More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Gram-pozitivna bakterija'''-->[[Datoteka:Gram-positive cellwall-schematic.png|minijatura|Pojednostavnjeni šematski prikaz stanične stijenke Gram-pozitivne bakterije.]] | <!--'''Gram-pozitivna bakterija'''-->[[Datoteka:Gram-positive cellwall-schematic.png|minijatura|Pojednostavnjeni šematski prikaz stanične stijenke Gram-pozitivne bakterije.]] | ||
[[Datoteka:Gram-Cell-wall.svg|minijatura|Usporedba stanične stijenke Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija.]] | [[Datoteka:Gram-Cell-wall.svg|minijatura|Usporedba stanične stijenke Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija.]] | ||
'''Gram-pozitivna bakterija''' je ona vrsta [[bakterija|bakterije]] koja u [[bojenje po Gramu|bojanju]] bakterija [[gencijana violet]]om zadržavaju to bojilo te se pokazuju tamnoplavima.<ref name="HE">{{ | '''Gram-pozitivna bakterija''' je ona vrsta [[bakterija|bakterije]] koja u [[bojenje po Gramu|bojanju]] bakterija [[gencijana violet]]om zadržavaju to bojilo te se pokazuju tamnoplavima.<ref name="HE">{{Citiranje weba|author=|title=Gram, Hans Christian Joachim|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23068|publisher=LZMK|accessdate=24. lipnja 2015.}}</ref> | ||
Ovo je rezultat svojstava građe [[bakterijska stanična stijenka|bakterijske stanične stijenke]]. Gram-pozitivne bakterije u stijenkama imaju neusporedivo viši postotak [[peptidoglikan]]a [[murein]]a (95 %), nego što imaju stijenke [[Gram-negativne bakterije|Gram-negativnih bakterija]] (5 do 12 %). Murein je polimer osebujne građe koji imaju jedino [[prokarioti]]. Njihova je stanica, u biti [[protoplast]] oko kojeg je [[citoplazmatska membrana]], smještena u velikoj molekuli mureina, kao u vreći. Ovisno o debljini odnosno poroznosti mureina, u stanicu mogu ući hranjive i druge tvari poput bojila i alkohola. Što je sloj mureina u stijenci deblji, tvari teže prolaze. Stanična stijenka Gram-pozitivnih bakterija ima i [[teikoična kiselina|teikoične kiseline]].<ref>{{ | Ovo je rezultat svojstava građe [[bakterijska stanična stijenka|bakterijske stanične stijenke]]. Gram-pozitivne bakterije u stijenkama imaju neusporedivo viši postotak [[peptidoglikan]]a [[murein]]a (95 %), nego što imaju stijenke [[Gram-negativne bakterije|Gram-negativnih bakterija]] (5 do 12 %). Murein je polimer osebujne građe koji imaju jedino [[prokarioti]]. Njihova je stanica, u biti [[protoplast]] oko kojeg je [[citoplazmatska membrana]], smještena u velikoj molekuli mureina, kao u vreći. Ovisno o debljini odnosno poroznosti mureina, u stanicu mogu ući hranjive i druge tvari poput bojila i alkohola. Što je sloj mureina u stijenci deblji, tvari teže prolaze. Stanična stijenka Gram-pozitivnih bakterija ima i [[teikoična kiselina|teikoične kiseline]].<ref>{{Citiranje weba|author=|title=bakterije|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5395|publisher=LZMK|accessdate=24. lipnja 2015.}}</ref> | ||
Murein je osnovna gradivna tvar bakterijske stanične stijenke, zbog čega prije svega ima zaštitnu funkciju i protkan je i obložen nizom dodatnih tvari. Stijenka Gram-pozitivne bakterije sadrži nekoliko slojeva peptidoglikana koje povezuju [[peptid]]nim vezama i popriječni mostovima. Zbog ovog je sloj stijenke vrlo čvrst i vrlo malo savitljiv. Ova razlika u u građi stanične stijenke daje razliku u reakciji na Gramovu metodu razvrstavanja.<ref name="PBF">{{ | Murein je osnovna gradivna tvar bakterijske stanične stijenke, zbog čega prije svega ima zaštitnu funkciju i protkan je i obložen nizom dodatnih tvari. Stijenka Gram-pozitivne bakterije sadrži nekoliko slojeva peptidoglikana koje povezuju [[peptid]]nim vezama i popriječni mostovima. Zbog ovog je sloj stijenke vrlo čvrst i vrlo malo savitljiv. Ova razlika u u građi stanične stijenke daje razliku u reakciji na Gramovu metodu razvrstavanja.<ref name="PBF">{{Citiranje weba|author=Župan, Irina|title=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori50.htm|work=|publisher=PBF Zagreb|accessdate=12. siječnja 2015.}}</ref> | ||
Među Gram-pozitivne bakterije spadaju uzročnici [[tetanus|zlog grča]], [[tuberkuloza|sušice]] i [[difterija|difterije]].<ref name="HE"/> | Među Gram-pozitivne bakterije spadaju uzročnici [[tetanus|zlog grča]], [[tuberkuloza|sušice]] i [[difterija|difterije]].<ref name="HE"/> | ||
Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 00:54
Gram-pozitivna bakterija je ona vrsta bakterije koja u bojanju bakterija gencijana violetom zadržavaju to bojilo te se pokazuju tamnoplavima.[1]
Ovo je rezultat svojstava građe bakterijske stanične stijenke. Gram-pozitivne bakterije u stijenkama imaju neusporedivo viši postotak peptidoglikana mureina (95 %), nego što imaju stijenke Gram-negativnih bakterija (5 do 12 %). Murein je polimer osebujne građe koji imaju jedino prokarioti. Njihova je stanica, u biti protoplast oko kojeg je citoplazmatska membrana, smještena u velikoj molekuli mureina, kao u vreći. Ovisno o debljini odnosno poroznosti mureina, u stanicu mogu ući hranjive i druge tvari poput bojila i alkohola. Što je sloj mureina u stijenci deblji, tvari teže prolaze. Stanična stijenka Gram-pozitivnih bakterija ima i teikoične kiseline.[2]
Murein je osnovna gradivna tvar bakterijske stanične stijenke, zbog čega prije svega ima zaštitnu funkciju i protkan je i obložen nizom dodatnih tvari. Stijenka Gram-pozitivne bakterije sadrži nekoliko slojeva peptidoglikana koje povezuju peptidnim vezama i popriječni mostovima. Zbog ovog je sloj stijenke vrlo čvrst i vrlo malo savitljiv. Ova razlika u u građi stanične stijenke daje razliku u reakciji na Gramovu metodu razvrstavanja.[3]
Među Gram-pozitivne bakterije spadaju uzročnici zlog grča, sušice i difterije.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Gram, Hans Christian Joachim". LZMK. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23068 Pristupljeno 24. lipnja 2015.
- ↑ "bakterije". LZMK. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5395 Pristupljeno 24. lipnja 2015.
- ↑ Župan, Irina. "Odgovori na postavljena pitanja iz biologije". PBF Zagreb. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori50.htm Pristupljeno 12. siječnja 2015.