Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kukcožder: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Novija izmjena →
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 5: Redak 5:
Alternativni naziv je '''entomofagija'''<ref>Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). ''The insects: an outline of entomology'' (5th Ed). Wiley-Blackwell, {{ISBN|1405111135}}, {{ISBN|9781405111133}}. [http://books.google.com/books?id=ZZaVjVWUaXIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q=&f=false Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref>, što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.
Alternativni naziv je '''entomofagija'''<ref>Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). ''The insects: an outline of entomology'' (5th Ed). Wiley-Blackwell, {{ISBN|1405111135}}, {{ISBN|9781405111133}}. [http://books.google.com/books?id=ZZaVjVWUaXIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q=&f=false Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref>, što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.


Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;<ref>Capinera, John L. (Editor). (2008). ''Encyclopedia of Entomology'', (2nd ed). Springer Reference. {{ISBN|1402062427}}, {{ISBN|9781402062421}}. [http://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref> oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 10<sup>12</sup>&nbsp;kg sa procijenjenom populacijom od 10<sup>18</sup> organizama.<ref>{{cite book |title=The biomechanics of insect flight: form, function, evolution |last=Dudley |first=Robert |authorlink= |year=2002 |publisher=[[Princeton University Press]] |chapter=Flight and the Pterygote Insecta |pages=3–35 |isbn=9780691094915 |url=http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13}}</ref> Mnoga bića ovise o [[kukci]]ma koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu [[proteini]]ma, posebno tijekom sezone parenja.<ref name="cascades">{{cite book |title=Field Guide to the Cascades & Olympics |authors=Whitney, Stephen R. & Sandelin, R.| year=2004 |publisher=The Mountaineers Books |isbn=9780898868081 |pages=317 |url=http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC |accessdate=2010-04-01}}</ref>
Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;<ref>Capinera, John L. (Editor). (2008). ''Encyclopedia of Entomology'', (2nd ed). Springer Reference. {{ISBN|1402062427}}, {{ISBN|9781402062421}}. [http://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC Ltd preview] in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.</ref> oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 10<sup>12</sup>&nbsp;kg sa procijenjenom populacijom od 10<sup>18</sup> organizama.<ref>{{Citiranje knjige |title=The biomechanics of insect flight: form, function, evolution |last=Dudley |first=Robert |authorlink= |year=2002 |publisher=[[Princeton University Press]] |chapter=Flight and the Pterygote Insecta |pages=3–35 |isbn=9780691094915 |url=http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13}}</ref> Mnoga bića ovise o [[kukci]]ma koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu [[proteini]]ma, posebno tijekom sezone parenja.<ref name="cascades">{{Citiranje knjige |title=Field Guide to the Cascades & Olympics |authors=Whitney, Stephen R. & Sandelin, R.| year=2004 |publisher=The Mountaineers Books |isbn=9780898868081 |pages=317 |url=http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC |accessdate=2010-04-01}}</ref>


Neki primjeri kukcoždera su [[slavuj]], [[hijenski vuk]],<ref>{{cite web |url=http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html |title=Aardwolf (''Proteles cristata'') |author=Holekamp, Kay E. |publisher=www.animalinfo.org |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[ješci]],<ref name=echidnainfo>{{cite web |url=http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm |title="Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org |author= |publisher=West of Scotland & Ayr Group |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[lastavice]], [[mravojed]], [[šaran]], [[žabe]], [[gušteri]], [[šišmiši]] i [[pauci]]. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;<ref name="cascades"/> [[usnati medvjed]] je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer [[vilin konjic]], [[stršljeni]], [[bubamare]] i [[bogomoljke]].<ref>{{cite book |title=The economic importance of insects | authors=Hill, Dennis S. | year=1997 | publisher=Springer | page=198 |pages=395 |isbn=9780412498008 |url=http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC |accessdate=2010-04-01}}</ref> Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput [[marmozeti|marmozeta]], [[tamarini|tamarina]], [[avetnjaci|avetnjaka]], [[galagiji|galagija]] i [[Madagaskarski prstaš|madagaskarskog prstaša]].<ref name="JonesMartinPilbeam">{{cite book|title= The Primate Order | last=Stetoff |first=Rebecca | year=2006 | publisher= Marshall Cavendish |pages=92| isbn=9780761418160 |url=http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C}}</ref><ref>{{cite book|title= The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution | editors=Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. | year=1994 | publisher= Cambridge University Press  | location =Cambridge |isbn=0-521-32370-3}}</ref> Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.<ref name="Weiss&Mann">{{cite book |title= Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective. | authors= Weiss, M. L., & Mann, A. E.| year=1985 | publisher=Little Brown & Co. | location = Boston |isbn=0-673-39013-6}}</ref>
Neki primjeri kukcoždera su [[slavuj]], [[hijenski vuk]],<ref>{{cite web |url=http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html |title=Aardwolf (''Proteles cristata'') |author=Holekamp, Kay E. |publisher=www.animalinfo.org |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[ješci]],<ref name=echidnainfo>{{cite web |url=http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm |title="Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org |author= |publisher=West of Scotland & Ayr Group |accessdate=1 April 2010}}</ref> [[lastavice]], [[mravojed]], [[šaran]], [[žabe]], [[gušteri]], [[šišmiši]] i [[pauci]]. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;<ref name="cascades"/> [[usnati medvjed]] je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer [[vilin konjic]], [[stršljeni]], [[bubamare]] i [[bogomoljke]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The economic importance of insects | authors=Hill, Dennis S. | year=1997 | publisher=Springer | page=198 |pages=395 |isbn=9780412498008 |url=http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC |accessdate=2010-04-01}}</ref> Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput [[marmozeti|marmozeta]], [[tamarini|tamarina]], [[avetnjaci|avetnjaka]], [[galagiji|galagija]] i [[Madagaskarski prstaš|madagaskarskog prstaša]].<ref name="JonesMartinPilbeam">{{Citiranje knjige|title= The Primate Order | last=Stetoff |first=Rebecca | year=2006 | publisher= Marshall Cavendish |pages=92| isbn=9780761418160 |url=http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title= The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution | editors=Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D. | year=1994 | publisher= Cambridge University Press  | location =Cambridge |isbn=0-521-32370-3}}</ref> Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.<ref name="Weiss&Mann">{{Citiranje knjige |title= Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective. | authors= Weiss, M. L., & Mann, A. E.| year=1985 | publisher=Little Brown & Co. | location = Boston |isbn=0-673-39013-6}}</ref>


== Biljke kukcožderke ==
== Biljke kukcožderke ==
[[Datoteka:Drosera_capensis_bend.JPG|thumb|right|upright|''[[Drosera capensis]]'' se savija i zarobljava kukca.]]
[[Datoteka:Drosera_capensis_bend.JPG|thumb|right|upright|''[[Drosera capensis]]'' se savija i zarobljava kukca.]]
[[Biljke mesožderke|Biljke kukcožderke]] su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci<ref name="Slack & Gate">{{cite book |title=Carnivorous Plants |last1=Slack |first1=Adrian |last2=Gate |first2=Jane |year=2000 |publisher=MIT Press |location= |isbn=9780262690898 |page= |pages=240 |url= |accessdate=2010-04-02}}</ref> koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane ''biljke mesožderke'', one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).<ref name="Slack & Gate"/> U biljke mesoždeke spadaju [[Venerina muholovka]], nekoliko vrsta [[cjevolovke|cjevolovki]], vrste roda ''[[Pinguicula]]'', [[rosulje]], vrste roda ''[[Utricularia]]'', ''[[Aldrovanda vesiculosa]]'', vrste roda ''[[Brocchinia]]'' i druge. Ove biljke dobijaju [[dušik]] hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.<ref name="Slack & Gate"/>
[[Biljke mesožderke|Biljke kukcožderke]] su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci<ref name="Slack & Gate">{{Citiranje knjige |title=Carnivorous Plants |last1=Slack |first1=Adrian |last2=Gate |first2=Jane |year=2000 |publisher=MIT Press |location= |isbn=9780262690898 |page= |pages=240 |url= |accessdate=2010-04-02}}</ref> koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane ''biljke mesožderke'', one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).<ref name="Slack & Gate"/> U biljke mesoždeke spadaju [[Venerina muholovka]], nekoliko vrsta [[cjevolovke|cjevolovki]], vrste roda ''[[Pinguicula]]'', [[rosulje]], vrste roda ''[[Utricularia]]'', ''[[Aldrovanda vesiculosa]]'', vrste roda ''[[Brocchinia]]'' i druge. Ove biljke dobijaju [[dušik]] hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.<ref name="Slack & Gate"/>


Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, jer konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene [[štakor]]e i [[gušteri|guštere]].<ref name="Slack & Gate"/> [[Charles Darwin]] je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.<ref name="darwin1875">{{cite book | author=[[Charles Darwin|Darwin, C.]] | title=Insectivorous plants | publisher=John Murray | location=London | year=1875 | url=http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm}}</ref>
Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, jer konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene [[štakor]]e i [[gušteri|guštere]].<ref name="Slack & Gate"/> [[Charles Darwin]] je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.<ref name="darwin1875">{{Citiranje knjige | author=[[Charles Darwin|Darwin, C.]] | title=Insectivorous plants | publisher=John Murray | location=London | year=1875 | url=http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm}}</ref>


== Vidi i ==
== Vidi i ==

Inačica od 17. studeni 2021. u 05:49

Zosteria jede muhu.
Kukac iz porodice Asilidae jede bubu.

Kukcožder ili kukcojed je tip mesoždera čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.[1] Alternativni naziv je entomofagija[2], što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.

Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;[3] oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 1012 kg sa procijenjenom populacijom od 1018 organizama.[4] Mnoga bića ovise o kukcima koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu proteinima, posebno tijekom sezone parenja.[5]

Neki primjeri kukcoždera su slavuj, hijenski vuk,[6] ješci,[7] lastavice, mravojed, šaran, žabe, gušteri, šišmiši i pauci. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;[5] usnati medvjed je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer vilin konjic, stršljeni, bubamare i bogomoljke.[8] Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput marmozeta, tamarina, avetnjaka, galagija i madagaskarskog prstaša.[9][10] Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.[11]

Biljke kukcožderke

Drosera capensis se savija i zarobljava kukca.

Biljke kukcožderke su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci[12] koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane biljke mesožderke, one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).[12] U biljke mesoždeke spadaju Venerina muholovka, nekoliko vrsta cjevolovki, vrste roda Pinguicula, rosulje, vrste roda Utricularia, Aldrovanda vesiculosa, vrste roda Brocchinia i druge. Ove biljke dobijaju dušik hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.[12]

Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, jer konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene štakore i guštere.[12] Charles Darwin je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.[13]

Vidi i

Izvori

  1. ↑ Miller, George A. (2009). ""WordNet - About Us." : entry on insectivorous.". Princeton University. http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous Pristupljeno 1. travanj 2010. 
  2. ↑ Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). The insects: an outline of entomology (5th Ed). Wiley-Blackwell, ISBN 1405111135, ISBN 9781405111133. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
  3. ↑ Capinera, John L. (Editor). (2008). Encyclopedia of Entomology, (2nd ed). Springer Reference. ISBN 1402062427, ISBN 9781402062421. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
  4. ↑ Dudley, Robert (2002). "Flight and the Pterygote Insecta". The biomechanics of insect flight: form, function, evolution. Princeton University Press. str. 3–35. ISBN 9780691094915. http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13 
  5. ↑ 5,0 5,1 Whitney, Stephen R. & Sandelin, R. (2004). Field Guide to the Cascades & Olympics. The Mountaineers Books. str. 317. ISBN 9780898868081. http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC Pristupljeno 1. travanj 2010. 
  6. ↑ Holekamp, Kay E.. "Aardwolf (Proteles cristata)". www.animalinfo.org. http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html Pristupljeno 1. travanj 2010. 
  7. ↑ ""Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org". West of Scotland & Ayr Group. http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm Pristupljeno 1. travanj 2010. 
  8. ↑ Hill, Dennis S. (1997). The economic importance of insects. Springer. str. 198. ISBN 9780412498008. http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC Pristupljeno 1. travanj 2010. 
  9. ↑ Stetoff, Rebecca (2006). The Primate Order. Marshall Cavendish. str. 92. ISBN 9780761418160. http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C 
  10. ↑ Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D., ed. (1994). The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-32370-3 
  11. ↑ Weiss, M. L., & Mann, A. E. (1985). Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective.. Boston: Little Brown & Co.. ISBN 0-673-39013-6 
  12. ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 Slack, Adrian; Gate, Jane (2000). Carnivorous Plants. MIT Press. str. 240. ISBN 9780262690898 
  13. ↑ Darwin, C. (1875). Insectivorous plants. London: John Murray. http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kukcožder&oldid=332763"