Ajsori: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 25: Redak 25:
* Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180 [https://books.google.com/books/about/Minorities_in_the_Middle_East.html?id=keD9z1XWuNwC]
* Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180 [https://books.google.com/books/about/Minorities_in_the_Middle_East.html?id=keD9z1XWuNwC]
* UNPO Assyria [http://www.unpo.org/article/7859]
* UNPO Assyria [http://www.unpo.org/article/7859]
* Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [https://books.google.com/books?id=vf4TBwAAQBAJ&pg=PA517&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false]</ref> Govornici su suvremenog [[aramejski jezik|aramejskog]] jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,<ref>Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149</ref> Asirci su [[sirsko kršćanstvo|sirski kršćani]] koji tvrde za se da [[asirski kontinuitet|potječu od Asirije]], jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{cite book|author=A. Leo Oppenheim|title=Ancient Mesopotamia |url=https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf|year=1964|publisher=The University of Chicago Press}}</ref>
* Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [https://books.google.com/books?id=vf4TBwAAQBAJ&pg=PA517&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false]</ref> Govornici su suvremenog [[aramejski jezik|aramejskog]] jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,<ref>Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149</ref> Asirci su [[sirsko kršćanstvo|sirski kršćani]] koji tvrde za se da [[asirski kontinuitet|potječu od Asirije]], jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{Citiranje knjige|author=A. Leo Oppenheim|title=Ancient Mesopotamia |url=https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf|year=1964|publisher=The University of Chicago Press}}</ref>


== Ime ==
== Ime ==
Redak 33: Redak 33:
== Domovina ==
== Domovina ==


[[Popis asirskih plemena|Plemenska područja]] koja tvore [[asirska domovina|asirsku domovinu]] su dijelovi današnjeg sjevernog Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadnog  Irana i mlađeg postanka, sjeveroistočne Sirije.<ref name="books.google.ca">{{cite book|ref=harv|last=Donabed|first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{cite book|author=Carl Skutsch|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149|year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Većina je iselila u druge krajeve svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Levant, Australiju, Europu, Rusiju i Kavkaz tijekom 20. stoljeća. Na emigriranje su ih nagnali strahotni događaji poput [[Diyarbakirski masakri]] 1894. - 1896. kad je pobijeno 25.000 Armenaca i Asiraca, [[genocid nad Asircima]] (istovremen s genocidima nad [[genocid nad Armencima|Armencima]] i [[grčki genocid|Grcima]]) tijekom Prvoga svjetskog rata koji su počinili Osmansko Carstvo i njegova saveznička kurdska plemena te [[šemelski masakr]] koji je sprovela [[Kraljevina Irak]] 1933., [[iranska revolucija]] 1979., arapske nacionalističke [[baatizam|baatističke]] mjere u Iraku i Siriji, uspon [[ISIL]]-a i njegovo osvajanje većeg dijela [[Ninivska ravnica|Ninivske ravnice]].<ref>http://www.aina.org/news/20160721201009.htm</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aina.org/articles/dtcitaic.htm|title=Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community|author=Eden Naby}}</ref>
[[Popis asirskih plemena|Plemenska područja]] koja tvore [[asirska domovina|asirsku domovinu]] su dijelovi današnjeg sjevernog Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadnog  Irana i mlađeg postanka, sjeveroistočne Sirije.<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige|ref=harv|last=Donabed|first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige|author=Carl Skutsch|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149|year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Većina je iselila u druge krajeve svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Levant, Australiju, Europu, Rusiju i Kavkaz tijekom 20. stoljeća. Na emigriranje su ih nagnali strahotni događaji poput [[Diyarbakirski masakri]] 1894. - 1896. kad je pobijeno 25.000 Armenaca i Asiraca, [[genocid nad Asircima]] (istovremen s genocidima nad [[genocid nad Armencima|Armencima]] i [[grčki genocid|Grcima]]) tijekom Prvoga svjetskog rata koji su počinili Osmansko Carstvo i njegova saveznička kurdska plemena te [[šemelski masakr]] koji je sprovela [[Kraljevina Irak]] 1933., [[iranska revolucija]] 1979., arapske nacionalističke [[baatizam|baatističke]] mjere u Iraku i Siriji, uspon [[ISIL]]-a i njegovo osvajanje većeg dijela [[Ninivska ravnica|Ninivske ravnice]].<ref>http://www.aina.org/news/20160721201009.htm</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aina.org/articles/dtcitaic.htm|title=Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community|author=Eden Naby}}</ref>
Zbog terora ISIL-a i drugih radikalnih islamista kršćani iz Mosula i Ninive morali su u zbjeg u Kurdistan.<ref>EWTN-ov katalog. [[Glasovi progonjenih: Ninivski kršćani u zbjegu|Voices of the Persecuted: Nineveh's Christians in Exile]] (pristupljeno 29. veljače 2020.)</ref>
Zbog terora ISIL-a i drugih radikalnih islamista kršćani iz Mosula i Ninive morali su u zbjeg u Kurdistan.<ref>EWTN-ov katalog. [[Glasovi progonjenih: Ninivski kršćani u zbjegu|Voices of the Persecuted: Nineveh's Christians in Exile]] (pristupljeno 29. veljače 2020.)</ref>


Redak 52: Redak 52:
Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995.); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: [[Australija]], [[Austrija]], [[Azerbajdžan]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Cipar]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Libanon]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Rusija]] (Europa), [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Turska]] (Azija), [[UK]], [[SAD]].
Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995.); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: [[Australija]], [[Austrija]], [[Azerbajdžan]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Cipar]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Libanon]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Rusija]] (Europa), [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Turska]] (Azija), [[UK]], [[SAD]].


Ukupna brojka procjenjuje se od 2,000.000<ref name="CNEWA website">{{Citiranje weba |url=http://www.cnewa.org/source-images/Roberson-eastcath-statistics/eastcatholic-stat16.pdf |author=Ronald Roberson |title=The Eastern Catholic Churches 2016 |publisher=Catholic Near East Welfare Association |accessdate=29 November 2016}} Information sourced from ''Annuario Pontificio'' 2016 edition</ref><ref name="Kurian">{{cite book |title=The Encyclopedia of Christian Civilization |chapter=Syriac Orthodox Church |publisher=Wiley-Blackwell |editor=Kurian, George Thomas |author=Murre-van den Berg, Heleen |year=2011 |pages=2304 |isbn=978-1-4051-5762-9}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.refworld.org/docid/49749c9837.html|title=Refworld – World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Turkey : Syriacs|author=United Nations High Commissioner for Refugees|work=Refworld|accessdate=6 June 2015}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Holy Apostolic Catholic Assyrian Church of the East — World Council of Churches |url=https://www.oikoumene.org/en/member-churches/holy-apostolic-catholic-assyrian-church-of-the-east |website=www.oikoumene.org |language=en}}</ref><ref name="cnewa">{{Citiranje weba |author1=Ronald G. Roberson |title=CNEWA -  The Assyrian Church of the East |url=http://www.cnewa.org/default.aspx?ID=1&pagetypeID=9&sitecode=hq&pageno=4 |website=www.cnewa.org}}</ref><ref name="baumer">{{cite book |last1=Baumer |first1=Christoph |title=The church of the East : an illustrated history of Assyrian Christianity |publisher=I.B. Tauris |isbn=978-1-84511-115-1}}</ref> do 4,000.000 pripadnika.<ref name="UNPO:Assyria">[http://unpo.org/members/7859 "Assyria"]. ''Unrepresented Nations and Peoples Organization''. unpo.org.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Who are the Assyrians |url=http://www.nineveh.com/whoarewe.htm |website=www.nineveh.com}}</ref> Brojčana razdioba po državama je ovakva:
Ukupna brojka procjenjuje se od 2,000.000<ref name="CNEWA website">{{Citiranje weba |url=http://www.cnewa.org/source-images/Roberson-eastcath-statistics/eastcatholic-stat16.pdf |author=Ronald Roberson |title=The Eastern Catholic Churches 2016 |publisher=Catholic Near East Welfare Association |accessdate=29 November 2016}} Information sourced from ''Annuario Pontificio'' 2016 edition</ref><ref name="Kurian">{{Citiranje knjige |title=The Encyclopedia of Christian Civilization |chapter=Syriac Orthodox Church |publisher=Wiley-Blackwell |editor=Kurian, George Thomas |author=Murre-van den Berg, Heleen |year=2011 |pages=2304 |isbn=978-1-4051-5762-9}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.refworld.org/docid/49749c9837.html|title=Refworld – World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Turkey : Syriacs|author=United Nations High Commissioner for Refugees|work=Refworld|accessdate=6 June 2015}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Holy Apostolic Catholic Assyrian Church of the East — World Council of Churches |url=https://www.oikoumene.org/en/member-churches/holy-apostolic-catholic-assyrian-church-of-the-east |website=www.oikoumene.org |language=en}}</ref><ref name="cnewa">{{Citiranje weba |author1=Ronald G. Roberson |title=CNEWA -  The Assyrian Church of the East |url=http://www.cnewa.org/default.aspx?ID=1&pagetypeID=9&sitecode=hq&pageno=4 |website=www.cnewa.org}}</ref><ref name="baumer">{{Citiranje knjige |last1=Baumer |first1=Christoph |title=The church of the East : an illustrated history of Assyrian Christianity |publisher=I.B. Tauris |isbn=978-1-84511-115-1}}</ref> do 4,000.000 pripadnika.<ref name="UNPO:Assyria">[http://unpo.org/members/7859 "Assyria"]. ''Unrepresented Nations and Peoples Organization''. unpo.org.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Who are the Assyrians |url=http://www.nineveh.com/whoarewe.htm |website=www.nineveh.com}}</ref> Brojčana razdioba po državama je ovakva:
* U tradicijskim područjima gdje žive ih je od 645.000 do 1,100.000.  
* U tradicijskim područjima gdje žive ih je od 645.000 do 1,100.000.  
*: Irak  300,000 – 600,000<ref>{{Citiranje weba |last1=Isaac |first1=Mardean |title=The desperate plight of Iraq's Assyrians and other minorities {{!}} Mardean Isaac |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/dec/24/iraq-minorities-assyrians |website=the Guardian |language=en |date=24 December 2011}}</ref><ref name="aina 2">{{Citiranje weba |last1=Congressman Frank R. Wolf |title=Distinguished Senior Fellow, 21st Century Wilberforce Initiative |url=http://www.aina.org/reports/frankwolfiraqreport.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="aina 1">{{Citiranje weba |title=Understanding recent movements of Christians from Syria and Iraq to other countries across the Middle East and Europe |url=http://www.aina.org/reports/utrmcfsi.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="Kurian"/><ref name="cnewa"/><ref name="CNEWA website"/><ref name="baumer"/>
*: Irak  300,000 – 600,000<ref>{{Citiranje weba |last1=Isaac |first1=Mardean |title=The desperate plight of Iraq's Assyrians and other minorities {{!}} Mardean Isaac |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2011/dec/24/iraq-minorities-assyrians |website=the Guardian |language=en |date=24 December 2011}}</ref><ref name="aina 2">{{Citiranje weba |last1=Congressman Frank R. Wolf |title=Distinguished Senior Fellow, 21st Century Wilberforce Initiative |url=http://www.aina.org/reports/frankwolfiraqreport.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="aina 1">{{Citiranje weba |title=Understanding recent movements of Christians from Syria and Iraq to other countries across the Middle East and Europe |url=http://www.aina.org/reports/utrmcfsi.pdf |website=www.aina.org}}</ref><ref name="Kurian"/><ref name="cnewa"/><ref name="CNEWA website"/><ref name="baumer"/>

Inačica od 16. studeni 2021. u 05:02

Ajsori
Ajsori
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Datoteka:Flag of the Assyrians.svg
Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres.

Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ , Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci[1], vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji[2][3], navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.

Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti.

Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci,[4] ili kao Kaldejci.[5] Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka,[6] Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.[7]

Ime

Podrobniji članak o temi: Sukob oko imena Asirac, Aramejac, Sirjak, Kaldejac i Feničanin

Dvojba oko imena nije samo na egzonime "Asirac" ili "Aramejac", nego se to prenosi i na neoaramejski. Za samooznačavanje "aramejska" frakcija iz Turske i Sirije služi se riječju Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ) i Ārāmayē (ܐܪܡܝܐ), dok "asirska" frakcija iz Iraka, Irana, sjeveroistočne sirije i jugoistočne Turske ustraje na Āṯūrāyē (ܐܬܘܪܝܐ) ali također prihvaća ime Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ).

Domovina

Plemenska područja koja tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg sjevernog Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadnog Irana i mlađeg postanka, sjeveroistočne Sirije.[8][9] Većina je iselila u druge krajeve svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Levant, Australiju, Europu, Rusiju i Kavkaz tijekom 20. stoljeća. Na emigriranje su ih nagnali strahotni događaji poput Diyarbakirski masakri 1894. - 1896. kad je pobijeno 25.000 Armenaca i Asiraca, genocid nad Asircima (istovremen s genocidima nad Armencima i Grcima) tijekom Prvoga svjetskog rata koji su počinili Osmansko Carstvo i njegova saveznička kurdska plemena te šemelski masakr koji je sprovela Kraljevina Irak 1933., iranska revolucija 1979., arapske nacionalističke baatističke mjere u Iraku i Siriji, uspon ISIL-a i njegovo osvajanje većeg dijela Ninivske ravnice.[10][11] Zbog terora ISIL-a i drugih radikalnih islamista kršćani iz Mosula i Ninive morali su u zbjeg u Kurdistan.[12]

Ajsorski genocid

Podrobniji članak o temi: Asirski genocid

Nad Ajsorima je 1915. – 1916. godine proveden tzv. Asirski genocid (zvan Sayfo i Seyfo, sirski ܩܛܠܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ‎ ili ܣܝܦܐ ), kojega su provodili mladoturci paralelno s Armenskim genocidom i Grčkim; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom zemljopisnom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakiru smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).[13] Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je simelski masakr (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;Premta d-Simele) u kolovozu 1933., u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora [14], a onda su slično prošla i 63 ajsorska sela u provincijama Dohuku i Mosulu, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane Osmanlijskih Turaka i Kurda.

Vjera

Ajsori su kršćani, a uz Uskrs i Božić slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju Akitu. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju Kaldejskoj katoličkoj Crkvi i Sirijskoj Katoličkoj Crkvi koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa Svetom Stolicom; preostali uglavnom pripadaju Sirijskoj Pravoslavnoj Crkvi. Manjina Ajsora su protestanti, a većina su kršćani koji su pripadnici istočnog i zapadnog sirskog liturgijskog obreda.[15] Crkve koje tvore Istočni sirski obred su Asirska Crkva Istoka, Stara Crkva Istoka i Kaldejska Katolička Crkva. Crkve zapadnosirskog obreda su Sirska Pravoslavna Crkva i Sirska Katolička Crkva. Obje liturgije služe se klasičnim sirskim kao liturgijskim jezikom. Asircima su kršćanstvo donijeli u 1. stoljeću po Kristu apostoli Toma i Tadej.[16]

Distribucija

Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995.); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: Australija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Brazil, Kanada, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Libanon, Nizozemska, Novi Zeland, Rusija (Europa), Švedska, Švicarska, Turska (Azija), UK, SAD.

Ukupna brojka procjenjuje se od 2,000.000[17][18][19][20][21][22] do 4,000.000 pripadnika.[23][24] Brojčana razdioba po državama je ovakva:

U iseljeništvu:

Ajsori danas

Uslijed aktualnih ratnih zbivanja u Iraku i Siriji, od 2003. godine broj Ajsora u tom području svijeta oštro opada, te se smatra da ih se u zadnjih desetak godina preko 70 posto raselilo u prekomorske zemlje. Ovaj je proces praćen nezainteresiranošću međunarodne zajednice i medija.[52][53]

Izvori

  1. ↑ Za uporabu izraza "Sirjak", pročitaj:
    • John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 30
    • Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
    • UNPO Assyria
    • Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
    • James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–206.
  2. ↑ Za Asirce prirođene Bliskom Istoku, pročitaj
    • Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180.
    • James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 206.
    • Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149.
    • Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517.
    • UNPO Assyria
    • Richard T. Schaefer, Encyclopedia of Race, Ethnicity, and Society, str. 107.
  3. ↑ James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–209.
  4. ↑ Za uporabu riječi Aramejac, pročitaj:
    • Donabed & Mako, Identity of Syrian Orthodox Christians, str. 72.
    • Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians?
    • John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 30.
  5. ↑ Za uporabu riječi Kaldejac, pročitaj:
    • John A. Shoup, Ethnic Groups of Africa and the Middle East: An Encyclopedia, str. 3.0 [1]
    • Nicholas Aljeloo, Who Are The Assyrians? [2]
    • Mordechai Nisan, Minorities in the Middle East: A History of Struggle and Self-Expression, str. 180 [3]
    • UNPO Assyria [4]
    • Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517 [5]
  6. ↑ Carl Skutsch, Encyclopedia of the World's Minorities, str. 149
  7. ↑ A. Leo Oppenheim (1964) Ancient Mesopotamia. https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/ancient_mesopotamia.pdf.
  8. ↑
    • Nepoznat parametar: ref
  9. ↑ Carl Skutsch (2013) Encyclopedia of the World's Minorities. https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149.
  10. ↑ http://www.aina.org/news/20160721201009.htm
  11. ↑ Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community.
  12. ↑ EWTN-ov katalog. Voices of the Persecuted: Nineveh's Christians in Exile (pristupljeno 29. veljače 2020.)
  13. ↑ Gaunt, David. Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, str. 433.
  14. ↑ Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention
  15. ↑ Za Asirce kao kršćane, pročitaj
    • Joel J. Elias, The Genetics of Modern Assyrians and their Relationship to Other People of the Middle East [6]
    • Steven L. Danver, Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures and Contemporary Issues, str. 517
    • UNPO Assyria
    • James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 209
  16. ↑ Irak – zemlja svetaca i mučenika
  17. ↑ 17,0 17,1 17,2 17,3 17,4 17,5 17,6
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web
    Information sourced from Annuario Pontificio 2016 edition
  18. ↑ 18,0 18,1 18,2 18,3 18,4
    • Parametar chapter nije dopušten u klasi book
  19. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  20. ↑ Holy Apostolic Catholic Assyrian Church of the East — World Council of Churches. www.oikoumene.org 0.
  21. ↑ 21,0 21,1 21,2 CNEWA - The Assyrian Church of the East. www.cnewa.org 0.
  22. ↑ 22,0 22,1
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
  23. ↑ "Assyria". Unrepresented Nations and Peoples Organization. unpo.org.
  24. ↑ Who are the Assyrians. www.nineveh.com 0.
  25. ↑
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1

  26. ↑ 26,0 26,1
    • Nepoznat parametar: last1

  27. ↑ 27,0 27,1 27,2 27,3 Understanding recent movements of Christians from Syria and Iraq to other countries across the Middle East and Europe. www.aina.org 0.
  28. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  29. ↑ Assyrians: Frequently Asked Questions. www.aina.org 0.
  30. ↑ 30,0 30,1 Ishtar: Documenting The Crisis In The Assyrian Iranian Community. aina.org 0.
  31. ↑ Refworld – World Directory of Minorities and Indigenous Peoples - Turkey : Assyrians. Refworld 0.
  32. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  33. ↑ 33,0 33,1 33,2 Brief History of Assyrians. www.aina.org 0.
  34. ↑
    • Nepoznat parametar: last1
    • Nepoznat parametar: first1

  35. ↑ "Diskussion zum Thema 'Aaramäische Christen' im Kapitelshaus" Borkener Zeitung (nje.) (archived link, 8 October 2011)
  36. ↑ 70,000 Syriac Christians according to REMID (of which 55,000 Syriac Orthodox).
  37. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  38. ↑
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  39. ↑ Jordan Should Legally Recognize Displaced Iraqis As Refugees, AINA.org. Assyrian and Chaldean Christians Flee Iraq to Neighboring Jordan, ASSIST News Service
  40. ↑
    • Nepoznat parametar: authors
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  41. ↑ 41,0 41,1 41,2 41,3 41,4 41,5
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  42. ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
  43. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  44. ↑
    • Parametar last nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar author nije dopušten u klasi news
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar first nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  45. ↑
    • Nepoznat parametar: dead-url
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  46. ↑ State statistics committee of Ukraine – National composition of population, 2001 census (Ukrainian)
  47. ↑ 2011 Armenian Census
  48. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  49. ↑ The ethnic origin of Christians in Israel. parshan.co.il 0.
  50. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  51. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  52. ↑ "Thousands of Assyrian Americans Rally for Persecuted Christians of Iraq", Anugrah Kumar za "Christian Post" 11.8.2014.
  53. ↑ "Is history repeating itself?", Abbey Mikha za "Assyrian Genocide Research Center",  31.7.2014.

Vanjske poveznice

sk:Asýrčania

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ajsori&oldid=329813"