More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sančo IV. Navarski'''-->{{dodaj infookvir|monarh}} | <!--'''Sančo IV. Navarski'''-->{{dodaj infookvir|monarh}} | ||
'''Sančo IV. Garcés''' (o. [[1038.]] – [[4. lipnja]] [[1076.]])<ref>{{ | '''Sančo IV. Garcés''' (o. [[1038.]] – [[4. lipnja]] [[1076.]])<ref>{{Citiranje knjige |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/521803/Sancho-IV |chapter=Sancho IV (king of Navarre)| title=Britannica Online Encyclopedia |year=2010|accessdate=2010-03-25 }}</ref> ([[baskijski jezik|bas.]] ''Antso IV.a Gartzez Peñalengoa''), također poznat i kao '''Sančo iz Peñaléna''' ([[španjolski jezik|šp.]] ''el de Peñalén'') ili '''Sančo Plemeniti''', bio je [[Popis navarskih monarha|kralj Navare]] od 1054. do 1076. godine. | ||
Rodio se kao najstariji sin i nasljednik [[Garcia Sanchez III. od Pamplone|Garcíje Sáncheza III.]] i kraljice [[Štefanija od Navare|Štefanije]]. | Rodio se kao najstariji sin i nasljednik [[Garcia Sanchez III. od Pamplone|Garcíje Sáncheza III.]] i kraljice [[Štefanija od Navare|Štefanije]]. | ||
Inačica od 18. studeni 2021. u 02:57
| Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
Sančo IV. Garcés (o. 1038. – 4. lipnja 1076.)[1] (bas. Antso IV.a Gartzez Peñalengoa), također poznat i kao Sančo iz Peñaléna (šp. el de Peñalén) ili Sančo Plemeniti, bio je kralj Navare od 1054. do 1076. godine.
Rodio se kao najstariji sin i nasljednik Garcíje Sáncheza III. i kraljice Štefanije.
Sa svojim stricem, aragonskim kraljem Ramirom od Aragona, natjerao je al-Muqtadira vladara Zaragoze na plaćanje danka.
1067.-68. je bio upetljan u Rat tri Sanča, do koga je došlo nakon što je kastiljski kralj Sančo II. Snažni pokušao oteti od Navare Burebu i Alta Rioji, pripojene Navari za vrijeme Garcije Sancheza III. Iako je Sanču pomogao Sančo I. Aragonski, njihove je snage porazila kastiljska vojska u kojoj je služio znameniti vojskovođa El Cid.
Nadimak je dobio po Peñalénu, mjestu na kome su ga, pod izlikom lova, namamili njegov brat Ramón i sestra Ermesinda, te gurnuli s litice. Nakon njegove smrti je nastao metež koji su iskoristili navarski susjedi – kralj Alfons VI. od Leóna i Kastilje i aragonski kralj Sančo. Oni su Navaru napali, osvojili i podijelili među sobom. Alfons je zauzeo La Rioju, a Sančo se u Pamploni proglasio novim kraljem Navare.
Sančo je imao četvoro djece – sa suprugom, francuskom plemkinjom Placencijom, s kojom je bio u braku od 1068. godine[2][3] je imao dva sina po imenu García, a s robinjom po imenu Ximena sina po imenu Raimundo Sánchez (gospodar Esquiroza) i kćer po imenu Uraka Sánchez.
Izvori
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Bernard F. Reilly, The Contest of Christian and Muslim Spain 1031-1157 (Blackwell Publishing Inc., 1995.), 71.
- ↑ Women of the World
Literatura
- Martín Duque, Angel J. (2002). "Vasconia en la Alta Edad Media: Somera aproximación histórica", Príncipe de Viana, 63:227, 871-908.
| |||||||||||||||||