Argument oskudna dizajna: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 12: Redak 12:
# Taj je stvoritelj Bog.
# Taj je stvoritelj Bog.


Potpuna fraza "''argument slabog dizajna''" rijetko se rabi u literaturi, no argumenti ovog tipa pojavljivali su se mnogo puta, ponekad navodeći ''slabi dizajn'', a u ostalim slučajevima ''suboptimalni dizajn'', ''neinteligentni dizajn'' ili ''[[disteleologija|disteleologiju]]''; posljednje označava pojam koji je biolog [[Ernst Haeckel]] u 19. stoljeću primijenio na implikacije o organima koji su toliko rudimentarni da su beskorisni za život organizma (<ref name="haeckel">{{cite book |first=Ernst |last=Haeckel |authorlink=Ernst Haeckel |year=1892. |url=http://books.google.com/books?id=qdYKAAAAIAAJ |title=The History of Creation |location=Appleton, New York}}</ref> str.&nbsp;331). Haeckel je u svojoj knjizi ''Povijesti stvaranja'' posvetio većinu poglavlja ovom argumentu i završio prijedlogom, možda donekle s podsmijehom, da postavi "teoriju ''neprikladnosti dijelova'' u organizmima kao protuhipotezu jednom starijem popularnom učenju o ''prikladnosti dijelova''" (<ref name="haeckel" /> p.&nbsp;331). Pojam ''inkompententni dizajn'' skovao je [[Donald Wise]] s [[Massachusettssko sveučilište u Amherstu|Massachusettsskog sveučilišta u Amherstu]] da opiše aspekte prirode koje su trenutačno manjkave u dizajnu. Naziv potječe od akronima I. D. i rabi se kao protuteža argumentima za [[inteligentni dizajn]].<ref>{{cite journal|last=Wise|first=Donald|date=22. srpnja 2005.|title="Intelligent" Design versus Evolution|journal=Science|publisher=[[American Association for the Advancement of Science|AAAS]]|volume=309|issue=5734|pages=556–557|doi=10.1126/science.309.5734.556c|pmid=16040688}}</ref>
Potpuna fraza "''argument slabog dizajna''" rijetko se rabi u literaturi, no argumenti ovog tipa pojavljivali su se mnogo puta, ponekad navodeći ''slabi dizajn'', a u ostalim slučajevima ''suboptimalni dizajn'', ''neinteligentni dizajn'' ili ''[[disteleologija|disteleologiju]]''; posljednje označava pojam koji je biolog [[Ernst Haeckel]] u 19. stoljeću primijenio na implikacije o organima koji su toliko rudimentarni da su beskorisni za život organizma (<ref name="haeckel">{{Citiranje knjige |first=Ernst |last=Haeckel |authorlink=Ernst Haeckel |year=1892. |url=http://books.google.com/books?id=qdYKAAAAIAAJ |title=The History of Creation |location=Appleton, New York}}</ref> str.&nbsp;331). Haeckel je u svojoj knjizi ''Povijesti stvaranja'' posvetio većinu poglavlja ovom argumentu i završio prijedlogom, možda donekle s podsmijehom, da postavi "teoriju ''neprikladnosti dijelova'' u organizmima kao protuhipotezu jednom starijem popularnom učenju o ''prikladnosti dijelova''" (<ref name="haeckel" /> p.&nbsp;331). Pojam ''inkompententni dizajn'' skovao je [[Donald Wise]] s [[Massachusettssko sveučilište u Amherstu|Massachusettsskog sveučilišta u Amherstu]] da opiše aspekte prirode koje su trenutačno manjkave u dizajnu. Naziv potječe od akronima I. D. i rabi se kao protuteža argumentima za [[inteligentni dizajn]].<ref>{{cite journal|last=Wise|first=Donald|date=22. srpnja 2005.|title="Intelligent" Design versus Evolution|journal=Science|publisher=[[American Association for the Advancement of Science|AAAS]]|volume=309|issue=5734|pages=556–557|doi=10.1126/science.309.5734.556c|pmid=16040688}}</ref>


== Pregled ==
== Pregled ==
Redak 39: Redak 39:
* {{cite journal | last1 = Martin | first1 = B. | last2 = Martin | first2 = F. | year = 2003 | title = Neither intelligent nor designed | url = http://www.csicop.org/si/2003-11/intelligent-design.html | journal = Skeptical Inquirer | volume = 27 | issue = | page = 6 }}
* {{cite journal | last1 = Martin | first1 = B. | last2 = Martin | first2 = F. | year = 2003 | title = Neither intelligent nor designed | url = http://www.csicop.org/si/2003-11/intelligent-design.html | journal = Skeptical Inquirer | volume = 27 | issue = | page = 6 }}
*[[Mark Perakh|Perakh, Mark]] ''Unintelligent Design'' ({{ISBN|1-59102-084-0}} – prosinac 2003.)
*[[Mark Perakh|Perakh, Mark]] ''Unintelligent Design'' ({{ISBN|1-59102-084-0}} – prosinac 2003.)
*{{cite book |author=Williams, Robyn |authorlink=Robyn Williams |title=Unintelligent Design: Why God Isn't as Smart as She Thinks She Is |publisher=Allen & Unwin |location= |date=1. veljače 2007. |isbn=1-74114-923-1 |oclc=}}
*{{Citiranje knjige |author=Williams, Robyn |authorlink=Robyn Williams |title=Unintelligent Design: Why God Isn't as Smart as She Thinks She Is |publisher=Allen & Unwin |location= |date=1. veljače 2007. |isbn=1-74114-923-1 |oclc=}}
* Witt, Jonathan. [http://www.touchstonemag.com/archives/article.php?id=17-06-025-f "The Gods Must Be Tidy!"], ''Touchstone'', srpanj/kolovoz 2004.
* Witt, Jonathan. [http://www.touchstonemag.com/archives/article.php?id=17-06-025-f "The Gods Must Be Tidy!"], ''Touchstone'', srpanj/kolovoz 2004.
* [[John Woodmorappe|Woodmorappe, J.]] (1999). [http://www.rae.org/perfect.html "Why Weren't Plants Created 100% Efficient at Photosynthesis? (OR: Why Aren't Plants Black?)"]
* [[John Woodmorappe|Woodmorappe, J.]] (1999). [http://www.rae.org/perfect.html "Why Weren't Plants Created 100% Efficient at Photosynthesis? (OR: Why Aren't Plants Black?)"]

Inačica od 16. studeni 2021. u 05:27

Disteleološki argument ili argument slabog dizajna jest argument protiv Božje egzistencije, preciznije protiv egzistencije Boga Stvoritelja (u smislu Boga koji je izravno stvorio sve životne vrste). Osniva se na sljedećem lančanom razmišljanju:

  1. Svemogući, sveznajući, svedobri Stvoritelj Bog stvorio bi organizme koji imaju optimalan dizajn.
  2. Organizmi imaju obilježja koja su suboptimalna.
  3. Stoga Bog ili nije stvorio ove organizme ili nije svemoguć, sveznajuć i svedobar.

Argument je strukturiran na osnovi modus tollensa: ako "stvaranje" sadrži mnogo defekata, onda dizajn nije prihvatljiva teorija o porijeklu naše egzistencije. Najobičnije se rabi na slab način, no ne kao s ciljem odbacivanjem Božje egzistencije, već radije kao reductio ad absurdum vrlo poznatog argumenta o dizajnu koji ide kako slijedi:

  1. Živa su bića predobro dizajnirana da bi mogla nastati slučajno.
  2. Stoga je život morao stvoriti inteligentan stvoritelj.
  3. Taj je stvoritelj Bog.

Potpuna fraza "argument slabog dizajna" rijetko se rabi u literaturi, no argumenti ovog tipa pojavljivali su se mnogo puta, ponekad navodeći slabi dizajn, a u ostalim slučajevima suboptimalni dizajn, neinteligentni dizajn ili disteleologiju; posljednje označava pojam koji je biolog Ernst Haeckel u 19. stoljeću primijenio na implikacije o organima koji su toliko rudimentarni da su beskorisni za život organizma ([1] str. 331). Haeckel je u svojoj knjizi Povijesti stvaranja posvetio većinu poglavlja ovom argumentu i završio prijedlogom, možda donekle s podsmijehom, da postavi "teoriju neprikladnosti dijelova u organizmima kao protuhipotezu jednom starijem popularnom učenju o prikladnosti dijelova" ([1] p. 331). Pojam inkompententni dizajn skovao je Donald Wise s Massachusettsskog sveučilišta u Amherstu da opiše aspekte prirode koje su trenutačno manjkave u dizajnu. Naziv potječe od akronima I. D. i rabi se kao protuteža argumentima za inteligentni dizajn.[2]

Pregled

Očekuje se da prirodna selekcija gura sposobnost k vrhu, no taj vrh često nije onaj najviši.

"Slabi dizajn" jest konzistentan s predviđanjima znanstvene teorije evolucije putem prirodne selekcije. On predviđa da se obilježja koja su se razvila za određene uporabe, nanovo rabljena ili dodatno odabrana za različite uporabe, ili pak potpuno napuštena; i da suboptimalno stanje nastaje zbog nemogućnosti nasljednog mehanizma da ukloni pojedine rudimente iz evolucijskog procesa.

U pojmovima prilagodbenog krajolika, prirodna selekcija uvijek će gurati "uzbrdo", no vrsta normalno ne može s nižeg vrha doći na viši vrh bez da prođe kroz udolinu.

Argument slabog dizajna jedan je od argumenata koje je rabio Charles Darwin[3]; moderni zagovornici uključuju Stephena Jayja Goulda i Richarda Dawkinsa. Oni tvrde da se takva obilježja mogu objasniti kao posljedica stupnjevite, kumulativne naravi evolucijskog procesa. Teistički evolucionisti općenito odbacuju argument o dizajnu, no i dalje drže do vjerovanja u Božju egzistenciju.

Više informacija

Izvori

  1. 1,0 1,1 Haeckel, Ernst (1892.). The History of Creation. Appleton, New York. http://books.google.com/books?id=qdYKAAAAIAAJ 
  2. Wise, Donald (22. srpnja 2005.). ""Intelligent" Design versus Evolution". Science (AAAS) 309 (5734): 556–557. doi:10.1126/science.309.5734.556c. PMID 16040688 
  3. Darwin, Charles. The Origin of Species, 6th ed., Ch. 14.

Preporučena literatura

Vanjske poveznice