Pedesetnički kalendar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam|nestorijanizmu]] i među [[felah|felasima]] u suvremenoj [[Palestina|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{cite book|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity|author=Roger Thomas Beckwith|publisher=BRILL|year=2005|page=26|isbn=9004125264}}</ref>  
<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam|nestorijanizmu]] i među [[felah|felasima]] u suvremenoj [[Palestina|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{Citiranje knjige|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity|author=Roger Thomas Beckwith|publisher=BRILL|year=2005|page=26|isbn=9004125264}}</ref>  


== Pregled ==  
== Pregled ==  


Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{cite book|title=Hebrew Union College Annual|author=Hebrew Union College|year=1924|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{cite book|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks|author=Lance Latham|year=1998|page=37|publisher=Focal Press|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>
Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{Citiranje knjige|title=Hebrew Union College Annual|author=Hebrew Union College|year=1924|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{Citiranje knjige|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks|author=Lance Latham|year=1998|page=37|publisher=Focal Press|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>


Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{cite book|title=''Social Sciences''|author=Pi Gamma Mu|year=1981|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{cite book|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''|author=Eviatar Zerubavel|year=1989|publisher=[[University of Chicago Press]]|page=8|isbn=0226981657}}</ref>  
Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{Citiranje knjige|title=''Social Sciences''|author=Pi Gamma Mu|year=1981|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{Citiranje knjige|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''|author=Eviatar Zerubavel|year=1989|publisher=[[University of Chicago Press]]|page=8|isbn=0226981657}}</ref>  


Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{cite book|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''|author=Julian Morgenstern|year=1966|publisher=Hebrew Union College Press|page=282}}</ref>  
Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{Citiranje knjige|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''|author=Julian Morgenstern|year=1966|publisher=Hebrew Union College Press|page=282}}</ref>  


[[Liturgijska godina|Liturgijski kalendar]] [[Eseni|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{cite book|title=''The Dead Sea Scrolls in English''|author=Geza Vermes|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1995|page=54|isbn=1850755639}}</ref>
[[Liturgijska godina|Liturgijski kalendar]] [[Eseni|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{Citiranje knjige|title=''The Dead Sea Scrolls in English''|author=Geza Vermes|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1995|page=54|isbn=1850755639}}</ref>


[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{cite book|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''|author=André Dupont-Sommer|year=1956|publisher=Macmillan|page=1}}</ref>
[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{Citiranje knjige|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''|author=André Dupont-Sommer|year=1956|publisher=Macmillan|page=1}}</ref>


[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{cite book|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''|author=Joan E. Taylor|year=2003|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=0199259615}}</ref>
[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{Citiranje knjige|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''|author=Joan E. Taylor|year=2003|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=0199259615}}</ref>


''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{cite book|title=''The Dead Sea Scrolls''|author=Millar Burrows|year=1955|publisher=[[Viking Press]]|page=241}}</ref>
''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{Citiranje knjige|title=''The Dead Sea Scrolls''|author=Millar Burrows|year=1955|publisher=[[Viking Press]]|page=241}}</ref>


== Povezani članci ==
== Povezani članci ==

Posljednja izmjena od 17. studeni 2021. u 23:03

Pedesetnički kalendar ili pentekontadni kalendar je jedinstveni poljoprivredni kalendarski sustav, za koji se misli da je amoritskog podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali Hildegaard i Julius Lewy tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj Mezopotamiji i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u nestorijanizmu i među felasima u suvremenoj Palestini.[1]

Pregled[uredi]

Pedesetnički kalendar je na akadskom bio poznat kao hamšâtum,[2] a razdoblje od petnaest dana na kraju godine Babiloncima je bilo poznato kao shappatum.[3] Religijski nalog da se "poštiva sabat" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi shappatum, razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.[3]

Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,[4] poznatim kao atzeret.[5]

Ovaj kalendar su često koristila razna kananitska plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i Izraeliti, dok u doba kralja Solomona nije službeno prihvaćen novi tip solarnog kalendara.[6]

Liturgijski kalendar Esena u Kumranu bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.[7]

Filon je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s Pitagorinim poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".[8]

Tawfiq Canaan (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među Palestincima u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik Gustaf Dalman koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".[9]

Julius Morgenstern je tvrdio da kalendar Jubileja ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.[10]

Povezani članci[uredi]

Izvori[uredi]

  1. ↑ Roger Thomas Beckwith (2005). Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity. BRILL. str. 26. ISBN 9004125264 nevaljani ISBN 
  2. ↑ Hebrew Union College (1924). Hebrew Union College Annual. str. 75 
  3. ↑ 3,0 3,1 Lance Latham (1998). Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks. Focal Press. str. 37. ISBN 0879304960 nevaljani ISBN 
  4. ↑ Pi Gamma Mu (1981). Social Sciences. str. 25 
  5. ↑ Eviatar Zerubavel (1989). The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week. University of Chicago Press. str. 8. ISBN 0226981657 nevaljani ISBN 
  6. ↑ Julian Morgenstern (1966). The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites. Hebrew Union College Press. str. 282 
  7. ↑ Geza Vermes (1995). The Dead Sea Scrolls in English. Continuum International Publishing Group. str. 54. ISBN 1850755639 nevaljani ISBN 
  8. ↑ André Dupont-Sommer (1956). The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls. Macmillan. str. 1 
  9. ↑ Joan E. Taylor (2003). Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria. Oxford University Press. ISBN 0199259615 nevaljani ISBN 
  10. ↑ Millar Burrows (1955). The Dead Sea Scrolls. Viking Press. str. 241 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pedesetnički_kalendar&oldid=334066"