Obična žućica: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
}} | }} | ||
'''Obična žućica''' (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cytisus scoparius'') je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]]. <ref name="flora">{{cite web|url=http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK=|title=Flora Europaea Search Results|website=Rbg-web2.rbge.org.uk|accessdate=15 August 2018}}</ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s [[Forzicija|Forzicijom]]. | '''Obična žućica''' (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cytisus scoparius'') je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]]. <ref name="flora">{{cite web|url=http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK=|title=Flora Europaea Search Results|website=Rbg-web2.rbge.org.uk|accessdate=15 August 2018}}</ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s [[Forzicija|Forzicijom]]. | ||
Vrsta je prilagođena [[Mediteran|Mediteranu]] i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">{{ | Vrsta je prilagođena [[Mediteran|Mediteranu]] i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref><ref name="vedel">{{Citiranje knjige|author1=H. Vedel |author2=J. Lange |year=1960 |title=Trees and Bushes |publisher=Metheun |location=London}}</ref><ref name="bean">{{Citiranje knjige |author=W. J. Bean |year=1970 |title=Trees and Shrubs Hardy in the British Isles |publisher=John Murray |location=London |isbn=0-7195-1790-7}}</ref> ''Cytisus scoparius'' sadrži [[Otrov|otrovne]] [[Alkaloidi|alkaloide]] koji opterćuju [[srce]] i [[živčani sustav]].<ref name="plants of the Pacific Northwest coast">{{Citiranje knjige |author1=Jim Pojar |author2=A. MacKinnon |author3=Paul B. Alaback |year=1994 |title=Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska |location=Redmond, WA |publisher=Lone Pine}}</ref> | ||
==Opis== | ==Opis== | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
==Distribucija i razvoj== | ==Distribucija i razvoj== | ||
''C. scoparius'' se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">{{ | ''C. scoparius'' se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">{{Citiranje knjige |author1=M. Blamey |author2=C. Grey-Wilson |year=1989 |title=Flora of Britain and Northern Europe |publisher=Hodder & Stoughton |isbn=0-340-40170-2}}</ref> Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) <ref>{{cite web|url=http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom|title=Broom|website=Dpipwe.tas.gov.au|accessdate=15 August 2018}}</ref> postala je [[invazivna vrsta]] na livadama, i ostalim staništima.<ref name="usda">{{cite web |url=http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |title=Species Profile – Scotch Broom (''Cytisus scoparius'' (L.)) |publisher=National Invasive Species Information Center, [[United States National Agricultural Library]] |accessdate=October 9, 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726141225/http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml |archivedate=July 26, 2013 |deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite journal |author1=Ashfaq Ahmed Zarri |author2=Asad R. Rahmani |author3=Mark J. Behan |year=2006 |title=Habitat modifications by Scotch broom ''Cytisus scoparius'' invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India |journal=[[Journal of the Bombay Natural History Society]] |volume=103 |issue=2–3 |pages=356–365}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 11:56
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Obična žućica | |
|---|---|
| |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Rod: | Cytisus |
| Vrsta: | C. scoparius |
| Dvojno ime | |
| Cytisus scoparius (L.)Link | |
Obična žućica (zečjak, žuti zečji trn, lakotnik, metlasta žućica, lat. Cytisus scoparius) je grmolika domaća biljka u zapadnoj i srednjoj Europi. <ref name="flora">"Flora Europaea Search Results". http://rbg-web2.rbge.org.uk/cgi-bin/nph-readbtree.pl/feout?FAMILY_XREF=&GENUS_XREF=Cytisus+&SPECIES_XREF=scoparius&TAXON_NAME_XREF=&RANK= Pristupljeno 15. kolovoz 2018. </ref> Također je poznata kao 'Zlatni grm', a i mješaju ju s Forzicijom. Vrsta je prilagođena Mediteranu i obalnoj klimi. Prisustvo biljke ograničeno je niskim zimskim temperaturama. Sjemenke, mlade biljke, i pupoljci posebno su osjetljivi na smrzavanje. Odrasle biljke su otpornije, i grane pogođene niskim temperaturama obnavljaju se brzo.<ref name="blamey">M. Blamey; C. Grey-Wilson (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-40170-2 nevaljani ISBN</ref><ref name="vedel">H. Vedel; J. Lange (1960). Trees and Bushes. London: Metheun</ref><ref name="bean">W. J. Bean (1970). Trees and Shrubs Hardy in the British Isles. London: John Murray. ISBN 0-7195-1790-7 nevaljani ISBN</ref> Cytisus scoparius sadrži otrovne alkaloide koji opterćuju srce i živčani sustav.<ref name="plants of the Pacific Northwest coast">Jim Pojar; A. MacKinnon; Paul B. Alaback (1994). Plants of the Pacific Northwest Coast: Washington, Oregon, British Columbia & Alaska. Redmond, WA: Lone Pine</ref>
Opis
Izrasline Cytisus scoparius obično narastu od 1m do 3m visoke, rijetko do 4m, s glavnim stablom do 5 cm debljine, rijetko 10 cm debljine. Grmovi imaju zelene izdanke s malim tro-latičnim listovima duljine 5-15 mm, koji otpadaju u vrijeme zrelosti (engl. deciduous). U proljeće i ljeto prepuni su zlatno-žutih cvjetova 20-30 mm od vrha do dna, i 15-20 mm široki. Cvjetanje se odvija nakon 50-80 GDD (engl. growing degree days - je heuristička mjera akumulirane toplinske energije, koju koriste vrtlari, cvjećari, i farmeri da predvide razvoj biljaka i životinja do trenutka cvjetanja, do trenutka izvaljivanja insekata, te sazrjevanja usjeva).
Distribucija i razvoj
C. scoparius se može naći na sunčanim mjestima, obično na suhom, pješčanom tlu na niskim nadmorskim visinama, može izdržati vema kiselo tlo.<ref name="blamey">M. Blamey; C. Grey-Wilson (1989). Flora of Britain and Northern Europe. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-40170-2 nevaljani ISBN</ref> Izvan svog prirodnog područja, npr. Indija, Južna Amerika, zapadna Sjeverna Amerika (posebno otok Vancouver), Australia, i Novi Zeland (gdje je proglašena korovom) <ref>"Broom". http://dpipwe.tas.gov.au/invasive-species/weeds/weeds-index/declared-weeds-index/broom Pristupljeno 15. kolovoz 2018. </ref> postala je invazivna vrsta na livadama, i ostalim staništima.<ref name="usda">"Species Profile – Scotch Broom (Cytisus scoparius (L.))". National Invasive Species Information Center, United States National Agricultural Library. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpanj 2013.. http://www.invasivespeciesinfo.gov/plants/scotchbroom.shtml Pristupljeno 9. listopad 2013. </ref><ref>Ashfaq Ahmed Zarri; Asad R. Rahmani; Mark J. Behan (2006). "Habitat modifications by Scotch broom Cytisus scoparius invasion of grasslands of the Upper Nilgiris in India". Journal of the Bombay Natural History Society 103 (2–3): 356–365</ref>
