdje su dobili dopuštenje naseljavanja u dolini rijeke [[Garonne|Garone]] u provinciji [[Gallia Aquitania]] u južnoj Galiji. Vizigotima je tada vladao kralj [[Valija]] (vladao 415.-419.). Ovo se vjerojatno zbilo pod uvjetima ''hospitalitas'', uvjetima za vojnike. Čini s da isprva Zapadnim Gotima nisu dali velike zemljišne posjede u toj provinciji, kako se prije mislilo. Vizigoti su u tim krajevima ubirali poreze, a mjesni galski aristokrati plaćali su poreze Zapadnim Gotima, a ne rimskim vlastima.<ref name="Cambridge Ancient v. 14">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Ward |author2=Perkins and Whitby |title=The Cambridge Ancient HIstory - Volume XIV. Late Antiquity: Empire and Successors, A.D. 425–600|page=48}}.</ref> | ||
Ovaj feud razvio se poslije u [[Vizigotsko Kraljevstvo|vizigotsku državu]] ([[Tolozatsko Kraljevstvo]]). Poslije toga Vizigoti prodrli su u [[Hispanija|Hispaniju]] (do 507.)., gdje su osnovali [[Toledsko Kraljevstvo]], koje je opstalo do 711. godine. | Ovaj feud razvio se poslije u [[Vizigotsko Kraljevstvo|vizigotsku državu]] ([[Tolozatsko Kraljevstvo]]). Poslije toga Vizigoti prodrli su u [[Hispanija|Hispaniju]] (do 507.)., gdje su osnovali [[Toledsko Kraljevstvo]], koje je opstalo do 711. godine. | ||
Trenutačna izmjena od 08:01, 18. studenoga 2021.
Vizigotski posjed u Akvitaniji bile su zemlje koje su Zapadnim Gotima date na upravu.
U seobi naroda Vizigoti su 408. iz istočnog Ilirika ponovo se vratili na Apeninski poluotok. Godine 410. osvojili su i opljačkali Rim. Odatle su pošli dalje u južnu Galiju (412.) i u sjeveroistočnu Hispaniju (415.). Vizigotski kralj Ataulf vladao je od 410. do 415. nekoliko je godina djelovao po Galiji i Hispaniji. Lukavo diplomatski igrao je između takmaca, germanskih i rimskih zapovjednika jednih protiv drugih. Taktika je bila uspješna i zauzeo je gradove kao Narba (Narbonne) i Tolose (Toulousea) ( 413. godine). Vizigoti su sklopili sporazum s Rimskim Carstvom. Nakon što je oženio Placidiju, sestru cara Honorija koju je zarobio u pohodu na Rim, car Honorije mobilizirao ga je radi dobivanja zapadnogotske pomoći u ratu za vraćanje nominalne rimske vlasti u Hispaniji od Vandala, Alana i Sveva (416.–418.).
Godine 418. Honorije je nagradio svoje vizigotske federate zemljom gdje su dobili dopuštenje naseljavanja u dolini rijeke Garone u provinciji Gallia Aquitania u južnoj Galiji. Vizigotima je tada vladao kralj Valija (vladao 415.-419.). Ovo se vjerojatno zbilo pod uvjetima hospitalitas, uvjetima za vojnike. Čini s da isprva Zapadnim Gotima nisu dali velike zemljišne posjede u toj provinciji, kako se prije mislilo. Vizigoti su u tim krajevima ubirali poreze, a mjesni galski aristokrati plaćali su poreze Zapadnim Gotima, a ne rimskim vlastima.[1]
Ovaj feud razvio se poslije u vizigotsku državu (Tolozatsko Kraljevstvo). Poslije toga Vizigoti prodrli su u Hispaniju (do 507.)., gdje su osnovali Toledsko Kraljevstvo, koje je opstalo do 711. godine.
Literatura
- seoba naroda, Hrvatska enciklopedija
- ↑ Cameron, Ward; Perkins and Whitby. The Cambridge Ancient HIstory - Volume XIV. Late Antiquity: Empire and Successors, A.D. 425–600. str. 48.