More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Ishakovići'''-->'''Ishakovići''', osmanska feudalna obitelj. Utjecali na prilike u Bosni prije i nakon [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog]] osvajanja. Odigrali ključnu ulogu u konačnom slomu [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Kraljevine Bosne]].<ref name="HL-AK">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 508</ref> | <!--'''Ishakovići'''-->'''Ishakovići''', osmanska feudalna obitelj. Utjecali na prilike u Bosni prije i nakon [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog]] osvajanja. Odigrali ključnu ulogu u konačnom slomu [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Kraljevine Bosne]].<ref name="HL-AK">[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 508</ref> | ||
[[Ishak-beg|Isa-beg]] <ref>{{ | [[Ishak-beg|Isa-beg]] <ref>{{Citiranje knjige|last=Mandić|first=Dominik|title=Bosna i Hercegovina: povjesno-kritička istraživanja|year=1978|publisher=[[ZIRAL]], Zajednica izdanja ranjeni labud|url=https://books.google.com/books?id=ekrvAAAAMAAJ&q=skopski+sand%C5%BEak&dq=skopski+sand%C5%BEak&hl=en&ei=tsjiTamoHsjCtAaKr9iLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDMQ6AEwAjgU|accessdate=29. svibnja 2011.|quote=Ishak beg, sandžak Skopski 1414-1439, nije bio rođeni sin svoga predšasnika Yigit Paše, skopskoga sandžaka, nego njegov oslobođeni rob i posinak. Na osnovu nekih izjava Isa bega, sina [[Ishak-beg|Ishak begova]], Ć. Truhelka postavio je tezu da je Ishak beg bio rodom Hranušić}}</ref> je sandžak-beg Skoplja od 1427. i osvojio susjednu [[Raška|Rašku]]. Njegov sin [[Barak Ishaković|Barak]] je upao u Bosnu 1435., osvojio [[Hodidjed]] (Hodidid), a [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovićima]] razorio zemlje. Godine 1439. na položaju u Bosni ga je smijenio brat Isa-beg. Godine 1448. zauzeo je cijelu župu Vrhbosnu a na mjestu osvojenog Hodidjeda osnovao grad Sarajevo. Grad je dobio ime po njegovom dvoru (saraj). Sandžak-beg Bosne od 1464., a od iste godine njegov sin [[Mehmed-beg Ishaković|Mehmed-beg]] je namjesnik [[Zemlja Pavlovića|oblasti Pavlovića]]. Mehmed-beg je namjesnik do 1468., a Isa-beg je bosanski sandžak-beg do 1472. godine. Mehmed-beg je bosanski sandžak-beg 1499. te [[Hercegovački sandžak|hercegovački]] sandžak-beg u dva navrata, od 1506.-1509. i 1513.-1514.<ref name="HL-AK"/> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 17. studeni 2021. u 03:35
Ishakovići, osmanska feudalna obitelj. Utjecali na prilike u Bosni prije i nakon osmanskog osvajanja. Odigrali ključnu ulogu u konačnom slomu Kraljevine Bosne.[1] Isa-beg [2] je sandžak-beg Skoplja od 1427. i osvojio susjednu Rašku. Njegov sin Barak je upao u Bosnu 1435., osvojio Hodidjed (Hodidid), a Pavlovićima razorio zemlje. Godine 1439. na položaju u Bosni ga je smijenio brat Isa-beg. Godine 1448. zauzeo je cijelu župu Vrhbosnu a na mjestu osvojenog Hodidjeda osnovao grad Sarajevo. Grad je dobio ime po njegovom dvoru (saraj). Sandžak-beg Bosne od 1464., a od iste godine njegov sin Mehmed-beg je namjesnik oblasti Pavlovića. Mehmed-beg je namjesnik do 1468., a Isa-beg je bosanski sandžak-beg do 1472. godine. Mehmed-beg je bosanski sandžak-beg 1499. te hercegovački sandžak-beg u dva navrata, od 1506.-1509. i 1513.-1514.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 508
- ↑ Mandić, Dominik (1978). Bosna i Hercegovina: povjesno-kritička istraživanja. ZIRAL, Zajednica izdanja ranjeni labud. https://books.google.com/books?id=ekrvAAAAMAAJ&q=skopski+sand%C5%BEak&dq=skopski+sand%C5%BEak&hl=en&ei=tsjiTamoHsjCtAaKr9iLBg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDMQ6AEwAjgU Pristupljeno 29. svibnja 2011.. "Ishak beg, sandžak Skopski 1414-1439, nije bio rođeni sin svoga predšasnika Yigit Paše, skopskoga sandžaka, nego njegov oslobođeni rob i posinak. Na osnovu nekih izjava Isa bega, sina Ishak begova, Ć. Truhelka postavio je tezu da je Ishak beg bio rodom Hranušić"