Göteborg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 47: Redak 47:
Göteborg je relativno mlad grad, osnovan početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i dugo vremena je bio treći po veličini švedski grad. Poslije osvajanja [[Skåne]]a i [[Blekinge]]a, [[Karlskrona]] se smatra najvažnijijim lučkim gradom kraljevine. Osnivanjem [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] (šved. [[Ostindiska kompaniet]]) kao i sa povećanim morskim prometom u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] Göteborg postaje grad broj dva u Švedskoj krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Grad je dosta manji od [[Kopenhagen]]a, ali u usporedbi [[Skandinavija|skandinavskih]] gradova ne zaostaje puno iza [[Oslo|Osla]] i [[Helsinki]]ja.
Göteborg je relativno mlad grad, osnovan početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i dugo vremena je bio treći po veličini švedski grad. Poslije osvajanja [[Skåne]]a i [[Blekinge]]a, [[Karlskrona]] se smatra najvažnijijim lučkim gradom kraljevine. Osnivanjem [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] (šved. [[Ostindiska kompaniet]]) kao i sa povećanim morskim prometom u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] Göteborg postaje grad broj dva u Švedskoj krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Grad je dosta manji od [[Kopenhagen]]a, ali u usporedbi [[Skandinavija|skandinavskih]] gradova ne zaostaje puno iza [[Oslo|Osla]] i [[Helsinki]]ja.


Početkom 2007. Göteborg je imao 133 876 stanovnika sa inozemnim podrijetlom, koji su sami ili čiji su roditelji rođeni izvan Švedske.<ref>{{cite web
Početkom 2007. Göteborg je imao 133 876 stanovnika sa inozemnim podrijetlom, koji su sami ili čiji su roditelji rođeni izvan Švedske.<ref>{{Citiranje weba
|url      = http://www.ssd.scb.se/databaser/makro/Visavar.asp?yp=bergman&xu=scb&huvudtabell=BefolkningNy&deltabell=K1&deltabellnamn=Folkm%E4ngden+efter+kommun%2C+civilst%E5nd%2C+%E5lder+och+k%F6n%2E+C5r&omradekod=BE&omradetext=Befolkning&preskat=O&innehall=Folkmangd&starttid=1968&stopptid=2009&Prodid=BE0101&fromSok=&Fromwhere=S&lang=1&langdb=1
|url      = http://www.ssd.scb.se/databaser/makro/Visavar.asp?yp=bergman&xu=scb&huvudtabell=BefolkningNy&deltabell=K1&deltabellnamn=Folkm%E4ngden+efter+kommun%2C+civilst%E5nd%2C+%E5lder+och+k%F6n%2E+C5r&omradekod=BE&omradetext=Befolkning&preskat=O&innehall=Folkmangd&starttid=1968&stopptid=2009&Prodid=BE0101&fromSok=&Fromwhere=S&lang=1&langdb=1
|title      = Broj stanovnika po općinama, bračnom stanju, starosti i spolu  (1968.-2009.)
|title      = Broj stanovnika po općinama, bračnom stanju, starosti i spolu  (1968.-2009.)
Redak 55: Redak 55:
|work      = Statistiska Centralbyrån
|work      = Statistiska Centralbyrån
}}</ref>
}}</ref>
Četiri godine ranije broj stranaca u gradu je bio 121 458. Prvi put u svojoj povijesti broj stanovnika Göteborga prelazi granicu od 500 000 stanovnika u studenom 2008. Povećanje broja stanovnika objašnjava se doseljavanjem 3 400 stanovnika u trećem kvartalu 2008. više nego cijele 2007.<ref>{{cite web
Četiri godine ranije broj stranaca u gradu je bio 121 458. Prvi put u svojoj povijesti broj stanovnika Göteborga prelazi granicu od 500 000 stanovnika u studenom 2008. Povećanje broja stanovnika objašnjava se doseljavanjem 3 400 stanovnika u trećem kvartalu 2008. više nego cijele 2007.<ref>{{Citiranje weba
  |url        = http://www.gt.se/nyheter/1.1375215/goteborgs-befolkning-over-en-halv-miljon
  |url        = http://www.gt.se/nyheter/1.1375215/goteborgs-befolkning-over-en-halv-miljon
  |title      = Broj stanovnika Göteborga prešao pola milijuna
  |title      = Broj stanovnika Göteborga prešao pola milijuna
Redak 63: Redak 63:
  |work      = GT
  |work      = GT
}}</ref>
}}</ref>
[[30. prosinca]] [[2008.]] broj stanovnika u gradu je bio 500 154 stanovnika od kojih su 252 537 žena i 247 617 muškaraca. Broj stanovnika grada koji su rođeni izvan granica Švedske je 105 00 a oni dolaze većinom iz [[Iran]]a, [[Irak]]a i [[Finska|Finske]]. Računa se da će populacija grada rasti sa 4 500 stanovnika godišnje.<ref>{{cite web
[[30. prosinca]] [[2008.]] broj stanovnika u gradu je bio 500 154 stanovnika od kojih su 252 537 žena i 247 617 muškaraca. Broj stanovnika grada koji su rođeni izvan granica Švedske je 105 00 a oni dolaze većinom iz [[Iran]]a, [[Irak]]a i [[Finska|Finske]]. Računa se da će populacija grada rasti sa 4 500 stanovnika godišnje.<ref>{{Citiranje weba
  |url        = http://www.gp.se/gp/jsp/Crosslink.jsp?d=113&a=467439
  |url        = http://www.gp.se/gp/jsp/Crosslink.jsp?d=113&a=467439
  |title      = Eksplozija stanovnišva u Göteborgu
  |title      = Eksplozija stanovnišva u Göteborgu
Redak 74: Redak 74:
}}</ref>
}}</ref>


Između 2008. i 2009. broj stanovnika u metropolitanskom području povećao se za 11 300 osoba, tako da se računa, ako se nastavi sa ovim rastom, Göteborg će imati više od milijun stanovnika 2017. godine.<ref>{{cite web
Između 2008. i 2009. broj stanovnika u metropolitanskom području povećao se za 11 300 osoba, tako da se računa, ako se nastavi sa ovim rastom, Göteborg će imati više od milijun stanovnika 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba
  |url        = http://www.gp.se/nyheter/goteborg/1.315685-storgoteborg-vaxer-rekordfort
  |url        = http://www.gp.se/nyheter/goteborg/1.315685-storgoteborg-vaxer-rekordfort
  |title      = Metropolitanski Göteborg raste rekordno brzo
  |title      = Metropolitanski Göteborg raste rekordno brzo

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 01:54

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir švedski grad

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj obali, u županiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485 000 (2005.) u samome gradu, te oko 879 000 u metropolitanskom području. S gotovo 50 000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u Skandinaviji.

Gradom protječe rijeka Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat. Göta älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.

Povijest[uredi]

Bakrorez Göteborga iz 1705. godine
Švedski emigranti u göteborgskoj luci 1905.

Područje današnjeg Göteborga naseljeno je već nekoliko tisuća godina. Pored današnjeg naselja Sandarna, pronađeni su ostaci naselja još iz kamenog doba. Još od prve polovine 13. stoljeća, južna obala nedaleko ušća Göta Älva bila je dio švedskog teritorija, dok je Halland južnije bio dio Danske, dok je Bohuslän na sjeveru bio norveški, tako da su Šveđani imali koridor širine oko 15 km prema moru. Preko luka i Göta Älva, Švedska je imala izravan kontakt s morem na zapadu, prvenstveno preko Lödösea, 50 km uzvodno na ušću Ljudaåna. Još u 13. stoljeću sagrađena je utvrda Älvsborg na samom ušću rijeke Göta Älv, da bi se taj dio osigurao kao švedski teritorij. Počinje se i sa osnivanjem naselja 5 km od mora, koje je bilo na području današnjeg Gamlestadena (hrv. Starog grada). Grad se trebao zvati Götaholm ali pod pritiskom Lödöseskih trgovaca koji su htjeli zadržati već etablirano ime, naziva se Nya Lödöse.[1] Već 1493. Nya Lödöse je po značaju bio četvrti grad u Švedskoj. Mjesto na kojem je današnji Göteborg, povijesno se zvalo "Gullbergs ängar" nazvano po brdu Gullberg, gdje je jarl Birger kampirao sa svojom vojskom 1253., putujući za Norvešku na pregovore sa norveškim kraljem Haakonom o zajedničkom ratu protiv Danske. Gustav Vasa pokušava nagovoriti stanovništvo u prvoj polovini 16. stoljeća da iz Nylösea presele u Älvsborg, ali ga oni mole za preseljenje na Gullberg. Ivan III. izdaje 17. kolovoza 1572. naredbu Ludvigu von Hoffwenu da napravi plan za osnivanjem četvrstastog naselja na Gullbergu, koje bi bilo otprilike iste veličine kao Kalmar. Ipak, to se nije dogodilo jer su neki stanovnici Göteborga učestvovali u zavjeri protiv kralja Ivana III., tako da nije došlo do gradnje grada pod imenom "Gullberg" (ili "Gullborg"?).[2]

Osnivanje Göteborga[uredi]

Gustav II. Adolf, osnivač Göteborga

Prvi grad na uviranju Göta älva, koji je službeno dobio naziv Göteborg, bio je kada Karlo IX. odlučuje da se grad sagradi na Hisingenu, nasuprot Älvsborga. Ovlasti za gradnju grada date su 1603. godine i sa gradnjom se započinje, međutim Danci spaljuju temeljno cijeli grad 1611. tako da se prvi put tijekom 20. stoljeća pronalaze ostaci gradskih ruševina. Početkom 17. stoljeća raste švedski interes za utvrđenim gradom nedaleko ušća Göta älva, što rezultira osnivanjem grada Göteborga 1621., po naređenju osnivača grada Gustava II. Adolfa. Nizozemci su pridonijeli sa svojim znanjem izgradnji grada. Kada se grad 1621. osnovao pripadao je pokrajini Älvsborg län, a tek 1680. dolazi do osnivanja pokrajina Göteborg i Bohusläna.[3] Sredinom 17. stoljeća ruši se Älvsborgska utvrda a izgrađuje se Nya Älvsborg, što pojačava obrambenu sigurnost grada. Pravi procvat Göteborg doživljava od sredine 18. pa do početka 19 stoljeća, između ostalog i zbog osnivanja Istočnoindijske kompanije i povoljnog položaja tijekom Napoleonskih ratova. Obrambeni zidovi su smetali širenju grada i gradonačelnik grada Johan Fredrik Carpelan donosi 1807. godine odluku o rušenju zidova. Göteborg počinje rasti kao industrijski i trgovački grad krajem 19. stoljeća a u 20. stoljeću postaje jedan od središta brodogradnje. Za vrijeme velikog vala emigracije iz Švedske prema Sjevernoj Americi, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, najčešća ruta korištena u emigraciji bila je upravo preko Göteborga. Postgatan (hrv. Poštanska ulica) (prije Sillgatan), bila je mjesto okupljanja svih emigranata koji su dolazili u Göteborg. Veliki broj njih nastavljao je put parobrodom iz Göteborga prema Hullu. Poslije toga su se ukrcavali na vlak i preko Engleske stizali do Liverpoola, odakle su nastavljali putovanje prema New Yorku. Jedan dio göteborgske luke se i danas zove Amerikakajen (hrv. Američki kej). Tijekom druge polovine 19. stoljeća u gradu se razvija tekstilna industrija, da bi kasnije preovladala teška industrija i tada nastaju švedska svjetski poznata poduzeća poput SKFa i Volva. Vremenom teška industrija gubi na snazi, dok su trgovina i školstvo u porastu. Veliki inozemni lanci osnivaju predstavništva u Göteborgu zbog dobrog položaja grada, a i cijene koje su niže nego u Mälardalenu.

Stanovništvo[uredi]

Göteborg je relativno mlad grad, osnovan početkom 16. stoljeća i dugo vremena je bio treći po veličini švedski grad. Poslije osvajanja Skånea i Blekingea, Karlskrona se smatra najvažnijijim lučkim gradom kraljevine. Osnivanjem Istočnoindijske kompanije (šved. Ostindiska kompaniet) kao i sa povećanim morskim prometom u Baltičkom moru Göteborg postaje grad broj dva u Švedskoj krajem 17. stoljeća. Grad je dosta manji od Kopenhagena, ali u usporedbi skandinavskih gradova ne zaostaje puno iza Osla i Helsinkija.

Početkom 2007. Göteborg je imao 133 876 stanovnika sa inozemnim podrijetlom, koji su sami ili čiji su roditelji rođeni izvan Švedske.[4] Četiri godine ranije broj stranaca u gradu je bio 121 458. Prvi put u svojoj povijesti broj stanovnika Göteborga prelazi granicu od 500 000 stanovnika u studenom 2008. Povećanje broja stanovnika objašnjava se doseljavanjem 3 400 stanovnika u trećem kvartalu 2008. više nego cijele 2007.[5] 30. prosinca 2008. broj stanovnika u gradu je bio 500 154 stanovnika od kojih su 252 537 žena i 247 617 muškaraca. Broj stanovnika grada koji su rođeni izvan granica Švedske je 105 00 a oni dolaze većinom iz Irana, Iraka i Finske. Računa se da će populacija grada rasti sa 4 500 stanovnika godišnje.[6]

Između 2008. i 2009. broj stanovnika u metropolitanskom području povećao se za 11 300 osoba, tako da se računa, ako se nastavi sa ovim rastom, Göteborg će imati više od milijun stanovnika 2017. godine.[7]

Broj stanovnika na slici dolje je broj stanovnika općine Göteborg ili prethodnika grada Göteborg.

<timeline> ImageSize = width:700 height:200 PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late Colors =

 id:linegrey2 value:gray(0.9)
 id:linegrey value:gray(0.7)
 id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8)
 id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6)

DateFormat = yyyy Period = from:0 till:510000 ScaleMajor = unit:year increment:50000 start:0 gridcolor:linegrey ScaleMinor = unit:year increment:10000 start:0 gridcolor:linegrey2 PlotData =

 color:cobar width:19 align:left
 bar:1635 from:0 till:1150
 bar:1670 from:0 till:4000
 bar:1700 from:0 till:10000
 bar:1800 from:0 till:13000
 bar:1850 from:0 till:20000
 bar:1900 from:0 till:126849
 bar:1950 from:0 till:370832
 bar:1980 from:0 till:431273
 bar:1990 from:0 till:433042
 bar:2002 from:0 till:474900
 bar:2006 from:0 till:489757
 bar:2007 from:0 till:493498
 bar:2008 from:0 till:500157 
 bar:2009 from:0 till:507330

PlotData=

 textcolor:black fontsize:S
 bar:1635 at: 1150 text: 1 150 shift:(-11,5) 
 bar:1670 at: 4000 text: 4 000 shift:(-8,5)
 bar:1700 at: 10000 text: 10 000 shift:(-11,5)
 bar:1800 at: 13000 text: 13 000 shift:(-14,5)
 bar:1850 at: 20000 text: 20 000 shift:(-14,5)
 bar:1900 at: 126849 text: 126 849 shift:(-14,5)
 bar:1950 at: 370832 text: 370 832 shift:(-14,5)
 bar:1980 at: 431273 text: 431 273 shift:(-17,5)
 bar:1990 at: 433042 text: 433 042 shift:(-17,5)
 bar:2002 at: 474900 text: 474 900 shift:(-14,5)
 bar:2006 at: 489757 text: 489 757 shift:(-17,5)
 bar:2007 at: 493498 text: 493 498 shift:(-17,5)
 bar:2008 at: 500157 text: 500 157 shift:(-17,5)  
 bar:2009 at: 507330 text: 507 330 shift:(-17,5)

</timeline>

(Izvor: 1635[8], 1850[9], 1900[10], druga godišta od SCB.)

Broj stanovnika metropolitanskpg područja Göteborga, tj. Göteborg općine sa 12 sraslih općina

<timeline> ImageSize = width:700 height:200 PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late Colors =

 id:linegrey2 value:gray(0.9)
 id:linegrey value:gray(0.7)
 id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8)
 id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6)

DateFormat = yyyy Period = from:0 till:1000000 ScaleMajor = unit:year increment:200000 start:0 gridcolor:linegrey ScaleMinor = unit:year increment:50000 start:0 gridcolor:linegrey2 PlotData =

 color:cobar width:19 align:left
 bar:1950 from:0 till:528000
 bar:1970 from:0 till:712174
 bar:1980 from:0 till:734956
 bar:1990 from:0 till:777432
 bar:2000 from:0 till:844802
 bar:2001 from:0 till:852110
 bar:2002 from:0 till:858709
 bar:2003 from:0 till:865444
 bar:2004 from:0 till:872155
 bar:2005 from:0 till:879298
 bar:2006 from:0 till:888229
 bar:2007 from:0 till:896157 
 bar:2009 from:0 till:917984

PlotData=

 textcolor:black fontsize:S
 bar:1950 at: 528000 text: 528 000 shift:(-11,5) 
 bar:1970 at: 712174 text: 712 174 shift:(-8,5)
 bar:1980 at: 734956 text: 734 956 shift:(-11,5)
 bar:1990 at: 777432 text: 777 432 shift:(-14,5)
 bar:2000 at: 844802 text: 844 802 shift:(-14,5)
 bar:2001 at: 852110 text: 852 110 shift:(-14,5)
 bar:2002 at: 858709 text: 858 709 shift:(-14,5)
 bar:2003 at: 865444 text: 865 444 shift:(-17,5)
 bar:2004 at: 872155 text: 872 155 shift:(-17,5)
 bar:2005 at: 879298 text: 879 298 shift:(-14,5)
 bar:2006 at: 888229 text: 888 229 shift:(-17,5)
 bar:2007 at: 896157 text: 896 157 shift:(-17,5)
 bar:2009 at: 917984 text: 917 984 shift:(-17,5)

</timeline>

Izvor: Statistika grada Göteborga 1970.-2007.[11]

Općina Göteborg

<timeline> ImageSize = width:300 height:200 PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late Colors =

 id:linegrey2 value:gray(0.9)
 id:linegrey value:gray(0.7)
 id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8)
 id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6)

DateFormat = yyyy Period = from:0 till:600000 ScaleMajor = unit:year increment:200000 start:0 gridcolor:linegrey ScaleMinor = unit:year increment:50000 start:0 gridcolor:linegrey2 PlotData =

 color:cobar width:19 align:left
 bar:1990 from:0 till:465474
 bar:1995 from:0 till:480839
 bar:2000 from:0 till:495849
 bar:2005 from:0 till:510491

PlotData=

 textcolor:black fontsize:S
 bar:1990 at: 465474 text: 465 474 shift:(-11,5) 
 bar:1995 at: 480839 text: 480 839 shift:(-8,5)
 bar:2000 at: 495849 text: 495 849 shift:(-11,5)
 bar:2005 at: 510491 text: 510 491 shift:(-14,5)

</timeline>

Izvor: SCB –Stanovnišvo po gradovima. Svake pete godine 1990.–2005. i Godišnja statistika

Zemljopisni položaj i priroda[uredi]

Smještaj Göteborga[uredi]

Satelitska slika Göteborga - ljubičasta boja na slici predstavlja hladne oblasti poput brda, asfalta i građevina

Göteborg leži na zapadnoj obali Švedske, na obe strane Göta älv ušća i Kattegata, odakle se naseljena oblast dolinom unutar zemlje. Zemljopisni centar gradan smješten je 700 metara sjeverozapadno Brunnsbotorgeta na Hisingenu, 57°44'N, 11°58'E dok je najveća duljina grada 47 km, računto između granica od Vättlefjälla do Tistlarna.[12] Sjeverno i sjeverozapadno od Göta älva Göteborg je smještern na Hisingenu, koji je po veličini četvrti švedski otok. Veći dio Hisingena leži u regiji Bohuslän dok ostali dijelovi Göteborga leže u Västergötlandu. Nedaleko Göteborga u Kattegatu smješten je arhipelag sa većim brojem malih otoka: južni dio arhipelaga pripadaju općini Göteborgs dok sjeverni dio pripada općini Öckerö.

Rasprostiranje grada Göteborga može se definirati na više načina; jedna definicija kaže da veći dijelovi općine Göteborg ulaze u urbano mjesto Göteborg. Po toj definiciji obuhvaćene su i općine Mölndal i Partille. Unutar općine Göteborg postoji vise manjih naselja koja ne ulaze u urbano područje grada, prvenstveno naselja na sjeveroistoku općine i na Hisingenu. Koordinate Göteborga su: 57°42'N, 11°56'E. Grad se ponekad naziva i "Mali London". Godine 1746. grad je posjetio Carl von Linné tijekom svog putovanja po Västgöta regiji, opisujući Göteborg kao "najljepši među svim gradovima u Kraljevstvu". [13]

Klima[uredi]

Položaj uz more daje Göteborgu mlaku klumu tijekom cijele godine. Göteborg ima tipičnu morsku klimu. Ljeti su temperature prijatne, obično između 18–25 °C danju. Dani su oko 18 sati dugi a noći su uglavnom svijetle. Göteborg ima najduže ljeto u cijeloj Švedskoj od 144 dana te traje od 13. svibnja do 4 listopada.[14]

Jesen se ispoljava kroz hladnije dane dobre vidljivosti ali i dane s kišom i vjetrom.

Zima je najčešće mlaka s temperaturom koja se kreće oko nule, ali ni sunčani dani sa snijegom i temperaturama ispod nule nisu neuobičajeni. Dani su kratki oko 6-7 sati u prosincu i siječnju.

U ranom proljeću dani brzo produžavaju dok temperature rastu.

Prosječna dnevna temperatura:
zimi: -1–1 °C, u proljeće: 3–12 °C, u ljeto 18–25 °C, u jesen 4–13 °C.

Prosječne temperature u °C u Göteborgu[uredi]

Mjesec Prosjek
1931.–1960.
Mjesec
1961.–1990.
1996. 2000. 2003.
Siječanj -1,8 -1,6 -2,5 2,3 -1,0
Veljača -2,0 -1,6 -4,1 2,9 -1,8
Ožujak 0,7 1,2 0,5 3,4 2,5
Travanj 5,4 5,2 6,8 7,9 6,7
Svibanj 11,0 10,9 8,9 14,0 11,3
Lipanj 14,8 14,9 14,4 14,4 16,2
Srpanj 17,0 16,2 15,5 16,1 18,8
Kolovoz 16,3 15,6 18,7 15,9 17,7
Rujan 12,5 12,2 11,0 12,6 14,1
Listopad 8,0 8,5 9,9 11,3 6,1
Studeni 3,9 3,7 4,8 7,6 5,7
Prosinac 1,1 0,3 -1,7 3,5 3,6
Godišnji prosjek 7,2 7,1 6,8 9,4 8,3

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Minimalne i maksimalne temperature zabilježene od 1944. u °C Göteborgu[uredi]

Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje ekstremne temperature
Maksimum 9,8 9,9 18,2 28,3 29,8 33,6 33,0 34,1 28,5 21,0 13,4 10,6 34,1
Minimum -25,9 -26,4 -19,0 -10,0 -4,3 1,3 5,9 2,3 -2,7 -7,2 -15,7 -21,9 -26,4

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005.), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Oborine u Göteborgu u mm[uredi]

Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje oborine
Prosjek
1931.–1960.
57 35 29 40 35 57 78 85 78 69 66 63 692
Prosjek
1961.–1990.
62 41 50 42 51 61 77 68 81 84 84 75 776
2003. 82 40 35 77 91 80 101 86 32 112 84 89 909

Izvor : (Statistisk Årsbok 2005.), (hrv. Statistički almanah 2005.)

Kultura[uredi]

Zgrada opere u Göteborgu

Göteborški simfonijski orkestar ima već godinama službeni naziv "Nacionalni orkestar Švedske". Pod dugogodišnjom dirigentskom palicom dirigenta Neemea Järvia orkestar je napravio brojne internacionalne nastupe a na repertoaru je bila prvenstveno skandinavska glazba.

Zgrada opere u Göteborgu otvorena ja na ušću Göta älva 1994. a u njoj neovisno djeluju operni, baletski i glazbeni orkestar.

Göteborg je svjetski poznat po svojoj "Metalnoj sceni" poznatijoj i kao göteborski Melodični death metal. Svjetski poznati sastavi koji su predstavnici ovog glazbenog pravca su In Flames, Dark Tranquillity i At the Gates a od mlađih sastava The Haunted. Göteborški sajam knjige, najveći u Skandinaviji, održava se svake godine u rujnu. Najveći skandinavski filmski festival održava se također svake godine u Göteborgu.

Turizam i zbivanja[uredi]

Svake godine grad zaradi preko 21 miljardu kruna od turista koji posjećuju Göteborg. Festivali poput Way Out West i Kulturkalaset zarade godišnje preko 200 milijuna kruna, dok se na koncertima na Ullevi areni zaradi oko 300 miljuna kruna. Broj turista se povećava svake godine od početka 90-ih a u najpoznatije luksuzne hotele spadaju Clarion Hotel Post, Hotell Avalon i Hotel Gothia Towers. Računa se da je 2006. bilo oko 6 690 hotelskih soba u gradu.

Najveći hotel u Göteborgu i općenito nordijskim zemljama je hotel Gothia Towers sa 704 sobe, među kojima je 11 apartmana s pet zvjezdica. Sam hotel je klasificiran s četiri zvjezdice. Trenutno se radi na proširenju hotela, tako da se gradi toranj, sa 29 katova i 478 soba, koji će imati pogled na zabavni park Liseberg.[15] Pored toga gradi se i središnji toranj na 24 kata u kojem će biti 51 nova soba s pet zvjezdica i prostor za rekreaciju na krovu hotela.[15] Gothia Towers će poslije završnih radova u 2013. godini imati ukupno 1208 soba [15], što bi ga danas (2011.) svrstalo na treće mjesto u Europi po veličini poslije Citywest Hotela u Irskoj i Rin Grand Hotela u Rumunjskoj.

Uprava grada pokušava privući turiste organiziranjem različitih manifestacije poput proslave Božića u zabavnom parku Liseberg, internacionalnog sajma "Svenska Mässan", dok gradska luka redovito ugošćava kruzere. Svjetsko prvenstvo u atletici održano je u gradu 1995. godine a u ostala godišnja športska zbivanja spadaju: Gothia nogometni kup, Partille rukometni kup i Götebörški košarkaški festival.

Šport[uredi]

Najpoznatiji je nogometni klub IFK Göteborg, osvajač europskih nogometnih kupova.

U ovom gradu djeluju hrvatski iseljenički nogometni klubovi Croatia, punim imenom Hajduk/Croatia, te Velebit.

Gradovi prijatelji[uredi]

Vidi još[uredi]


Izvori[uredi]

  1. Sven Schånberg, Göteborg, 1981.
  2. Stadsbildningar och stadsplaner i Götaälvs mynningsområde: Från äldsta tider till omkring adertonhundra, Göteborgs Jubileumspublikationer, del VII, Albert Lilienberg, Göteborgs Litografiska AB 1928. str. 77.–81.
  3. Göteborg – 777 frågor & svar, Sören Skarback, Tre Böcker Förlag, Göteborg 1997 ISBN 91-7029-335-X nevaljani ISBN s.236
  4. "Broj stanovnika po općinama, bračnom stanju, starosti i spolu (1968.-2009.)". Statistiska Centralbyrån. 17. veljače 2010.. http://www.ssd.scb.se/databaser/makro/Visavar.asp?yp=bergman&xu=scb&huvudtabell=BefolkningNy&deltabell=K1&deltabellnamn=Folkm%E4ngden+efter+kommun%2C+civilst%E5nd%2C+%E5lder+och+k%F6n%2E+C5r&omradekod=BE&omradetext=Befolkning&preskat=O&innehall=Folkmangd&starttid=1968&stopptid=2009&Prodid=BE0101&fromSok=&Fromwhere=S&lang=1&langdb=1 Pristupljeno 29. ožujka 2010. 
  5. Anna-Maria Carnhede (19. studenoga 2008.). "Broj stanovnika Göteborga prešao pola milijuna". GT. http://www.gt.se/nyheter/1.1375215/goteborgs-befolkning-over-en-halv-miljon Pristupljeno 21. studenoga 2008. 
  6. Snezana Bozinovska (31. prosinca 2008.). "Eksplozija stanovnišva u Göteborgu". Göteborgsposten. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2006.. http://www.gp.se/gp/jsp/Crosslink.jsp?d=113&a=467439 Pristupljeno 31. prosinca 2008. 
  7. Ulf Nyström (19. veljače 2010.). "Metropolitanski Göteborg raste rekordno brzo". Göteborgsposten. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2010.. http://www.gp.se/nyheter/goteborg/1.315685-storgoteborg-vaxer-rekordfort Pristupljeno 19. veljače 2010. 
  8. Ur Göteborgs Häfder – O vladi i vladaocima 1621.–1748., Sigfrid Wieselgren, P A Norstedt & Söner, Stockholm 1878 s.10
  9. Stanovništvo u Gbg, Viktor Rydberg, hans levnad och diktning, 1913, Karl Warburg
  10. Millennium – årtusendets bok, red. Jan Hansson, utgiven av Göteborgs-Posten 1999 s.104
  11. Statistika 1970.-2006.
  12. Göteborgs turistkarta 1985: Med gatunamnsförteckning, turistinformation och parkeringskarta, (hrv. Turistička karta Göteborga 1985.: Sa nazivima ulica, turističkim informacija i kartom za parkiranje) objavio stadsbyggnadskontoret, Göteborg 1985. 72. strana
  13. Göteborg – uppkomst och äldre historia (hrv. Göteborg - nastanak i starija povijest) , red. Stig Roth, izdao Göteborgs Historiska Museum 1960. 17.-18. strana
  14. Göteborgs turistkarta (1985.), 73. strana
  15. 15,0 15,1 15,2 Gothiatowers.se, "Pressrelease - Korak bliže Triple Towers" Preuzeto 9. svibnja 2010.