Razlika između inačica stranice »Hadži Lojo«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
[[Branislav Nušić]] je [[1908.]] godine napisao [[roman]] zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.<ref>Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.</ref> | [[Branislav Nušić]] je [[1908.]] godine napisao [[roman]] zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.<ref>Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.</ref> | ||
Godine [[1982.]] [[Rešad Kadić]] je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.<ref>{{ | Godine [[1982.]] [[Rešad Kadić]] je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.<ref>{{Citiranje knjige|author=Rešad Kadić|title=Hadži Lojo|url=https://books.google.com/books?id=hddiAAAAMAAJ|year=1982.|publisher=Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 01:59, 17. studenoga 2021.
| Hadži Lojo | |
|---|---|
_b_789.jpg) Hadži Lojo
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1834. |
| Mjesto rođenja | Sarajevo |
| Datum smrti | 1887. |
| Mjesto smrti | Meka |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Ratovi | Zaposjedanje BiH 1878. |
Salih Vilajetović, poznat kao Hadži Lojo (Sarajevo, 1834. – Meka, 1887.) bio je bošnjački vođa u Sarajevu 1870-ih i jedan od glavnih zagovornika otpora austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine.[1]
Životopis
Radnik u kamenolomu, učitelj u medresi i bašibozuk, Hadži Lojo je u Sarajevu postao poznat nakon što se pridružio otporu osmanlijskim reformama, a osobito kad se 1872. godine pobunio protiv gradnje nove pravoslavne crkve. U narednim godinam bio je poznat i po raznim nasilnim ispadima i razbojstvima.
Neposredno prije austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878. godine, Hadži Lojo je okupio muslimanske, pravoslavne, židovske te čak i neke katoličke građane da se suprotstave okupatoru: uz Mehmeda Šemsikadića, Hafiza Kaukčiju i Muhameda Hadžijamakovića Hadži Lojo bio je jedan od glavnih vođa otpora u Sarajevu. Protivnici okupacije su 28. srpnja organizirali vladu u gradu i odredili mobilizaciju svih građana sposobnih za vojnu službu. U noći između 16. i 17. kolovoza Hadži Lojo je, ulazeći u jedno konačište, nosio pušku na leđima s cijevi okrenutom prema zemlji. Puška je slučajno opalila i pogodila ga ispod koljena. S tom teškom ranom pobjegao je u naselje Praču kod Rogatice, gdje se sakrio kod pravoslavne obitelji Čvoro. Odatle je pobjegao u Čajniče, gdje je proveo oko dva tjedna.[1]
Zbog bolova u ranjenoj nozi Hadži Lojo više nije mogao bježati. Izdao ga je Mićo Kojić nakon čega ga je uhitio natporučnik Mihajlo Stipetić i priveo u Sarajevo. Lojo je zbog te rane bio poslan u vojnu bolnicu, gdje ga je liječio dr. Kramer: no unatoč liječničkoj skrbi, nije bilo pomoći i noga mu je amputirana.[1] Vlasti su tražile smrtnu kaznu, a optužnica ga je teretila kao glavnog agitatora otpora protiv okupacijskih četa. Poslije izdržane petgodišnje kazne u Theresienstadtu, Hadži Lojo se trebao vratiti u Sarajevo. Međutim, austrijska carska vlast rekla je da je on u Bosni nepodoban. Ponudili su mu da bira u koju zemlju želi ići. On je odlučio da je za njegovu obitelj – suprugu Fatimu, kćerku Aišu i dva sina, Muhameda i Mustafu – najbolje da se odsele u Meku.[1]
Lojo u književnosti
Branislav Nušić je 1908. godine napisao roman zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.[2]
Godine 1982. Rešad Kadić je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Redakcija, Aura. "Ko je bio Salih Vilajetović – Hadži Lojo? Misteriozni hodža, hadžija i derviš koji se hrvao sa medvjedom" (bošnjački). https://aura.ba/ko-je-bio-salih-vilajetovic-hadzi-lojo-misteriozni-hodza-hadzija-i-dervis-koji-se-hrvao-sa-medvjedom/ Pristupljeno 15. svibnja 2019.
- ↑ Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.
- ↑ Rešad Kadić (1982.). Hadži Lojo. Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. https://books.google.com/books?id=hddiAAAAMAAJ
Literatura
- Vaso Čubrilović, Bosanski ustanak, Beograd 1930.;
- Hamdija Kreševljaković, Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878, Sarajevo 1937.;
- Radoslav Petrović, Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini u zborniku Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1978.