Razlika između inačica stranice »Ordovicij«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
Redak 38: Redak 38:
#{{cite journal|author=Berner, RA and Z. Kothavala|year=2001|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time|journal=American Journal of Science|volume=304|pages=397–437}}
#{{cite journal|author=Berner, RA and Z. Kothavala|year=2001|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time|journal=American Journal of Science|volume=304|pages=397–437}}
#{{cite journal|author=Gradstein, FM and JG Ogg|year=1996|title=A Phanerozoic time scale|journal=Episodes|volume=19|pages=3-5}}
#{{cite journal|author=Gradstein, FM and JG Ogg|year=1996|title=A Phanerozoic time scale|journal=Episodes|volume=19|pages=3-5}}
#{{cite book|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith|year=2005|title=A geologic time scale 2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521786738}}
#{{Citiranje knjige|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith|year=2005|title=A geologic time scale 2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521786738}}
#{{cite journal|author=Rothman, Daniel H.|year=2001|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years|volume=99|issue=7|pages=4167-4171}}
#{{cite journal|author=Rothman, Daniel H.|year=2001|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years|volume=99|issue=7|pages=4167-4171}}
#{{cite journal|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate|journal=GSA Today|year=2004|volume=14|issue=3|pages=4-10}} {{doi|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}
#{{cite journal|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate|journal=GSA Today|year=2004|volume=14|issue=3|pages=4-10}} {{doi|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}

Inačica od 22:22, 17. studenoga 2021.

Fosili iz Ordovicija
Fosil vrste Asaphus Iepidurus
Rekonstrukcija života iz Ordovicija

Ordovicij je drugi od šest geoloških razdoblja Paleozoika. Prije njega je bio Kambrij a nakon njega Silur. Ordovicij je dobio ime po plemenu Ordovices iz Walesa, a definirao ga je Charles Lapworth 1879. kako bi razriješio svađu između sljedbenika Adama Sedgwicka i Rodericka Murchisona, koji su stavili iste kamene ostatke na sjeveru Walesa i u razdoblje Kambrija i razdoblje Silura. Lapworth je prepoznao da se fauna fosila u ostacima razlikuje i od Kambrija i od Silura, te je odlučio da ih stavi u vlastito razdoblje.

Velika Britanija je dugo oklijevala priznati tu klasifikaciju, dok je ostatak svijeta to učinio relativno brzo. 1906. Geološki kongres je službeno priznao Ordovicij kao dio ere Paleozoika.

Datiranje Ordovicija

Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina.[1] Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru.

Profesor Adrian Melott je iznio teoriju da je eksplozija Gama zraka mogla uništiti ozonski omotač te izložio život smrtonosnom zračenje iz svemira. No većina znanstvenika se slaže da je izumiranje bilo kompleksno te imalo više uzroka. Drugi period u Paleozoiku je stvorio izvore nafte i plina.

Podjela Ordovicija

Paleogeografija i klima

Razina mora je bila vrlo visoka tijekom Ordovicija. Zapravo, tijekom Tremadocija je morska transgresija diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanih kamenja. Razina mora bila je u prosjeku čak 180 metara viša od današnje; porasla je do 220 metara, a onda se naglo spustilo do 140 metara današnje razine mora pred kraj Ordovicija.[1] Tijekom Ordovicija južni kontinenti su bili spojeni u jednu ogromnu kopnenu masu zvanu Gondwana. Gondwana se sa vremenom kretala prema južnom polu. Rani Ordovicij je navodno bio razmjerno topao, barem u tropskim predjelima. Prosječna temperatura površine planeta bila je oko 16 °C, što je malo više od današnjeg razdoblja.[2] Ledenjaci su pred kraj Ordovicija počeli prekrivati Afriku i Južnu Ameriku.

Čiste vode su poticale rast organizama koji su skladištili kalcijev karbonat u oklopima i kalcit u svojim kosturima.[3] Ocean Pantalasa je obuhvaćao veći dio sjeverne hemisfere, dok su ostali manji oceani bili Proto-Tethys, Paleo-Tethys, Khanty ocean koji je bio zatvoren većinom kasnog Ordovicija, Iapetus ocean te novi Rheik ocean.

Kamenje Ordovicija je većinom sedimentarno. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice erozije, morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od vapnenca. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja razdoblja, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.

Život u Ordoviciju

LibertyFormationSlab092313.jpg

Tijekom Ordovicija, gotovo sav život se još nalazio u oceanima. U Sjevernoj Americi i Europi fauna se jako razvila. Trilobiti i Ramenonošci su bili bogati i raznoliki. Mekušci, koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao što su školjkaši i puževi. Smatralo se da su se i prvi kralježnjaci pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno nastali već u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijaju glavonošci (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.[4] Razina ugljikovog-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi bila je 4,200 ppm, dakle 15 puta veća od pred-industrijskog razdoblja.[5] Razina kisika bila je oko 68 % današnje razine.[6]

I flora je bila raznolika. Zelene alge su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene gljive su se vjerojatno pojavile u kasnom Ordovicju, odmah nakon biljaka.

Pojavili su se i mahovnjaci i prvi koraljni grebeni.

Kraj ordovicija

Ordovicij je završio serijom masovnih izumiranja vrsta koje, kao cjelina, predstavljaju drugo najveće izumiranje u povijesti zemlje po broju rodova koji su izumrli. Jedino veće izumiranje dogodilo se pri prelasku Perma u Trijasa.

Tijekom tog izumiranja oko 49 % rodova faune je nestalo. Većinom se prihvaća teorija da je to pokrenulo novo ledeno doba - kraj Ordoovicija je zabilježio jedan od najhladnijih razdoblja Zemlje u zadnjih 600 milijuna godina. No to ledeno doba nije bilo toliko dugo koliko se isprva mislilo; istraživanje je pokazalo da je trajalo negdje između 0.5 do 1.5 milijuna godina. Gondwana se spustila na južni pol pa je glacijacija zarobila i smanjila vodu u svjetskim oceanima.

Poveznice

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Haq, B. U. (2008). "A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes". Science 322: 64–68. doi:10.1126/science.1161648 
  2. ↑ Royer, Dana L. and Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, David J. Beerling (2004) CO2 as a primary driver of Phanerozoic climate GSA Today July 2004, volume 14, number 3, pages 4-10.
  3. ↑ Stanley, S. M.; Hardie, L. A. (1998). "Secular oscillations in the carbonate mineralogy of reef-building and sediment-producing organisms driven by tectonically forced shifts in seawater chemistry". Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 144: 3–19. doi:10.1016/S0031-0182(98)00109-6 
  4. ↑ * B. D. Webby, F. Paris, M. L. Droser und I. G. Percival (Herausgeber): The Great Ordovician Biodiversification Event, S.41-47, Columbia University Press, New York 2004 ISBN 0-231-12678-6.
    • Roger A. Cooper, Godfrey S. Nowlan und S. Henry Williams: Global Stratotype Section and Point for base of the Ordovician System. Episodes, 24(1): 19-28, Beijing 2001 ISSN 0705-3797
    • Roland Walter: Erdgeschichte Die Entstehung der Kontinente und Ozeane. 5. Aufl., 325 S., de Gruyter, Berlin & New York 2003. ISBN 3-11-017697-1
    • L. R. M. Cocks und T. H. Torsvik: European geography in a global context from the Vendian to the end of the Palaeozoic. In: D. G. Gee und R. A. Stephenson (Hrsg.): European Lithosphere Dynamics. Geological Society London Memoirs, 32: 83-95, London 2006 ISSN 0435-4052
    • Gérard M. Stampfli, Jürgen F. von Raumer und Gilles D. Borel: Paleozoic evolution of pre-Variscan terranes: From Gondwana to the Variscan collision.Geological Society of America Special Paper, 364: 263-280, Boulder 2002 PDF
  5. ↑ #Bergman, Noam M., Timothy M. Lenton, and Andrew J. Watson (2004). "COPSE: A new model of biogeochemical cycling over Phanerozoic time". American Journal of Science 301: 182-204 
    1. Berner, RA and Z. Kothavala (2001). "GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO2 over Phanerozoic time". American Journal of Science 304: 397–437 
    2. Gradstein, FM and JG Ogg (1996). "A Phanerozoic time scale". Episodes 19: 3-5 
    3. Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith (2005). A geologic time scale 2004. Cambridge University Press. ISBN 0521786738 
    4. Rothman, Daniel H. (2001). "Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years". Proceedings of the National Academy of Sciences 99 (7): 4167-4171 
    5. Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling (2004). "CO2 as a primary driver of Phanerozoic climate". GSA Today 14 (3): 4-10  DOI:<4:CAAPDO>2.0.CO;2 10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2
    6. Veizer, J., Godderis, Y. & Francois. L.M., Evidence for decoupling of atmospheric CO2 and global climate during the Phanerozoic eon. Nature 408, 698-701 (2000) [1]
    7. Nir J. Shaviv, Ján Veizer: Celestial driver of Phanerozoic climate?, Geological Society of America Vol. 13, Issue 7 (Juliy 2003), S. 4–10, Online (pdf 454 KByte)[2]
  6. ↑ http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sauerstoffgehalt-1000mj.svg

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ordovicij
Paleozoik
Kambrij Ordovicij Silur Devon Karbon Perm
Ordovicij
Donji/rani ordovicij Srednji ordovicij Gornji/kasni ordovicij
Tremadocij Arenigij Ord. III Darriwilij Ord. V Ord. VI
Hirnantij
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ordovicij&oldid=333891"